DE-US-SUSTAVI-Obrana NJ 10.V.-DIE WELT-OBRANA NJEMAČKADIE WELT10. V. 2000.Fischer zabrinut zbog američkih raketnih planova"Joschka Fischer zabrinut je zbog budućega odnosa između SAD-a i Rusije. Njemački ministar vanjskih poslova
američke planove ograničenog obrambenog sustava protiv nuklearnih raketa prosuđuje skeptično, jer bi zbog njega mogle nastati nove napetosti između nuklearnih sila. Tijekom posjeta Washingtonu, odakle se danas vraća, Fischer je obznanio svoje stajalište protiv američkih planova.Do studenog američki predsjednik Bill Clinton želi donijeti odluku o izgradnji proturaketnog obrambenog sustava. Fischer utjecaj Njemačke na američka premišljanja drži neznatnim pa stoga zahtijeva zajedničko stajalište europskih država NATO-a o toj temi. Upozorio je SAD da promisle o međunarodnim konzekvencijama. Poslije razgovora sa svojom američkom kolegicom Madeleine Albright, Fischer je rekao da se radi o 'nacionalnoj odluci SAD-a s velikim međunarodnim djelovanjem'. Izgradnja proturaketnog obrambenog sustava mogla bi postati 'ključnim elementom' potencijalnih razilaženja s Moskvom.
NJEMAČKA
DIE WELT
10. V. 2000.
Fischer zabrinut zbog američkih raketnih planova
"Joschka Fischer zabrinut je zbog budućega odnosa između SAD-a i
Rusije. Njemački ministar vanjskih poslova američke planove
ograničenog obrambenog sustava protiv nuklearnih raketa prosuđuje
skeptično, jer bi zbog njega mogle nastati nove napetosti između
nuklearnih sila. Tijekom posjeta Washingtonu, odakle se danas
vraća, Fischer je obznanio svoje stajalište protiv američkih
planova.
Do studenog američki predsjednik Bill Clinton želi donijeti odluku
o izgradnji proturaketnog obrambenog sustava. Fischer utjecaj
Njemačke na američka premišljanja drži neznatnim pa stoga
zahtijeva zajedničko stajalište europskih država NATO-a o toj
temi. Upozorio je SAD da promisle o međunarodnim konzekvencijama.
Poslije razgovora sa svojom američkom kolegicom Madeleine
Albright, Fischer je rekao da se radi o 'nacionalnoj odluci SAD-a s
velikim međunarodnim djelovanjem'. Izgradnja proturaketnog
obrambenog sustava mogla bi postati 'ključnim elementom'
potencijalnih razilaženja s Moskvom.
Madeleine Albright tu opasnost ne vidi: 'Za nas to nije
proturusko'. Sustav bi se, ako bude ostvaren, usmjerio protiv
možebitne raketne prijetnje od strane Sjeverne Koreje, dakle
protiv 'država hulja' kao što su one zemlje koje je navela američka
vlada. Budući da se tamo radi na razvitku dalekometnih raketa,
prijetnja stvarno postoji. Rusija oštro odbija američke planove.
Oni bi zahtijevali izmjenu sporazuma ABM iz 1972. po kojemu su
objema zemljama dopuštena dva prostorno ograničena obrambena
pojasa. Za razliku od Moskve, SAD želi izmjenu sporazuma. Njihov
sustav ipak ne bi izmijenio strategijsku ravnotežu s Rusijom, jer
nije dostatan za isključivanje ruskoga nuklearnog oružja.
Fischer je pledirao da se možebitna odluka za proturaketni
obrambeni sustav poveže s koracima razoružanja. Sa 'svim
sudionicima' mora se raspraviti pitanje hoće li se nacionalna
odluka SAD-a povezati s razoružanjem 'ili će to dovesti do nove
utrke u naoružanju ili čak do sukoba između Rusije i SAD-a'. Do
utrke u naoružanju nipošto nije stalo ni Europi ni Njemačkoj, kaže
Fischer. Stoga će Njemačka 'naravno razgovarati i s ruskom
vladom'.
Fischer se istodobno založio za to da se transatlantski odnosi
'revitaliziraju', čemu bi mogli pridonijeti opširni razgovori o
američkom proturaketnom obrambenom sustavu. No upravo je tu oporba
kritizirala ministra vanjskih poslova. Michael Glos,
predsjedatelj pokrajinske skupine CSU-a u Bundestagu predbacio je
Fischeru da pogrješno shvaća svoju ulogu. Njemačka na temu
američkog proturaketnog kišobrana ne smije zauzeti neutralno
stajalište, rekao je Glos radijskoj postaji Hundert 6. Budući da
Fischer tu govori o 'nacionalnoj odluci' SAD-a, kaže Glos, 'postaje
jasnom zastrašujuće velika udaljenost od najvažnijih savezničkih
partnera Njemačke'" - izvješćuje Wulf Schmiese.