ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Do sada najopsežnija izložba židovskih umjetnika "San i krik" u organizaciji Židovske općine Zagreb otvara se 25. svibnja u Klovićevim dvorima. Izložba, čiji je izbornik Tonko Maroević, obuhvaća više od
200 djela tridesetorice autora od sredine druge polovice 19. stoljeća do danas. U povodu otvorenja izložbe na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus naglasio je da inicijativa za postavljanje izložbe potječe još od 1993.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Do sada najopsežnija izložba židovskih
umjetnika "San i krik" u organizaciji Židovske općine Zagreb otvara
se 25. svibnja u Klovićevim dvorima. Izložba, čiji je izbornik
Tonko Maroević, obuhvaća više od 200 djela tridesetorice autora od
sredine druge polovice 19. stoljeća do danas. U povodu otvorenja
izložbe na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Židovske
općine Ognjen Kraus naglasio je da inicijativa za postavljanje
izložbe potječe još od 1993.#L#
Kraus je posebno zahvalio djelatnicima Klovićevih dvora, koji su u
suradnji sa Židovskom općinom, pridonijeli realizaciji izložbe.
Izbornik Tonko Maroević naglasio je kako sam naziv izložbe "San i
krik" odgovara jednoj sudbini, odnosno dvojnosti židovske
umjetnosti koja se događa u Izraelu i umjetnosti koja je nastala u
dijaspori.
Izložba je dobila naziv prema djelu vodećeg židovskog autora Oskara
Hermana, čija su djela u najvećem broju zastupljena na izložbi i
koja, kako je rekao Maroević, na neki način čine osnovni motiv
izložbe. Spomenuo je i druge autore židovskog podrijetla, poput
Ivana Reina, Milana Seinera, Marte Ehrlich, Alfreda Pala, Rafaela
Talvija i drugih.
Holokaust je, dodao je Maroević, snažno iskustvo koje je obilježilo
djela tih umjetnika i na koji su oni odgovorili adekvatno u svojim
djelima, koje odlikuje raznolikost, plodnost i vitalnost.
Zaključujući taj pregled, svjesni smo da nismo uspjeli uključiti
baš sve hrvatske likovne umjetnike koji imaju židovskih korijena, a
pogotovu nisu nam bila dostupna sva djela antologijskih razmjera,
rekao je Maroević. Dodao je kako vjeruje da su uspjeli upozoriti na
imaginativnu raznolikost i visoku izvedbenu razinu djela
pripadnika Židovske zajednice u Hrvatskoj, a pogotovo na to da su
oni često znali razmicati ograničenja sredine, pomažući našoj
umjetnosti da ide u korak sa svjetskim tokovima i vrhunskim
dometima.
Autorica teksta u katalogu izložbe Andrea Feldman govorila je o
aktivnostima Židova u društvenom, intelektualnom i kulturnom
životu Hrvatske od sredine 19. stoljeća do danas. Upozorivši na
autohtonost te zajednice, napomenula je da je sve što je dosad
napisano o Židovima u Hrvatskoj još nedovoljno i premalo. Autorice
izložbe su Nada Wisler, voditeljica Galerija Židovske općine u
Zagrebu, i Jasmina Bavoljak, kustosica u Klovićevim dvorima.
(Hina) ta mc