NEW YORK, 21. svibnja (Hina/AFP/AP/Reuters) - Konferencija o provedbi Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) završila je u subotu u New Yorku usvajanjem završne izjave u kojoj pet svjetskih nuklearnih sila preuzima
"nedvosmislenu obvezu potpune eliminacije" svojeg nuklearnog oružja.
NEW YORK, 21. svibnja (Hina/AFP/AP/Reuters) - Konferencija o
provedbi Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT)
završila je u subotu u New Yorku usvajanjem završne izjave u kojoj
pet svjetskih nuklearnih sila preuzima "nedvosmislenu obvezu
potpune eliminacije" svojeg nuklearnog oružja. #L#
To je prvi put da su se SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i
Francuska javno obvezale da će uništiti svoje nuklearne arsenale
koje su stvarale 55 godina i koji broje više od 35.000 bojevih
glava.
Sporazum usvojen konsenzusom 187 potpisnica NTP-a (pet nuklearnih
sila i 182 zemlje koje ne posjeduju nuklearno oružje) predviđa
nekoliko konkretnih mjera razoružanja, ali ne i za to točno
određene vremenske rokove.
Najvažnije postignuće konferencije "nedvosmisleno je preuzimanje
obveze nuklearnih sila da će provesti potpunu eliminaciju svojih
nuklearnih arsenala....", stoji u završnoj izjavi.
Osim toga, ostale zemlje potpisnice obećaju i da će se zauvijek
odreći nuklearnih bojevih glava.
Sporazum predviđa daljnje jednostrano smanjivanje nuklearnih
arsenala, smanjivanje zaliha taktičkog oružja, smanjivanje broja
bojevih glava u najvećem stupnju pripravnosti i povećanje
transparentnosti u objavljivanju podataka o nuklearnim
arsenalima.
Dokumentom se poziva na smanjivanje uloge nuklearnog oružja u
nacionalnim sigurnosnim politikama.
SAD-e i Rusiju obvezuje se da u cijelosti provedu sporazum START II
koji broj bojevih glava na obje strane sa 6.000 smanjuje na 3.500.
Dogovoren je i moratorij na testiranja nuklearnog oružja sve dok se
na aktivira Sporazum o općoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT).
Na konferenciji je dogovoreno trajno i nepovratno uklanjanje
plutonija i urana iz nuklearnih bojevih glava, kao i da će se u roku
idućih pet godina pregovarati o sporazumu kojim bi se zabranila
proizvodnja nuklearnih materijala za izradu oružja.
Završna izjava poziva na stvaranje zona slobodnih od nuklearnog
oružja na Bliskom istoku i u južnoj Aziji.
Prvi put se javno izdvaja Izrael zbog svojeg odbijanja da potpiše
sporazum. Izjava ističe "važnost izraelskog pristupanja NTP-u". Od
Izraela se traži da svoja nuklearna postrojenja stavi pod nadzor
Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
NTP (Non-Proliferation Treaty), temeljni sporazum o kontroli
naoružanja, potpisalo je 187 zemalja. Četiri zemlje to odbijaju -
Indija, Pakistan, Izrael i Kuba. Prve tri de facto su nuklearne
sile.
Izrael, kojem stručnjaci pripisuju posjedovanje 100 do 200
nuklearnih glava, nikada nije javno priznao da doista posjeduje
nuklearno oružje.
Konferencija je izrazila i žaljenje zbog 11 podzemnih nuklearnih
testiranja koje su 1998. proveli Indija i Pakistan, pozivajući te
zemlje da se, unatoč tomu, pridruže sporazumu kao "zemlje koje ne
posjeduju nuklearno oružje".
Grube procjene broja nuklearnih bojevih glava u svijetu iz godine
1998. sljedeće su (strateške ili dalekog dometa i nestrateške ili
taktičke bojeve glave kratkog dometa):
SAD - 7.450 strateških, 970 nestrateških;
Rusija - 6.240 i 4.000;
Francuska - 429 i 20;
Velika Britanija - 160 i 100;
Kina 140 i 150.
Vjeruje se da SAD i Rusija zajedno posjeduju više od 30.000
strateških, taktičkih i uskladištenih nuklearnih bojevih glava.
U izjavi se, osim toga, priznaje pravo zemljama NTP-a na
mirnodopsku nuklearnu tehnologiju, no postrožuju se propisi koji
zabranjuju suradnju u području nuklearne tehnolgije sa zemljama
koje nisu potpisnice sporazuma.
Revidirajuća konferencija, koja je održava svakih pet godina od
potpisivanja sporazuma 1970., počela je 24. travnja. Budući da se
odluke donose konsenzusom, bilo koja od zemalja potpisnica NTP-a
imala je pravo uložiti veto.
Usvajanje završne izjave za jedan je dan odgodio spor SAD i Iraka
oko iračkog nuklearnog programa koji je ipak kompromisno riješen.
SAD-e su inzistirale da se i Irak imenuje kao zemlja koja ne
ispunjava u potpunosti svoje obveze po pitanju neširenja oružja.
Dogovoreno je da konferencija ponovno "istakne važnost pune
suradnje Iraka s IAEA-om i iračkog poštovanja preuzetih obveza".
IAEA-na dužnost je da provjerava da se civilna nuklearna
postrojenja ne koriste u vojne svrhe. Irak se protivi tvrdnjama
SAD-a da inspekcije IAEA-e ne mogu zamijeniti iračke obveze prema
rezolucijama VS UN-a.
Irak je pod sankcijama VS UN-a sve dok ne zatvori sva svoja
postrojenja za proizvodnju nuklearnog, kemijskog i biološkog
oružja.
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan ocijenio je usvajanje izjave
"povijesnim".
Sporazum postignut prvi put u 15 godina, nakon tri revidirajuće
konferencije, "povijesni je konsenzus" i odnosi se na "ključna
pitanja za sigurnost svih članica UN-a", stoji u Annanovu
priopćenju.
Sporazum "predstavlja osnovni korak u potrazi čovječanstva za
mirnijim svijetom, svijetom slobodnim od nuklearnih opasnosti,
svijetom koji poznaje pojačane norme neširenja oružja i
razoružanja", dodao je Annan.
(Hina) zt zt