POSLOVNI PREGLED, BROJ 157

POSLOVNI PREGLED broj 157 13. - 19. svibnja 2000. SADRŽAJ: ? VLADA DALA SUGLASNOST INI ZA KREDITNO ZADUŽIVANJE KOD INOZEMNIH BANAKA 2 ? ZATVORENA SJEDNICA VLADE 2 ? U UTORAK 42. SJEDNICA ŽUPANIJSKOG DOMA 2 ? VLADA, SINDIKATI I POSLODAVCI O MJERAMA ZA IDUĆIH 100 DANA 2 ? MINISTAR FIŽULIĆ: RJEŠENJA ZA NAMU PRIJENOS VLASNIŠTVA, OTPIS 61 MILIJUN KUNA 3 ? UPRAVNI ODBOR HFP-A NIJE PRIHVATIO PONUDE ZA "PRIMOŠTEN" 3 ? HFP SPREMAN POMOĆI ZAGREBAČKOJ TVRTKI "DEKOR" 3 ? INTERCREDITOVA PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U TRAVNJU LOŠIJA 4 ? U HRVATSKOJ OBJAVLJENA 44 POSTUPKA STEČAJA U TRAVNJU 4 ? DOBIT MLJEKARSKE GRUPACIJE LURA 55 MILIJUNA KUNA 4 ? BAT NASTAVLJA ULAGANJA U TDZ 5 ? HEP I ELEKTROPRIVREDA BIH POTPISALI UGOVORE O SURADNJI 5 ? INA TRAŽI STRATEŠKOG INVESTITORA ZA CROSCO NAFTNE SERVISE 5 ? ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA OSTVARILA NETO DOBIT OD 874.753 KUNA 5 ? NETO DOBIT "VIKTORA LENCA" DESET MILIJUNA KUNA 6 ? BRODOSPLIT POTPISAO UGOVOR O GRADNJI TRI NAFTNA TANKERA 6 ? PRI KRAJU IZGRADNJA RO-RO TERMINALA U LUCI PLOČE 6 ? DIREKTOR RIJEČKE LUKE MIRAN COFEK NAJAVIO PREUSTROJ TVRTKE 6 ? UGOVOR O IZGRADNJI POSLOVNO-TRGOVAČKOG CENTRA U RIJECI 7 ? POTPISAN PROTOKOL O POKRETANJU BENETTONOVE PROIZVODNJE U OSIJEKU 7 ? MALI DIONIČARI TRAŽE REVIZIJU PRETVORBE JADRANTURISTA 7 ? VELIKA BRITANIJA I HRVATSKA POTPISALE MEMORANDUM O TURISTIČKOJ SURADNJI 7 ? HRVATSKI GOSPODARSTVENICI ŽELE POSLOVATI NA KOSOVU 8 ? KONKRETNI DOGOVORI HRVATSKIH TVRTKI S IRANCIMA 8 ? VELEPOSLANIK ŽUŽUL S DUŽNOSNICIMA EX-IM BANKE 8 ? HOK: NASTAVITI AKTIVNOSTI ZA OSNIVANJE OBRTNIČKE BANKE 9 ? VELIKO ZANIMANJE ZA HRVATSKO OBRTNIŠTVO NA BEOGRADSKOM SAJMU 9 ? OTVOREN SAJAM "GASTRO 2000" 9 ? PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE U 2000. NAJTEŽA U PROTEKLIH DESETAK GODINA 10 ? ZATVORENI SAJMOVI TURIZMA "ITTF 2000" I VINA " VINOVITA 2000" 10 ? ZAVRŠEN SAJAM "OSIJEK EXPO 2000" 10 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TRAVNJU MANJA 4,7 POSTO 10 ? TIJEKOM OŽUJKA 1,29 MILIJUNA ZAPOSLENIH 11 ? UGOSTITELJSKE USLUGE U TRAVNJU 0,2 POSTO VIŠE 11 ? U PRVA TRI MJESECA ZABILJEŽENO GOTOVO 270.000 TURISTIČKIH DOLAZAKA 11 ? DALMATINSKA BANKA NAVJEĆI DIO DOBITI USMJERILA U REZERVE 12 ? MEĐIMURSKA BANKA OSTVARILA LANI NETO DOBIT OD 10,28 MILIJUNA 12 ? BANK AUSTRIA CROATIA - NAJBOLJI REZULTATI OD OSNUTKA 12 ? HRVATSKA STAMBENA ŠTEDIONICA: ŠTEDIŠAMA PRAVO NA WEB BONUS OD 25 POSTO 13 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 13 ? VIJESTI IZ SVIJETA 14 ? POSEBAN PRILOG - PREMIJER R AČAN: U IDUĆEM RAZD. PRIMARNO OJAČATI GOSPODARSTVO 15 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA DALA SUGLASNOST INI ZA KREDITNO ZADUŽIVANJE KOD INOZEMNIH BANAKA U četvrtak je hrvatska Vlada na otvorenom dijelu sjednice, koji je zbog posljednjih usuglašavanja "oko točaka čiji je cilj jačanje gospodarstva kasnio 45 minuta, među ostalim, Ini dala suglasnost za kreditno zaduženje kod inozemnih banaka. Riječ je o iznosu od 206,4 milijuna USD, a koji će se koristiti za nabavu sirove nafte i aditiva. Krediti dospjevaju u roku 120 dana, a kamata je Libor uvećan za 1,5 posto (za iznos od 200 milijuna), odnosno Libor uvećan dva posto za iznos od 6,4 milijuna USD. Kako bi se, zbog problema nelikvidnosti, omogućilo pravodobno plaćanje uvozne nafte dobavljačima putem "INTER Ine London", Vlada je Ini dala suglasnost i na izdavanje mjeničnog jamstva u iznosu od 60 milijuna USD. ZATVORENA SJEDNICA VLADE Stopa PDV-a od 22 posto neće se mjenjati, a Vlada će zakonskim izmjenama predložiti produženje plaćanja sa 10-og na kraj mjeseca. Vlada je na svojoj zatvorenoj sjednici održanoj u četvrtak utvrdila i prijedloge promjena trošarina na naftne derivate, pri čemu bi motorni benzini poskupili 29 posto, dizel za 13,7 posto, dok se cijena lož ulja ne bi mjenjala. Trošarine bi se povećale i kod cigareta, alkohola, kave, piva, a promjenile bi se i kod automobila. S druge strane, doprinosi na plaće (ne i iz plaća) smanjili bi se za dva postotna boda i kod zdravstvenog i kod mirovinskog osiguranja, što bi vodilo sniženju cijene rada, izvjestili su nakon višesatne zatvorene sjednice potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac. Vlada sa sjednice u saborsku proceduru šalje 11 zakonskih prijedloga s područja porezne politike te paket vezan za reviziju pretvorbe i privatizacije. Ministar Crkvenac objašnjava kako bi smanjenje stope PDV-a u ovom trenutku bilo loše, dok Linić ističe da bi smanjenje PDV-a značilo smanjenje poreza u potrošnji, a ne za gospodarske aktivnosti. Kod PDV-a Crkvenac značajnim drži produljenje roka plaćanja, jer poduzećima u "cash flowu" to godišnje znači više od milijarde kuna. Povećanjem pak trošarina proračun bi na godišnjoj razini uprihodovao dodatnih 2,5 milijardi kuna, a u ovoj se godini planira 1,5 milijarda. Crkvenac je objasnio da bi povećanje trošarina kod cigareta, alkohola i kave povećalo njihove cijene do deset posto, dok kod piva ne bi trebalo ni utjecati na cijenu. Kod izmjena trošarina na automobile predviđa se da se trošarine plaćaju po vrijednosti automobila, a ne kao do sada po snazi. Računice pokazuju da bi povećanje trošarina, kaže Crkvenac, moglo izazvati rast cijena koje utječu na troškove života za otprilike 1,7 posto. No, ističe kako nema razloga za povećanje cijena drugih proizvoda i najavljuje da će se svim raspoloživim snagama pravne države utjecati na one koji bi to htjeli iskoristi za neopravdani rast cijena. Poduzeća i pojedini proizvodi u većoj su mjeri opterećeni cijenom rada nego energije, kazao je Crkvenac. Ističe da, bez obzira na povećanje cijena derivata čime bi litra bezolovnog benzina poskupila na 6,48 kuna, a dizela na 5,07 kuna te cijene ostaju i nadalje najniže u odnosu na susjedne zemlje. Crkvenac i Linić ističu kako je u ovom trenutku najvažnije potaknuti razvojni proces, smanjiti nelikvidnost, povećati zapošljavanje. Prioritet je smanjiti cijenu