M. CRKVENAC: PREDLOŽENE MJERE NISU SAMO POVEĆANJE TROŠARINA

M. CRKVENAC: PREDLOŽENE MJERE NISU SAMO POVEĆANJE TROŠARINA Vladin paket mjera pretočenih u izmjene poreznih zakona skup je cjelovitih i dugoročnih mjera usmjerenih razvoju. Njima bi se smanjili troškovi rada za 3,31 posto, odnosno smanjila cijena rada i povećavala financijska snaga poduzeća. Mjere treba promatrati u cjelini, jer je povećanje trošarina (na naftne derivate, kavu, pivo, alkohol i duhanske proizvode) jedan i to manje važan aspekt predloženih mjera. Zbog povećanja trošarina ne bi trebale rasti cijene ostalih proizvoda, istaknuo je danas ministar financija Mato Crkvenac. Prijedložene izmjene u poreznom sustavu u 11 prijedloga izmjena zakona Vlada je prošli tjedan uputila u saborsku proceduru. Te su mjere usmjerene otvaranju novih radnih mjesta, povećanju razvojne snage poduzeća i povećanju njihove likvidnosti, kao i konkurentnosti, imajat će pozitivan socijalni aspekt, a djelovat će i razvojno i stabilizacijski, ustvrdio je Crkvenac na današnjoj konferenciji za novinare. Simulacije Ministarstva financija na deset poduzeća kod kojih se uspoređivao učinak povećanja trošarina na naftne derivate i smanjenje stopa doprinosa na plaće (za po dva posto kod zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) pokazuju da se cijena rada smanjuje, a povećavaju mogućnosti poduzeća. Simulacija kod dva poduzeća (sa 2000 i sa 577 zaposlenih) koja se bave prijevozom pokazuju da se troškovi naftnih derivata povećavaju za oko 13 posto, a cijena rada smanjuje za 3,31 posto. No, ukupni se rashodi tih poduzeća povećavaju za 1,81 posto, odnosno 0,49 posto, a to, kaže Crkvenac, znači da ne bi trebalo doći do povećanja njihovih cijena. Stoga najavljuje da će svi koji će u tome tražiti povoda za rast svojih cijena biti odlučno spriječeni, a na tomu će raditi inspekcije, Financijska policija i Porezna uprava. "Nema nikakvih razloga da cijene roba porastu, dapače ima prostora da se smanje, a poduzeća i tada ostvare profit", tvrdi ministar financija. Crkvenac pritom ističe kako se trošarine i cijene ne diraju kod lož ulja, pa zato nema ni razloga za povećanje cijena električne energije, te kod plavog dizela za poljoprivrednike u sustavu poticaja i ribare. I s povećanjem cijene od 29 posto za motorne benzine te 13,7 posto za dizel ti derivati ostaju gotovo najjeftini u okruženju, a ne utječe se na položaj INE, kaže. Procjenjuje da zbog povećanja trošarina kava gotovo ne bi trebala poskupiti, a vrlo malo mogli bi poskupiti pivo i alkohol. Promjene bi pak trebale imati i vrlo pozitivan utjecaj na izvanproračunske fondove kojima bi se iz proračuna pokrilo smanjenje doprinosa. Uz to trebala bi se povećati i naplata tih doprinosa, za što bi odgovornost preuzela Porezna uprava. Naplata bi tekla usporedo s naplatom poreza, a vodilo bi se računa i o stvarnoj osnovici za naplatu doprinosa, te time zahvatio i problem dvostrukih plaća (slučajevi kada se na dio plaća plaćaju doprinosi, a ostalo isplaćuje bez toga). U Poreznoj upravi rade i na usporedbi prihoda pojedinaca s podacima o nabavi automobila, nekretnina, te najavljuju da bi kroz izvjesno vrijeme mogli izići s konkretnim podacima o tome. Crkvenac ističe da se kod predlaganja mjera nije osobito vodilo računa o tomu što tko u svijetu misli. "Predložene mjere pojačavaju hrvatsku poziciju u pregovorima s MMF-om i Svjetskom bankom. Nismo to imali na umu, ali je to popratna pojava", kazao je. U nizu mjera koje se pripremaju u Ministarstvu, Crkvenac ističe da bi fiskalna politika usmjerena rastrećenju gospodarstva trebala utjecati i na monetarnu i voditi padu kamatnih stopa. Priprema se i proračun 2001.-2003., pri čemu bi ukupna javna potrošnja rasla sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda. Predlaže se i sklapanje socijalnog pakta, a uz Vladu, sindikate i poslodavce, Crkvenac predlaže da se u njega uključe i nezaposleni. Ministar financija je najavio da će se vjerojatno tijekom lipnja ući u realizaciju obveznica za japansko tržište. Radilo bi se o iznosu 250 do 300 milijuna dolara, na rok od sedam godina, a uvjete koji se nude ocjenjuje izvanrednim. Tim bi se sredstvima, podsjeća, refinancirali stari dugovi.