ZATVORENA SJEDNICA VLADE: PDV OSTAJE 22 POSTO, BENZIN POSKUPLJUJ

ZATVORENA SJEDNICA VLADE: PDV OSTAJE 22 POSTO, BENZIN POSKUPLJUJE 29 POSTO, DOPRINOSI MANJI 2 POSTO Stopa PDV-a od 22 posto neće se mjenjati, a Vlada će zakonskim izmjenama predložiti produženje plaćanja sa 10-og na kraj mjeseca. Vlada je na svojoj zatvorenoj sjednici održanoj u četvrtak utvrdila i prijedloge promjena trošarina na naftne derivate pri čemu bi motorni benzini poskupili 29 posto, dizel za 13,7 posto, dok se cijena lož ulja ne bi mjenjala. Trošarine bi se povećale i kod cigareta, alkohola, kave, piva, a promjenile bi se i kod automobila. S druge strane, doprinosi na plaće (ne i iz plaća) smanjili bi se za dva postotna boda i kod zdravstvenog i kod mirovinskog osiguranja, što bi vodilo sniženju cijene rada, izvjestili su nakon višesatne zatvorene sjednice potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac. Vlada sa sjednice u saborsku proceduru šalje 11 zakonskih prijedloga s područja porezne politike, te paket vezan za reviziju pretvorbe i privatizacije. Ministar Crkvenac objašnjava kako bi smanjenje stope PDV-a u ovom trenutku bilo loše, dok Linić ističe da bi smanjenje PDV-a značilo smanjenje poreza u potrošnji, a ne za gospodarske aktivnosti. Kod PDV-a Crkvenac značajnim drži produljenje roka plaćanja, jer poduzećima u "cash flowu" to godišnje znači više od milijarde kuna. Povećanjem pak trošarina proračun bi na godišnjoj razini uprihodovao dodatnih 2,5 milijardi kuna, a u ovoj se godini planira 1,5 milijarda. Crkvenac je objasnio da bi povećanje trošarina kod cigareta, alkohola i kave povećalo njihove cijene do 10 posto, dok kod piva ne bi trebalo ni utjecati na cijenu. Kod izmjena trošarina na automobile predviđa se da se trošarine plaćaju po vrijednosti automobila, a ne kao do sada po snazi. Računice pokazuju da bi povećanje trošarina, kaže Crkvenac, moglo izazvati rast cijena koje utječu na troškove života za oko 1,7 posto. No, ističe kako nema razloga za povećanje cijena drugih proizvoda, te najavljuje da će se svim raspoloživim snagama pravne države utjecati na one koji bi to htjeli iskoristi za neopravdani rast cijena. Poduzeća i pojedini proizvodi u većoj su mjeri opterećeni cijenom rada nego energije, kazao je Crkvenac. Ističe da, bez obzira na povećanje cijena derivata čime bi litra bezolovnog benzina poskupila na 6,48 kuna, a dizela na 5,07 kuna, te cijene ostaju i nadalje najniže u odnosu na susjedne zemlje. Crkvenac i Linić ističu kako je u ovom trenutku najvažnije potaknuti razvojni proces, smanjiti nelikvidnost, povećati zapošljavanje. Prioritet je smanjiti cijenu rada i osposobiti poduzeća za ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, naglašavaju. Tomu bi posebice trebalo doprinijeti smanjenje stopa doprinosa na plaće za dva postotna boda, pa bi stopa zdravstvenog osiguranja na plaće sa 9 bila smanjena na 7 posto, a mirovinskog sa 10,75 na 8,75 posto. To bi, kaže Crkvenac, imalo višestruke koristi - poduzećima bi ostalo više sredstava za ulaganje u razvoj, zapošljavanje, povećala bi se snaga poduzeća. Crkvenac je izračunao da na prosječnu plaću od oko 3.300 kuna poduzećima smanjenjem doprinosa ostaje po 200 kuna. Smanjenje stope pridonijelo bi i konsolidaciji financijske bilance države jer se ti doprinosi slabo naplaćuju. Crkvenac, naime, ističe da bi Porezna uprava preuzela odgovornost za naplatu obveznih doprinosa, što bi povećalo njihovu naplatu. Mirovinski i zdravstveni fond imali bi sigurne transfere, jer bi se, kaže Crkvenac, izravnim transferom iz državnog proračuna nadoknadila sredstva koja bi smanjenjem stope "izgubili" ti fodnovi. U paketu poreznih zakona su i izmjene poreza na dohodak, te na dobit kojima bi se tog poreza oslobodila sva zadržana dobit, a osnovica umanjila za svakog novouposlenog. Prijedlozi izmjena poreznih zakona Saboru se upućuju u hitnu proceduru, pa bi više trošarine stupile na snagu donošenjem zakona, dok bi se izmjene Zakona o PDV-u primjenjivale od 1. lipnja. Vlada je utvrdila i u redovnu proceduru poslala prijedlog zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Reviziju bi obavljao poseban odjel državne revizije, pa se u proceduru upućuju i izmjene zakona o državnoj reviziji, o privatizaciji, o sudskom registru.