ZAPREKE OSAMOSTALJENJU NARODNIH KNJIŽNICA

ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Nerazumijevanje i oglušivanje lokalne samouprave kad je riječ o novcu i prostoru namijenjenu knjižnicama glavne su zapreke osamostaljenju narodnih knjižnica u većini hrvatskih županija, zaključeno je danas na predavanju "Problemi i zapreke u osamostaljivanju narodnih knjižnica". Predavanje je priredilo Hrvatsko knjižničarsko društvo a održano je u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.#L# Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora donio je 19. rujna 1997. Zakon o knjižnicama, a u članku 9. stoji kako su općine i gradovi obvezni osnovati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu, a u članku 53. da će otvorena i pučka učilišta i slične ustanove u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona donijeti odluku o osnivanju samostalnih knjižnica. Ravnateljica Gradske knjižnice u Velikoj Gorici Ljubica Pernar- Robić je, govoreći o iskustvima te knjižnice, istaknula kako grad knjižnicu, koja je samostalna od prošle godine, vrlo dobro podupire novčano, no knjižnici manjka prostora. Naime, kako je objasnila, Knjižnica ima dva prostora, jedan od 260 i drugi od 190 četvornih metara, a to je malo za nesmetan rad. Ravnateljica Gradske knjižnice "Franjo Marković" u Križevcima Marijana Janeš-Žulj podsjetila je da ta knjižnica osamostaljena u listopadu prošle godine. Prostor od 500 četvornih metara do danas je čak i povećan, a novčanu oskudicu pokušala je opravdati "nesretnim okolnostima lošega stanja u gospodarstvu". O sličnim novčanim i prostornim teškoćama govorili su i ravnatelji narodnih knjižnica u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Istarskoj, Karlovačkoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. (Hina) sdju mc