rada i osposobiti poduzeća za ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, naglašavaju. Tomu bi posebice trebalo doprinijeti smanjenje stopa doprinosa na plaće za dva postotna boda pa bi stopa zdravstvenog osiguranja na plaće s devet bila smanjena na sedam posto, a mirovinskog sa 10,75 na 8,75 posto. To bi, kaže Crkvenac, imalo višestruke koristi - poduzećima bi ostalo više sredstava za ulaganje u razvoj, zapošljavanje, povećala bi se snaga poduzeća. Crkvenac je izračunao da na prosječnu plaću od otprilike 3.300 kuna poduzećima smanjenjem doprinosa ostaje po 200 kuna. Smanjenje stope pridonijelo bi i konsolidaciji financijske bilance države jer se ti doprinosi slabo naplaćuju. Crkvenac, naime, ističe da bi Porezna uprava preuzela odgovornost za naplatu obveznih doprinosa, što bi povećalo njihovu naplatu. Mirovinski i zdravstveni fond imali bi sigurne transfere, jer bi se, kaže Crkvenac, izravnim transferom iz državnog proračuna nadoknadila sredstva koja bi smanjenjem stope "izgubili" ti fodnovi. U paketu poreznih zakona su i izmjene poreza na dohodak, te na dobit kojima bi se tog poreza oslobodila sva zadržana dobit, a osnovica umanjila za svakog novouposlenog. Prijedlozi izmjena poreznih zakona Saboru se upućuju u hitnu proceduru, pa bi više trošarine stupile na snagu donošenjem zakona, dok bi se izmjene Zakona o PDV-u primjenjivale od 1. lipnja. Vlada je utvrdila i u redovnu proceduru poslala prijedlog zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Reviziju bi obavljao poseban odjel državne revizije, pa se u proceduru upućuju i izmjene zakona o državnoj reviziji, o privatizaciji, o sudskom registru. U UTORAK 42. SJEDNICA ŽUPANIJSKOG DOMA Osam točaka, među njima i prijedlozi izmjena zakona o trošarinama na naftne derivate te na osobne automobile, naći se na dnevnom redu 42. sjednice Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora, sazvane u utorak, 23. svibnja. Izmjene u zakonu o trošarinama na naftne derivate predložila je Vlada, a one u zakonu o trošarinama na automobile Odbor za zakonodavstvo Županijskog doma. Pred Županijskim će se domom naći i vladin prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju kazne zatvora te još nekoliko točaka koje su predložili zastupnici u Domu. VLADA, SINDIKATI I POSLODAVCI O MJERAMA ZA IDUĆIH 100 DANA Vlada je prošloa tjedna predstavila sindikatima i poslodavcima paket mjera kojima će u idućih 100 dana nastojati potaknuti gospodarski rast i novo zapošljavanje. Na sastanku premijera Ivice Račana i najbližih suradnika s predstavnicima pet sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) najavljene su mjere za sređivanje stanja u poduzećima u državnom vlasništvu i promjene u poreznoj politici. Vlada će razvrstati poduzeća prema udjelu državnog vlasništva i nakon toga, kao ozbiljan poslodavac, preuzeti obveze koje iz toga slijede, izjavio je nakon sastanka ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. U sklopu porezne reforme, Vlada će predložiti izmjene poreza na dobit i poreza na dohodak s ciljem poticanja novog zapošljavanja i eliminiranja sive ekonomije, rekao je Vidović. Izmjene radnog zakonodavstva naći će se još ovog mjeseca na dnevnom redu Gospodarsko-socijalnog vijeća, pri čemu će socijalni partneri, zbog suprotstavljenih interesa, morati uložiti dosta napora za dogovor, ocijenio je Vidović. Sindikati su od Vlade zatražili konkretne mjere za novi razvoj, zapošljavanje i redovitu isplatu plaća, rekao je glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović. On je ustvrdio kako je "američka tvrtka Bechtel s bivšom Vladom ugovorila poslove bez klauzule da će se zaposliti domaća radna snaga, tako da Bechtel namjerava zaposliti radnike iz Turske osposobljene za rad na određenim specifičnim strojevima". Sindikati traže da Vlada predloži Bechtelu dopunu ugovora kojim bi se poticalo zapošljavanje domaće radne snage, ali uz obvezu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da osigura njezinu prekvalifikaciju, kazao je Begović. Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević kazao je da paket mjera treba kroz reformu poreznog sustava i poticanje investicija, izvoza i zapošljavanja omogućiti razvoj, a ne samo, kao dosad, spašavanje neuspješnih poduzeća. MINISTAR FIŽULIĆ: RJEŠENJA ZA NAMU PRIJENOS VLASNIŠTVA, OTPIS 61 MILIJUN KUNA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izvijestio je da je u razgovoru s predstavnicima zaposlenika i sindikata zagrebačke Name dogovoreno da će Privredna banka Zagreb (PBZ) s Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP) potpisati ugovor o preuzimanju vlasničkih udjela nad Namom pod uvjetom da se u potpunosti ispoštuje dogovor postignut sa zaposlenicima, sindikatima i vjerovnicima Name. Vlada će Nami otpisati potraživanja Ravnateljstva za robne zalihe u iznosu 61 milijun kuna, izvjestio je Fižulić članove Vlade nakon sastanka s predstavnicima Name čiji su zaposlenici u četvrtak prosvjedovali ispred Banskih dvora. Navedene odluke moći će se provesti kad Vlada donese odluku o prijenosu vlasničkog udjela, te kada prijedlog prihvati i PBZ. Fižulić je kazao kako je u međuvremenu kontaktirao s predsjednikom Uprave PBZ-a Božom Prkom i kako se on načelno složio s prijedlogom. Nejasno je ostalo kada i pod kojim uvjetima će PBZ dati zajam za isplatu dviju plaća zaposlenicima Name. O tome, kaže Fižulić, zaposlenici trebaju kontaktirati sa samom Bankom. Premijer Ivica Račan i potpredsjednik Vlade Slavko Linić ističu kako prijedlozi idu u susret zahtjevima radnika, ali su rezervirani prema predloženim rješenjima. Vlada će štititi radnike, a druga je stvar što je realnost tog projekta daleko od stvarnosti, poručio je Linić. Račan pak radnicima poručuje kako predloženim rješenjima na sebe preuzimaju dio odgovornosti te da više neće moći demonstrirati zbog mogućih budućih problema Name. UPRAVNI ODBOR HFP-A NIJE PRIHVATIO PONUDE ZA "PRIMOŠTEN" Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) nije