FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US 20. V. IHT NATO

E-INTEGRACIJE-Diplomacija-Organizacije/savezi-Vlada US 20. V. IHT NATO SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE20. V. 2000.Devet kandidatkinja za članstvo u NATO-u obećaje 'veliki prasak'"Devet zemalja srednje i istočne Europe obvezalo se u petak na suradnju u pripremi 'velikog praska', novog pristupa sljedećoj fazi proširenja NATO-a, u sklopu kojeg bi se članstvo saveza proširilo na 28 zemalja, uključujući i neke bivše dijelove Sovjetskog Saveza", piše William Drozdiak."(...) Ministri vanjskih poslova iz devet mladih demokracija potpisali su u Litvi dokument u kojemu objavljuju prestanak nacionalnih suparništava i prihvaćanje jedinstvene politike u sklopu koje će pokušati uvjeriti NATO da ih pozove na priključenje na sljedećem summitu 2002.Potez devet zemalja - Litve, Latvije, Estonije, Bugarske, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Albanije i Makedonije - stavlja golem teret odgovornosti na NATO, koji treba smisliti vlastitu strategiju izlaženja u susret njihovim težnjama, a mora i paziti da ne onesposobi ustanove vojnog saveza, koje djeluju na osnovi konsenzusa.Pitanje na koji način provesti sljedeći val proširenja NATO-a
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 20. V. 2000. Devet kandidatkinja za članstvo u NATO-u obećaje 'veliki prasak' "Devet zemalja srednje i istočne Europe obvezalo se u petak na suradnju u pripremi 'velikog praska', novog pristupa sljedećoj fazi proširenja NATO-a, u sklopu kojeg bi se članstvo saveza proširilo na 28 zemalja, uključujući i neke bivše dijelove Sovjetskog Saveza", piše William Drozdiak. "(...) Ministri vanjskih poslova iz devet mladih demokracija potpisali su u Litvi dokument u kojemu objavljuju prestanak nacionalnih suparništava i prihvaćanje jedinstvene politike u sklopu koje će pokušati uvjeriti NATO da ih pozove na priključenje na sljedećem summitu 2002. Potez devet zemalja - Litve, Latvije, Estonije, Bugarske, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Albanije i Makedonije - stavlja golem teret odgovornosti na NATO, koji treba smisliti vlastitu strategiju izlaženja u susret njihovim težnjama, a mora i paziti da ne onesposobi ustanove vojnog saveza, koje djeluju na osnovi konsenzusa. Pitanje na koji način provesti sljedeći val proširenja NATO-a pretvara se u jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih izazova za sljedeću američku vladu. Oba predsjednička kandidata, George W. Bush i potpredsjednik Al Gore poslali su ohrabrujuća pisma u Litvu, rekavši da će učiniti sve što mogu kako bi ispunili težnje budućih članica. Osim problema prilagodbe postupcima odlučivanja u savezu i njegovom integriranom vojnom zapovjedništvu, svako daljnje proširenje također predstavlja ozbiljan rizik za odnose s Rusijom, koja je s velikom nelagodom prihvatila priključenje Poljske, Mađarske i Republike Češke. Moskva je opetovano upozoravala da neće tolerirati ulazak bivših sovjetskih republika Estonije, Litve i Latvije u savez. Nova obrambena politika predsjednika Vladimira Putina opisuje 'proširenje vojnih saveza' na ruskim granicama kao prijetnju ruskim sigurnosnim interesima. No ministar vanjskih poslova Litve, Algirdas Saudargas, za kojeg diplomati kažu da je pokretačka sila iza stvaranja zajedničke strategije devet kandidatkinja, rekao je da baltičke zemlje više neće dopustiti rusko zastrašivanje. On i drugi ministri rekli su da bi, suprotno načinu na koji razmišlja Moskva, proširenje NATO-a donijelo veću stabilnost duž zapadnih granica Rusije. (...)" Novinar napominje da se devet zemalja kandidatkinja zalaže za priključenje u sklopu jednoga vala proširenja saveza, takozvani pristup 'velikog praska', umjesto za uzastopna priključenja čija bi ratifikacija mogla zapeti. Do sad je jagma za ulazak u savez nalikovala na ono što je Ronald Asmus, koji je u ministarstvu vanjskih poslova bio zadužen za proširenje NATO-a, opisao kao 'nedolično natjecanje u ljepoti' u kojemu svaki kandidat ističe svoje prednosti tako da svoje regionalne takmace prikazuje u nelaskavu svjetlu. Tri baltičke države, koje uživaju snažnu potporu svojih nordijskih susjeda, tvrde da imaju najjače demokratske vjerodajnice i da bi ih bilo lakše primiti od njezinih južnih takmaca. No neki stručnjaci za NATO tvrde da su saveznički rat na Kosovu i njegove velike mirovne snage na Balkanu dokazali da glavna prijetnja savezu više nije moguća ruska agresija već nestabilnost na jugoistoku Europe. Tijekom kosovskoga rata, Bugarska, Rumunjska, Albanija i Makedonija dobile su za svoju potporu izdašne pohvale zapovjednika NATO-a. Južne države imaju veliku potporu Francuske, Italije i Španjolske, koji žele da savez prebaci svoje središte bliže Sredozemlju. Cilj dogovora iz Litve je da zaustavi takvo suparništvo i pokaže da NATO treba učiniti hrabar korak prema pretvaranju u paneuropsku sigurnosnu organizaciju. (...)"

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