E-INTEGRACIJE-Diplomacija-Organizacije/savezi-Vlada US 20. V. IHT NATO SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE20. V. 2000.Devet kandidatkinja za članstvo u NATO-u obećaje 'veliki prasak'"Devet zemalja srednje i istočne
Europe obvezalo se u petak na suradnju u pripremi 'velikog praska', novog pristupa sljedećoj fazi proširenja NATO-a, u sklopu kojeg bi se članstvo saveza proširilo na 28 zemalja, uključujući i neke bivše dijelove Sovjetskog Saveza", piše William Drozdiak."(...) Ministri vanjskih poslova iz devet mladih demokracija potpisali su u Litvi dokument u kojemu objavljuju prestanak nacionalnih suparništava i prihvaćanje jedinstvene politike u sklopu koje će pokušati uvjeriti NATO da ih pozove na priključenje na sljedećem summitu 2002.Potez devet zemalja - Litve, Latvije, Estonije, Bugarske, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Albanije i Makedonije - stavlja golem teret odgovornosti na NATO, koji treba smisliti vlastitu strategiju izlaženja u susret njihovim težnjama, a mora i paziti da ne onesposobi ustanove vojnog saveza, koje djeluju na osnovi konsenzusa.Pitanje na koji način provesti sljedeći val proširenja NATO-a
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
20. V. 2000.
Devet kandidatkinja za članstvo u NATO-u obećaje 'veliki prasak'
"Devet zemalja srednje i istočne Europe obvezalo se u petak na
suradnju u pripremi 'velikog praska', novog pristupa sljedećoj
fazi proširenja NATO-a, u sklopu kojeg bi se članstvo saveza
proširilo na 28 zemalja, uključujući i neke bivše dijelove
Sovjetskog Saveza", piše William Drozdiak.
"(...) Ministri vanjskih poslova iz devet mladih demokracija
potpisali su u Litvi dokument u kojemu objavljuju prestanak
nacionalnih suparništava i prihvaćanje jedinstvene politike u
sklopu koje će pokušati uvjeriti NATO da ih pozove na priključenje
na sljedećem summitu 2002.
Potez devet zemalja - Litve, Latvije, Estonije, Bugarske,
Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Albanije i Makedonije - stavlja
golem teret odgovornosti na NATO, koji treba smisliti vlastitu
strategiju izlaženja u susret njihovim težnjama, a mora i paziti da
ne onesposobi ustanove vojnog saveza, koje djeluju na osnovi
konsenzusa.
Pitanje na koji način provesti sljedeći val proširenja NATO-a
pretvara se u jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih izazova za
sljedeću američku vladu. Oba predsjednička kandidata, George W.
Bush i potpredsjednik Al Gore poslali su ohrabrujuća pisma u Litvu,
rekavši da će učiniti sve što mogu kako bi ispunili težnje budućih
članica.
Osim problema prilagodbe postupcima odlučivanja u savezu i
njegovom integriranom vojnom zapovjedništvu, svako daljnje
proširenje također predstavlja ozbiljan rizik za odnose s Rusijom,
koja je s velikom nelagodom prihvatila priključenje Poljske,
Mađarske i Republike Češke.
Moskva je opetovano upozoravala da neće tolerirati ulazak bivših
sovjetskih republika Estonije, Litve i Latvije u savez. Nova
obrambena politika predsjednika Vladimira Putina opisuje
'proširenje vojnih saveza' na ruskim granicama kao prijetnju
ruskim sigurnosnim interesima.
No ministar vanjskih poslova Litve, Algirdas Saudargas, za kojeg
diplomati kažu da je pokretačka sila iza stvaranja zajedničke
strategije devet kandidatkinja, rekao je da baltičke zemlje više
neće dopustiti rusko zastrašivanje. On i drugi ministri rekli su da
bi, suprotno načinu na koji razmišlja Moskva, proširenje NATO-a
donijelo veću stabilnost duž zapadnih granica Rusije. (...)"
Novinar napominje da se devet zemalja kandidatkinja zalaže za
priključenje u sklopu jednoga vala proširenja saveza, takozvani
pristup 'velikog praska', umjesto za uzastopna priključenja čija
bi ratifikacija mogla zapeti.
Do sad je jagma za ulazak u savez nalikovala na ono što je Ronald
Asmus, koji je u ministarstvu vanjskih poslova bio zadužen za
proširenje NATO-a, opisao kao 'nedolično natjecanje u ljepoti' u
kojemu svaki kandidat ističe svoje prednosti tako da svoje
regionalne takmace prikazuje u nelaskavu svjetlu.
Tri baltičke države, koje uživaju snažnu potporu svojih nordijskih
susjeda, tvrde da imaju najjače demokratske vjerodajnice i da bi ih
bilo lakše primiti od njezinih južnih takmaca. No neki stručnjaci
za NATO tvrde da su saveznički rat na Kosovu i njegove velike
mirovne snage na Balkanu dokazali da glavna prijetnja savezu više
nije moguća ruska agresija već nestabilnost na jugoistoku Europe.
Tijekom kosovskoga rata, Bugarska, Rumunjska, Albanija i
Makedonija dobile su za svoju potporu izdašne pohvale zapovjednika
NATO-a. Južne države imaju veliku potporu Francuske, Italije i
Španjolske, koji žele da savez prebaci svoje središte bliže
Sredozemlju.
Cilj dogovora iz Litve je da zaustavi takvo suparništvo i pokaže da
NATO treba učiniti hrabar korak prema pretvaranju u paneuropsku
sigurnosnu organizaciju. (...)"