prihvatio ni jednu od tri ponude za kupnju većinskog paketa dionica turističke tvrtke "Primošten" d.d. Odlučeno da se nastave pojedinačni razgovori s ponuditeljima - nautički klub Primošten i partneri, Gruber Reisen te Biser Luka - kako bi se redefinirali uvjeti prodaje ili ponovio natječaj. Istodobno, prihvaćen je prijedlog sanacije Name, izvijestili su prošloga tjedna iz HFP-a. Država će prepustiti Privrednoj banci Zagreb (PBZ) cjelokupni portfelj Name uz dodatno osiguranje dvije plaće zaposlenicima. PBZ, nastavlja se, treba provesti sanaciju Name obvezujući se da će osigurati uredno poslovanje društva s postojećim zaposlenicima u narednih pet godina. Upravni odbor HFP-a donio je i odluku o raspisivanju natječaja o prodaji 94,03 posto temeljnog kapitala Pazinke d.d., po početnoj cijeni 30 posto nižoj od nominalne, s rokom za prikupljanje ponuda osam dana od objave oglasa. Na sjednici Upravnog odbora HFP-a prihvaćeno je također i odobravanje pozajmice turističkim tvrtkama Primošten, Jadran iz Crikvenice, dubrovačkim Hotelima Lopud i Mlini za pripremu ovogodišnje turističke sezone. Odobren je i zahtjev kupca za produljenje roka otplate ostatka duga po Ugovoru o prodaji dionica tvrtke Trudbenik d.d. odnosno prolongiranje otplate anuiteta za šest mjeseci te da se sljedeći anuiteti pomaknu za isti rok. Temeljem odluke hrvatske Vlade o izdavanju dionica/udjela društava koje drži HFP za potrebe Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a za podmirenje kapitalnih izdataka, sukladno Zakonu o izvršenju državnog proračuna za ovu godinu, Upravni je odbor HFP-a usvojio listu - popis dionica, čija je nominalna vrijednost 739,8 milijuna kuna. Upravni odbor HFP-a izvješćen je kako su podnesene kaznene prijave protiv odgovornih osoba nekih trgovačkih društava iz portfelja HFP-a, radi kaznenog djela iz čl.293. stavak 1. i 2. KZRH. Upravni je odbor informiran, stoji u priopćenju HFP-a, kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje prihvatio program zbrinjavanja viška zaposlenika HFP-a te mu je predočena pregled društava iz portfelja HFP-a, mirovinskog fonda i Državne agencije za sanaciju banaka. HFP SPREMAN POMOĆI ZAGREBAČKOJ TVRTKI "DEKOR" Predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) izrazili su spremnost da, sukladno svom načelnom stavu kako treba pomoći svim društvima koja imaju preduvjete za opstanak na tržištu, razmotre pitanje dodjele kredita zagrebačkoj tvrtki "Dekor" d.d.. Uprava te tvrtke trebala bi predočiti program buduće proizvodnje i restrukturiranja društva, kao i podatke o mogućim kupcima i naručiteljima njihovih proizvoda, istaknuto je u utorak na sastanku održanom između predstavnika HFP-a, predstavnika zaposlenika, Zaposleničkog vijeća i Uprave "Dekora" te predstavnika sindikata. Naime, predstavnici sindikata i zaposlenika okvirno su izložili HFP-u, vlasniku 48 posto dionica, trenutačno stanje u "Dekoru" i probleme u poslovanju društva te zatražili financijsku pomoć u obliku kredita za premoštenje sadašnje blokade žiro-računa, osiguranje obrtnog kapitala i repromaterijala. U tom je smislu dogovoreno da će Uprava Dekora u narednim danima pripremiti tražene dokumente i pokazatelje te uz pomoć stručnih službi HFP-a izraditi potrebni program. Ukoliko isti ne zadovolji uvjete, stoji u priopćenju HFP-a, ili ga ne bi bilo moguće ostvariti, sukladno Zakonu bit će pokrenut stečajni postupak. 2. TVRTKE INTERCREDITOVA PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U TRAVNJU LOŠIJA Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki bila je u travnju za 10,0471 bod lošija u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 422,8715 bodova. Generalno promatrajući, niti jedna kategorija nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (399 bodova i manje), dok su državna poduzeća ocijenjena najlošije sa 495,6522 boda, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Promatrajući tvrtke po vlasničkoj strukturi, najlošiju su ocjenu, prema tom izvješću, dobile tvrtke u državnom vlasništvu - 495,6522 boda, slijede tvrtke u mješovitom vlasništvu s ocjenom 435,5556 bodova, dok su najbolje ocijenjena privatna poduzeća sa 418,3708 bodova. Dijeleći pak tvrtke prema djelatnostima, najbolje su u travnju, po Intercreditovom izvješću, ocijenjena poduzeća uslužne djelatnosti s 415,0000 bodova, slijede ih trgovačke tvrtke s ocjenom 419,1892 boda dok su najlošiju ocjenu za prošli mjesec dobile proizvodne tvrtke s 428,7574 boda. Najviše je naručitelja za Intercreditove bonitete prošli mjesec zabilježeno iz Austrije - 33,8 posto, slijede ih njemački klijenti na koje otpada 25,2 posto, na naručitelje iz Francuske odnosi se 19,1 posto, dok na domaće klijente otpada 11,3 posto zaprimljenih narudžbi za poslovne bonitete. Što se tiče naplate dugovanja putem Intercredita, broj narudžbi za takvu vrstu usluge te tvrtke u travnju se smanjio, stoji u njihovom izvješću, no kako ističu, tendencije glede težine i postotka zaključivanja slučajeva ostale su gotovo iste kao i ranijih mjeseci. Promatrano prema ukupnom broju zaprimljenih slučajeva, Intercredit najviše predmeta vodi protiv tvrtki trgovačke djelatnosti - 52,89 posto, zatim slijede proizvodne tvrtke protiv kojih se vodi 31,85 posto predmeta, dok su najsolidnija u plaćanju uslužna poduzeća na koje otpadaju preostali slučajevi. U HRVATSKOJ OBJAVLJENA 44 POSTUPKA STEČAJA U TRAVNJU Tijekom travnja u Hrvatskoj je objavljen početak ukupno 44 postupka stečaja trgovačkih društava. Prema objavama u Narodnim novinama, istodobno su oglašene dvije obustave stečaja te ukupno 46 prvih poziva za likvidaciju trgovačkih društava, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Prema djelatnostima, najviše je stečajeva - njih 12, objavljeno u tvrtkama koje se bave trgovačkom djelatnosti, između ostalih i u zagrebačkoj tvrtki Mladost d.d., u dvije vinkovačke tvrtke Poljostroj d.d. i Opskrba d.d., te u Naprijed - Jakopec d.d. iz Zlatar Bistrice. Ukupno je šest stečajeva u travnju objavljeno u trgovačkim društvima koja se bave tekstilnom industrijom - zagrebačkoj tvrtki Vesna d.d., zatim u dvjema velikogoričkim tvrtkama 'Goričanka modna kofekcija' d.d. i 'J.G.' d.o.o. Od tekstilaca stečaj su prošlog mjeseca objavili još i 'Sloboda-tvornica čarapa' d.o.o. iz Samobora, zatim Endi- konfekcija d.o.o. iz Sv. Ivana Zeline te tvrtka Moda Potočki d.o.o. Prema objavama u Narodnim novinama, stečajeve su još objavile i četiri tvrtke iz građevinske branše, te po dvije tvrtke iz metalne, kemijske, ugostiteljske, drvne, izdavačke, prijevozničke i financijske djelatnosti, dok su preostale stečajeve objavile tvrtke iz ostalih djelatnosti. DOBIT MLJEKARSKE GRUPACIJE LURA 55 MILIJUNA KUNA Vodeća hrvatska industrija mliječnih proizvoda Lura d.d., čije su članice Dukat, Sirela, Mljekara Zadar te Lura Group d.o.o., lani je, unatoč uvjetima recesije hrvatskog gospodarstva, uspješno poslovala te ostvarila dobit od 55 milijuna kuna. Ukupan prihod lani je iznosio 1,32 milijarde kuna, što je 3,6 posto manje od prihoda ostvarenog u 1998. godini. U Luri pojašnjavaju kako je uzrok tome znatno manji izvoz na najveće tvrtkino izvozno tržište, BiH, zbog uvođenja carina i prelevmana na uvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske. Istodobno, prodaja na domaćem tržištu bila je veća tri posto prema 1998. godini, iako je, u cilju poboljšanja financijskog položaja društva kao prioritet (ispred samog rasta prodaje) uvedena restriktivna politika naplate od kupaca u uvjetima opće nelikvidnosti u gospodarstvu. Porast izvoza zabilježen je i na slovenskom tržištu, kažu u Luri. Ukupni Lurini rashodi iznosili su 1,26 milijarde kuna (6,1 posto manje). To je smanjenje prvi pokazatelj ušteda nastalih sinergijom nakon spajanja bivših članica Lura Grupe u jednu kompaniju u kolovozu prošle godine, kao i rigorozne kontrole troškova u svim segmentima poslovanja. Financijski rezultati u 1999. pokazuju povećanje uspješnosti poslovanja te poboljšanje financijskog položaja tvrtke. Učinjeno je mnogo na financijskoj konsolidaciji, objašnjavaju te je bitno poboljšan koeficijent likvidnosti i podignut iznos neto radnog kapitala. Uz to usklađena je i ročnost struktura kredita i smanjeni troškovi financiranja. Na području marketinga tvrtkine cilj lani je bio stvaranje uvjeta za očuvanje vodećih tržnih pozicija robnih marki Dukat i Sirela te postavljanje osnove kojom se želi postići daljnji rast i razvoj na domaćem i inozemnom tržištu. U proizvodnim pogonima u Zagrebu, Bjelovaru i Zadru lani je ukupno prerađeno otprilike 220 milijuna litara mlijeka. Tehnološka specijalizacija i reorganizacija dovela je do redukcije broja zaposlenih koji je potkraj godine bio sedam posto manji (1736 djelatnika). Od podataka lanjskog poslovanja u Luri izdvajaju i osnivanje vlastitih tvrtki u Sloveniji i BiH koje se bave prodajom proizvoda Lure, a koje su utemeljene s ciljem jačanja izvozne orijentacije. Krajem godine Lura je započela izrađivati i petogodišnju strategiju, čije se dovršenje očekuje u rujnu. Ona bi trebala definirati glavne odrednice poslovne politike i razvoja u smjeru osvajanja pozicije vodeće prehrambene kompanije u regiji. Lani je u investiranju Lura vodila konzervativnu politiku, usmjerenu na dovršetak postojećih ulaganja te neka nova, poput sustava za automatsko pranje tehnološke opreme i linija te nove linije za punjenje svježeg mlijeka zajedno s uređajem za mehaničko odstranjivanje nepoželjnih bakterija iz svježeg mlijeka, što je investicija vrijedna približno 52 milijuna kuna. Započeto je i ulaganje u proširenje proizvodnog pogona i skladišta u Sireli mljekari Livno (vrijednost otprilike deset milijuna kuna), što bi trebalo biti dovršeno ove godine. BAT NASTAVLJA ULAGANJA U TDZ British American Tobaco (BAT) odlučio je nastaviti ulaganja u Tvornicu duhana Zadar (TDZ). U okviru nastavka svog ulaganja u zadarsku tvornicu BAT će odmah pokrenuti investiciju od 200 milijuna kuna, priopćila je prošloga tjedna glavna direktorica TDZ-a Anne Johnson. Tim će se sredstvima, kako se navodi u priopćenju BAT-a, financirati obnova i dogradnja tvornice u Zadru, njezino opremanje suvremenom opremom i strojevima za pripremu duhana, izradu i pakiranje cigareta te za skladištenje sirovine i gotovih proizvoda. Zaposlenici TDZ-a nastavit će raditi a iz BAT-a najavljuju da će se uskoro otvoriti i znatan broj novih radnih mjesta. U skladu sa svojim poslovnim planovima, BAT namjerava u Zadru proizvoditi poznate međunarodne marke cigareta, kao i nove hrvatske marke. Iz BAT-a navode kako će u svojim hrvatskim markama cigareta koje će se proizvediti u TDZ-u koristiti hrvatski duhan, te time osigurati dugoročni plasman sirovina tvrtke "Duhan" iz Slatine. HEP I ELEKTROPRIVREDA BIH POTPISALI UGOVORE O SURADNJI Predstavnici Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Elektroprivrede BiH potpisali su u četvrtak u Sarajevu ugovore o suradnji dviju tvrtki te o tranzitu električne energije. Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović i geeneralni direktor Elektroprivrede BiH Meho Obradović nakon potpisivanja ugovora ocijenili su kako je ovime načinjen iznimno važan korak u rješavanju svih drugih otvorenih pitanja u odnosima dva poduzeća. Ugovorom o suradnji utvrđena su temeljna načela u odnosima dvije elektroprivrede, prije svega na područjima upravljanja elektroenergetskim sustavom te razmjene, kupoprodaje i tranzitiranja električne energije. Ugovorom o tranzitu električne energije reguliraju se pak pitanja iz ove oblasti na godišnjoj razini. Po riječima Ive Čovića, sporazumi potpisani u Sarajevu rezultat su razgovora koji su prošlog mjeseca započeli u Zagrebu kada su HEP posjetili predstavnici Eleketroprivrede BiH i kada je i dogovoren način rješavanja svih otvorenih pitanja. Čović je podsjetio kako je za HEP od iznimne važnosti reguliranje prava i obveza nastalih ulaganjima u bosansko-hercegovačke elektroenergetske kapacitete iz 80-ih godina kao i izgradnja dobrih odnosa i poslovne suradnje sa sva tri elektroenergetska sustava koja postoje u BiH. "Mi sa svima njima imamo dobre odnose i to ni na koji način ne utječe na suradnju koju unutar BiH ostvaruju Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Herceg-Bosne i Republike Srpske", kazao je predsjednik Uprave HEP-a. "Činjenica da smo danas potpisali ove ugovore prvi je signal da će i ostali otvoreni problemi biti riješeni u zacrtanom terminu do kraja godine", izjavio je Meho Obradović. Kako se očekuje, posebne radne skupine do početka listopada predložit će konkretna rješenja aktualnih problema.Obradović je iznio zadovoljstvo činjenicom da će Elektroprivreda BiH, nakon postizanja ugovora o tranzitu s HEP-om, sada nesmetano nastaviti posao izvoza električne energije u Sloveniju."Mi u ovom slučaju nismo vagali čiji je interes veći jer jednostavno mislimo da je ovakav sporazum potreban kao i među elektroprivredema svih drugih europskih zemalja", kazao je Ivo Čović dodavši kako je sada na redu razrješenje brojnih drugih pitanja za što HEP ima i te kakav interes. On je najavio kako će dvije elektroprivrede blisko surađivati i razmjenjivati iskustva koja će biti od koristi za predstojeće procese preustroja ovih sustava koji će se temeljiti na načelima deregulacije, liberalizacije tržišta i privatizacije. INA TRAŽI STRATEŠKOG INVESTITORA ZA CROSCO NAFTNE SERVISE INA-Industrija nafte objavila je nedavno pozivni oglas za prodaju između 50 i 100 posto poslovnog udjela u tvrtki CROSCO naftni servisi d.o.o., dugoročnom strateškom investitoru. Hrvatska naftna kompanija razmatra mogućnost prodaje dijela udjela u tvrtki CROSCO naftni servisi, koja zapošljava otprilike 2.000 djelatnika, a bavi se uslugama bušenja, remonta, opremanja i ispitivanja bušotina te drugim uslugama s područja naftnih servisa. Ciljevi Ine, koja je stopostotni vlasnik te tvrtke, je da CROSCO naftni servisi dugoročno ostanu hrvatsko poduzeće registrirano u Zagrebu, da strateški investitor preuzme obvezu zaštite prava zaposlenika, ali i obvezu zaštite okoliša na mjestima na kojima će CROSCO još godinama raditi u Hrvatskoj. Osnovni je razlog zbog kojeg se traži kvalificirani inozemni strateški partner, kako ističu iz Ine, dugoročnije osigurati CROSCO-u posao i razvitak same tvrtke. CROSCO ima značajne kapacitete za bušenje, remont i specijalne radove, kao i međunarodno iskustvo, no u samoj su Hrvatskoj perspektive, najblaže rečeno, skromne, napominju iz Ine. Cijena te transakcije mora biti uravnotežena s Ininim ključnim ciljevima, no Ina će u svojem vlasništvu ostaviti određeni udio u CROSCO-vu kapitalu, pa se bez Inine suglasnosti neće moći donositi važne odluke o toj tvrtki. ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA OSTVARILA NETO DOBIT OD 874.753 KUNA Đuro Đaković (Đ.Đ.) Montaža d.d., tvrtka iz sastava holdinga Đura Đaković, prošle je godine ostvarila neto dobit u iznosu od 874.753 kuna, što je 72,4 posto više nego u godini ranije, izvijestili su sa Varaždinskog tržišta vrijednosnica. Kako je odlučeno na nedavno održanoj Glavnoj skupštini društva, pet posto dobiti, tj. 43,7 tisuća kuna rasporedit će se u zakonske pričuve, dok će se 95 posto dobiti ili nešto više od 831 tisuću kuna isplatiti dioničarima kroz dividendu. Ukupni su prihodi Grupe Đ.Đ. Montaža (matica i podružnice) u spomenutom razdoblju smanjeni pet posto i iznosili su 238,5 milijuna kuna, a prihodi matice smanjeni su 12,8 posto, na 150,6 milijuna kuna. Posljedica je to, drže u tvrtki, pada investicija na domaćem tržištu. Na inozemnim je tržištima Đ.Đ. Montaža lani ostvarila 60 posto svoje realizacije, posebice na tržištu Njemačke i Slovenije. Većina prihoda u Njemačkoj je ostvarena na termoenergetskim objektima. Na domaćim je gradilištima ostvareno 93,2 posto, a na inozemnim 92 posto planiranih efektivnih sati. Ostvareni poslovni rashodi deset su posto veći od planiranih za prošlu godinu i to zbog neplaniranih troškova "čekanja" radne snage izazvanih neravnomjernim zauzećem kapaciteta i troškova bolovanja. Direktni i režijski troškovi kretali su se u okviru planiranih vrijednosti. Financijski troškovi viši su od plana, kažu u tvrtki, što je posljedica opće nelikvidnosti na domaćem tržištu i spora na objektu Plomin II. Naime, riječ je o problemima naplate izvršenih poslova na tom objektu u vrijednosti od približno četiri milijuna DEM. Tijekom prošle godine nije ispunjen plan investicijskih nabavki, budući da su ostvarene nabavke u vrijednosti 2,4 milijuna kuna dva puta niže od obračunate amortizacije. Krajem prošle godine pokrenut je i projekt modernizacije i dogradnje informacijskog sustava čiji se završetak planira do kraja ove godine. Inače, do kraja prošle godine broj zaposlenika smanjen je na 819 stalno zaposlenih u matičnom društvu, a program zbrinjavanja viška zaposlenih izrađen je i njegova se realizacija očekuje i u ovoj godini. Istodobno, kontinuirano se odvija dodatno obrazovanje kadrova zbog potreba gradilišta u Njemačkoj, Škotskoj i Irskoj. Kako bi se zadovoljili trenutačni zahtjevi na tržištu, obnovljeni su certifikati po ISO- 9002 standardu u Hrvatskoj i Njemačkoj, a izvršeno je i atestiranje zavarivača po ACME propisima za potrebe gradilišta u Škotskoj. NETO DOBIT "VIKTORA LENCA" DESET MILIJUNA KUNA Riječko brodogradilište "Viktor Lenac" ostvarilo je u 1999. godini neto dobit od deset milijuna kuna. Ukupan je prihod dosegnuo 365 milijuna kuna, što je 5,4 posto više nego lani. Uprava brodogradilišta procjenjuje da će u 2000. biti ostvaren poslovni prihod od preko 60 milijuna USD ili otprilike 20 posto veći u odnosu na 1999. godinu. Bolje financijske rezultate "Viktor Lenac" planira ostvariti, osim u temeljnoj remontnoj djelatnosti, aktivnijim nastupom i osvajanjem tržišta zahtjevnijih preinaka brodova i off shore objekata te izgradnjom brodova specijalne namjene. Napredak remontne djelatnosti i prodor na tržište preinaka većih brodova omogućit će i nabavka novog doka, jednog od projekata u čijem financiranju sudjeluje nekoliko najuglednijih svjetskih financijskih institucija, a čije instaliranje počinje kroz nekoliko dana. Planirano proširenje poslovnih aktivnosti u 2000. godini rezultirat će primanjem novih 230 radnika, prvenstveno proizvodnih zanimanja, čime će do kraja godine u "Viktoru Lencu" raditi 1.105 radnika, objavljeno je toga brododgradilišta. BRODOSPLIT POTPISAO UGOVOR O GRADNJI TRI NAFTNA TANKERA Brodogradilište Brodosplit zaključilo je s kompanijom Wallis Trading, registriranom u Liberiji, ugovor o izgradnji tri naftna tankera nosivosti od 40.000 do 45.000 tona, ukupne vrijednosti 33 milijuna USD. Ugovor o tom, za Brodosplit izuzetno važanom, poslu potpisan je proteklog vikenda u Parizu. Zanimljivo je da je gradnja ova tri velika tankera prvotno već bila ugovorena s američkim brodogradilištem u Newportu, ali kako je to brodogradilište u međuvremenu prešlo isključivo na vojnu proizvodnju potražen je novi brodograditelj i naručitelj se nakon široke ponude odlučio za Brodosplit. Kako je američko brodogradilište već nabavilo najveći dio opreme za gradnju tih tankera ona će biti poslana u Split. U ovom poslu osigurani su i vrlo povoljni uvjeti plaćanja, tako da će Brodosplit polovinu novca dobiti tijekom gradnje, a ostatak nakon isporuke brodova. Ugovorom je također predviđen bonus od 500.000 USD po brodu za isporuku u roku ili prije roka. Početak izgradnje prvog tankera planira se za prosinac ove godine, a njegova isporuka predviđena je za ožujak 2002. godine. Preostala dva tankera bit će pak isporučena u srpnju i prosincu iste godine. Brodosplit je u okviru svoje poslovne politike povećanja broja brodova koji se godišnje grade na njegovim navozima ponudio povoljne rokove. Tako ova serija tankera predstavlja prekretnicu u poslovanju splitskog škvera sukladnu namjeri da se godišnje izgradi najmanje šest novogradnji. Šest izgrađenih brodova godišnje osigurava pozitivno poslovanje u okviru sustava subvencija koji postoji u Europskoj uniji a koji je prihvatila i hrvatska Vlada, što zapravo znači subvenciju od deset posto na cijenu broda. PRI KRAJU IZGRADNJA RO-RO TERMINALA U LUCI PLOČE U sklopu sanacije i obnove operativnih obala u pločanskoj luci, pri kraju je izgradnja i završetak radova na suvremenom lučkom terminalu za domaći i međunarodni trajektni promet. Iako će iz tehničkih razloga izgradnja kasniti oko mjesec dana, računa se da će suvremeni Ro-Ro terminal biti završen krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, doznaje se u pločanskoj Lučkoj upravi. Pločanska Lučka uprava u izgradnju tog objekta investira 14 milijuna kuna, a novac je osigurala Svjetska banka iz povoljnih međunarodnih kredita. Radove na tom velikom lučkom gradilištu izvode radnici Luka Ploče - Gradnja s kooperantima. Uz suvremeni terminal i pristanišnu zgradu, trajektni će terminal imati riješenu cjelokupnu lučku infrastrukturu i druge sadržaje. Tako će na putničkoj obali uskoro moći pristajati brodovi dužine 125 i širine 19 metara, uz dubinu gaza od šest metara. Na tom suvremenom lučkom objektu predviđen je i dio za prihvat i uplovljavanje jahti i drugih luksuznih brodova što će posebno doprinijeti razvitku nautičkog turizma u gradu na ušću Neretve. Najavljena je i skora uspostava brodske linije Ploče-Ancona, za što postoji veliko zanimanje, posebno gospodarstvenika iz BiH. DIREKTOR RIJEČKE LUKE MIRAN COFEK NAJAVIO PREUSTROJ TVRTKE Kvalitetno uređenje neodređena pravnog položaja tvrtke Luke "Rijeka" d.d. prva je zadaća novog poslovodstva, ustvrdio je nedavno na konferenciji za novinare novoimenovani direktor Luke mr. Miran Cofek. Istaknuo je da će novo poslovodstvo najprije podnijeti promijenjen zahtjev za dodjelu prvenstvene koncesije za desetgodišnje obavljanje lučkih djelatnosti na cijelome radnom prostoru Luke. Planirano znatno povećanje tereta u luci u tome razdoblju ovisit će velikim dijelom o ulaganjima u nove dizalice, skladište za soju, obnovu silosa i preseljenje terminala sipkih tereta iz Rijeke u Bakar. Cofek je najavio i preustroj Luke sustavom profitnih centara, koji će, kazao je, znatno bolje nego do sada nadzirati prihode i troškove tvrtke. Sadašnji broj radnika od 1500, dodao je, ne bi se mijenjao, a ovisno o ulaganjima mogao bi se i povećavati. Direktor riječke luke predstavio je na ovoj konferenciji za novinare i svoje najbliže suradnike u poslovodstvu. UGOVOR O IZGRADNJI POSLOVNO-TRGOVAČKOG CENTRA U RIJECI Grad Rijeka i "Zapadni trgovački centar" (ZTC) iz Rijeke, tvrtka u vlasništvu austrijske tvrtke Universal, sklopili su u ponedjeljak ugovor kojim ZTC kupuje 8.100 četvornih metara građevinskog zemljišta za izgradnju poslovno-trgovačkog centra u Zvonimirovoj ulici. Poslovno-trgovački centar sadržavat će na jednom mjestu poslovne prostore, hotel i turističko-ugostiteljske sadržaje, trgovačko-uslužne sadržaje te javnu garažu s otprilike 1.000 parkirnih mjesta. Ukupna je vrijednost cjelokupnog projekta, koji bi trebao biti realiziran u roku od četiri godine, veća od 100 milijuna DEM. ZTC se ugovorom o kupnji zemljišta, vrijednog 3,2 milijuna DEM, obvezao i na uređenje okolne prometne i komunalne infrastrukture. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je naglasio kako je projekt za Grad značajan i stoga jer će omogućiti otvaranje velikog broja novih radnih mjesta, a također će dio Rijeke biti u cijelosti urbano uređen. Direktor "Zapadnog trgovačkog centra" Gerhard Hoffmann izrazio je uvjerenje i želju da taj projekt bude jedan u nizu kojeg će ta tvrtka realizirati u Rijeci i Hrvatskoj. Naša uvjerenja osnažuje svakako i pozitivna politička i gospodarska klima koja je u Hrvatskoj stvorena u ovoj godini, naglasio je Hoffmann u ime austrijskih ulagača. POTPISAN PROTOKOL O POKRETANJU BENETTONOVE PROIZVODNJE U OSIJEKU Predstavnici tvrtke "Benetton-Croatia" d.o.o., Osječko-baranjske županije, Slavonske banke i Hypobanke, Metalske industrije Osijek (MIO) d.d. i osječke Slobodne zone potpisali su u srijedu protokol o pokretanju proizvodnje tvrtke Benetton u Osijeku. Po protokolu, Benetton bi izravno zaposlio najmanje 120 ljudi, a u kooperantskim poslovima s lokalnim tekstilnim tvrtkama radilo bi još 1.000 do 2.000 ljudi. Pripremni radovi u pogonu, trenutačno u vlasništvu MIO d.d., u Slobodnoj zoni su počeli, a Benetton kani početi proizvodnju u početku lipnja, kad i kooperanti, rekao je direktor poduzeća "Benetton-Croatia" Michele Sgobbio. "Vjerujemo da će ovo biti plodno tlo za Benettonove poslove u Hrvatskoj i da će naš dolazak privući i druga strana poduzeća, među kojima i naše partnere", rekao je Sgobbio. Kako je pogon opterećen zalogom Slavonske banke i nadzalogom Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) radi osiguranja MIO-ova zajma od 17 milijuna kuna dogovoreno je da će 8,5 milijuna otplatiti Benetton, Županija šest milijuna i Slavonska banka 2,5 milijuna i to jednokratnim uplatama kako bi se izbjeglo plaćanje kamata poskupljenje projekta za 1,5 milijun DEM. Kako je istaknuto, protokol treba prihvatiti i Županijska skupština, a nakon toga može početi njegova provedba. Odaziv na nedavno raspisan natječaj za radna mjesta je golem. "Taj će posao privući ozbiljne strane ulagače u Osječko-baranjsku županiju i označiti početak prevladavanja gospodarskih teškoća, napose u tekstilnoj industriji. To je i jedan od načina preustroja tvrtke MIO d.d., koja je opterećena velikim zajmovima. Nakon te intervencije može očekivati dolazak poslovnih partnera iz Japana i potpisivanje ozbiljnih ugovora", rekao je župan Branimir Glavaš. MALI DIONIČARI TRAŽE REVIZIJU PRETVORBE JADRANTURISTA Udruga malih dioničara rovinjskog Jadranturista pridružila se zahtjevima gradskog poglavarstva za revizijom pretvorbe i privatizacije ovog najvećeg rovinjskog turističkog poduzeća. Zahtjev za revizijom upućen je ministarstvima turizma i gospodarstva te saborskom Odboru za turizam, izvijestili su iz Udruge malih dioničara. Oni smatraju kako je nedopustivo da je Zagrebačka banka ušla u vlasništvo temeljnog kapitala "financijskim inženjeringom" u kojem je gotovo sama određivala s koliko će Jadranturistovih dionica naplatiti kredit koji mu je odobrila. Uz to, drže mali dioničari, upitan je način i razlog kojim je 1995. godine Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) osigurao zamjenu dionica, nakon čega je Zagrebačka banka postala većinski vlasnik te rovinjske tvrtke. Inače, Zagrebačka banka je u vlasništvu 44,7 posto dionica Jadranturista, dok mali dioničari imaju 27,18 posto dionica. Udruga malih dioničara Jadranturista zbog svojedobno, po njihovoj ocjeni, nepoštene i netransparentno provedene pretvorbe traži poništenje pretvorbe kao i vlasničkih i upravljačkih odnosa u poduzeću. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA VELIKA BRITANIJA I HRVATSKA POTPISALE MEMORANDUM O TURISTIČKOJ SURADNJI Hrvatska ministrica turizma Pave Župan-Rusković i britanska ministrica turizma, filma i medija Janet Anderson potpisale su u srijedu u Londonu bilateralni državni Memorandum o suglasnosti i suradnji na području turizma. U izjavi za hrvatske novinare ministrica Župan-Rusković je istaknula da se sporazumom, koji je hrvatska strana predložila u veljači 1999., između Hrvatske i Velike Britanije želi "olakšati turistički posjet, omogućiti razumjenjivanje materijala i publikacija o turističkom obavijestima te poticati uvjete za tvrtke i skupine na području upravljanja i održavanja turističkim projektima". Na skupu, koji je u utorak organizirala londonska odvjetnička kuća Stephenson Harwood, Pave Župan-Rusković predstavila je program privatizacije turističkih objekata. Hrvatska ministrica je rekla da njezina Vlada u naredne dvije-tri godine namjerava rasprodati 43 turističke tvrtke u kojima država drži dominantan udio od barem 25 posto. Ministrica Župan-Rusković je rekla kako je njezino ministarstvo Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) predložilo da prigodom prodaje tih poduzeća država preuzme dugove, a ulagač plati tržišnu cijenu, koja bi po ministričinim riječima, državi donijela veće priljeve nego što iznose dugovi, koji bi pali na teret države. Ona je rekla kako je drugi veliki problem jamstvo, po kojem se od ulagača zahtijeva da zapošljava radnike barem pet godina, te da se ona zauzima da to jamstvo bude smanjeno na maksimalno godinu dana. Na novinarsko pitanje, koliki je iznos dugova tih 43 poduzeća te koliko je osoba u njima zaposleno, ministrica Župan-Rusković je rekla kako "ne zna koliki su dugovi"i da je u njima otprilike 25.000 zaposlenika. Povećan broj najavljenih dolazaka britanskih turista u Hrvatsku ove godine u usporedbi s prošlom, ministrica Župan- Rusković je pripisala promijenjenoj političkoj situaciji u Hrvatskoj, odbacujući mišljenje da je porast dolazaka u Hrvatsku vezan uz izostanak krize kakva je bila kosovska. Prema podacima britanskih turističkih agencija do 15. svibnja ove godine odmore u Hrvatskoj uknjižilo je oko 21.500 britanskih gostiju, dok je do 15. svibnja prošle godine taj broj iznosio 19.700. Ukupan broj očekivanih dolazaka britanskih turista u Hrvatsku u 2000. Ured Hrvatske turističke zajednice u Londonu procjenjuje na 70.000, što bi odgovaralo razini iz 1998., kada je iz Velike Britanije u Hrvatsku došlo 68.288 turista. U 1999. broj dolazaka britanskih gostiju u odnosu na 1998. smanjen je 25 posto. Govoreći o turističkom promidžbi Hrvatske u britanskim medijima Pave Župan- Rusković je rekla kako će se 2001. postupiti "sasvim drukčije nego ove godine", te da će težite promidžbe biti stavljeno na Veliku Britaniju i Francusku, a 2002. na skandinavske zemlje. U ovoj godini Hrvatska će izdati znatno manje sredstava za promidžbu u Velikoj Britaniji nego što je u 1999. Prošle godine Hrvatska je za kampanju u britanskim medijima potrošila približno 400.000 britanskih GBP, a za ovu godinu predsjednik Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić je s britanskim turističkim agencijama u veljači dogovorio podjelu financijskog tereta u zajedničkom oglašavanju u omjeru 1:1 ukupnog iznosa od otprilike 70.000 GBP. HRVATSKI GOSPODARSTVENICI ŽELE POSLOVATI NA KOSOVU Velik interes hrvatskih gospodarstvenika za poslovanje na Kosovu i s tamošnjim tvrtkama u utorak je potvrdio i susret predstavnika čak osmadesetak hrvatskih tvrtki s predstavnicima više od 90 tvrtki s Kosova, koji su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) razgovarali o konkretnoj poslovnoj suradnji. Podsjetivši na susret hrvatskih i kosovskih gospodarstvenika u listopadu prošle godine na Kosovu, predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je kako dvostruko veći broj zainteresiranih tvrtki u ovom uzvratnom susretu najbolje pokazuje uzlet za međusobnu suradnju. Mnogi hrvatski poduzetnici već sudjeluju u obnovi Kosova, a tamošnje im tržište nudi mnogo veće dobiti nego rizike, ocijenio je Vidošević. Ujedno je najavio da HGK namjerava na Kosovu otvoriti gospodarsko predstavništvo koje bi pomagalo hrvatskim gospodarstvenicima koji tamo posluju. Predsjednik Privredne komore Kosova Ismail Kastrati istaknuo je da kosovsko gospodarstvo od Hrvatske očekuje suradnju u obnovi i izgradnji, trgovini i drugim gospodarskim granama, kao i pomoć u izobrazbi kadrova koji na Kosovu nedostaju te u tranziciji gdje Kosovu mogu pomoći hrvatska iskustva. Napomenuo je da poslovanje na Kosovu uskoro ne bi trebalo biti problem jer je prva banka osnovana, a počelo je i rješavanje zakonske regulative za poslovanje. Platni promet, koji na Kosovu do sada nije razvijen već se sve plaćalo gotovinom, trenutačno funkcionira samo u Prištini, ali bi uskoro trebao i na cijelom Kosovu, kazao je. Po njegovim riječima, Kosovo za sada najviše posluje s Turskom, Grčkom i Slovenijom, a s Hrvatskom u nešto manjem obujmu što se, smatra, treba poboljšati. KONKRETNI DOGOVORI HRVATSKIH TVRTKI S IRANCIMA Hrvatske tvrtke pozvane su da sudjeluju u velikim infrastrukturnim projektima u Iranu, kao npr. izgradnji željezničke pruge, isporuci lokomotiva i vagona, izgradnji brzih brodova, načelno je dogovoreno sudjelovanje u eksploataciji i održavanju nekih naftnih bušotina u Iranu, a INA je pozvana na sklapanje ugovora o dugoročnoj isporuci nafte. To su samo neki od poslova dogovorenih tijekom dvodnevnog posjeta hrvatskog izaslanstva Iranu o kojima je ovoga tjedna izvijestio ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Uz predstavnike Ministarstva gospodarstva u izaslanstvu, koje je 16. i 17. svibnja boravilo u Iranu, bilo je i 12 direktora hrvatskih tvrtki. Tijekom posjeta bila je održana i redovita sjednica Mješovitog hrvatsko-iranskog odbora za gospodarsku suradnju, a ministri dviju zemalja potpisali su i Ugovor o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja. Dogovoreni poslovi trebali bi povećati skromnu robnu razmjenu Hrvatske i Irana, koja trenutno iznosi tek 28 milijuna USD. Trebalo bi "na velika vrata" vratiti hrvatske proizvođače opreme i izvođače radova u zemlje srednjeg Istoka, istaknuo je Fižulić. Za vrijeme posjeta dogovoreno je da hrvatske tvrtke sudjeluju u izgradnji željezničke pruge duge 2.000 kilometara, a dio potrebnih lokomotiva i vagona nabavio bi se iz postojećeg voznog parka Hrvatskih željeznica. Riječ je možda o sto lokomotiva i vagona i poslu vrijednom 100 milijuna USD, kazao je Fižulić. Velalučki Galeb potpisat će ugovor s iranskom mornaricom o isporuci 12 brzih brodova, svaki vrijedan dva milijuna USD te o obnovi dvaju velikih brodova. INA i Crosco načelno su dogovorili suradnju i održavanje nekih naftnih bušotina na sjeveru Irana. Iranska nacionalna kompanija za prijevoz nafte sve će buduće tendere o gradnji brodova dostavljati hrvatskoj brodogradnji, INA je pozvana na sklapanje ugovora o dugoročnoj isporuci nafte, Končar na osnivanje zajedničke kompanije s iranskom stranom za izgradnju termo i hidroelektrana, nabrojao je Fižulić. Ministar gospodarstva istaknuo je kako je iranskoj vladi predložen zajednički nastup sa slovenskim Litostrojem i zeničkom Željezarom o izgradnji tračnica za 2.000 kilometara dugu prugu. Time bi zenička Željezara uključila peći za ponovnu proizvodnju tračnica, a za Hrvatsku je to bitno i zbog mogućnosti da iz Zenice nabavlja tračnice potrebne za rekonstrukciju ličke i unske željezničke pruge, kazao je. VELEPOSLANIK ŽUŽUL S DUŽNOSNICIMA EX-IM BANKE Povodom nedavne odluke američke "Ex-im Banke" da u Zagrebu otvori regionalni ured za jugoistočnu Europu, hrvatski veleposlanik u Washingtonu Miomir Žužul razgovarao je u srijedu s Danom Renbergom, članom Uprave, Jeffreyjem Millerom, potpredsjednikom i Margaret Kostic, budućom direktoricom zagrebačkog ureda banke. Uz zadovoljstvo zbog odluke ove značajne novčarske institucije koja jamči američka ulaganja diljem svijeta da Zagreb odabere za svoje regionalno sjedište, Žužul je ocijenio kako to "dokazuje dalji uspješan razvoj partnerskih odnosa" Hrvatske i SAD. "Hrvatska vlada pozdravlja činjenicu da Zagreb postaje glavno središte američkih vladinih gospodarskih institucija u regiji i šire", kazao je Žužul. Potpredsjednik Ex-ima Miller objasnio je da Banka otvaranjem ureda u Zagrebu želi dodatno povećati zanimanje američkih tvrtki za ulaganje i trgovinu s Hrvatskom i drugim zemljama regije. Dan Renberg je kazao da Ex-im posebice želi u svoje buduće projekte uključiti mala i srednja poduzeća u dvjema zemljama. Također, napominje, da su važni projekti zaštite okoliša. "Ex-im Banka" već nekoliko godina djeluje u Hrvatskoj i izdala je jamstva u vrijednosti 500.000 USD, što je gotovo polovina ukupnih američkih investicija po čemu je SAD na prvom mjestu među stranim ulagačima u Hrvatskoj. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA HOK: NASTAVITI AKTIVNOSTI ZA OSNIVANJE OBRTNIČKE BANKE Unatoč teškoj gospodarsku situaciji potrebno je i dalje nastaviti aktivnosti u cilju realizacije projekta "Prva obrtnička banka" te proanalizirati sve mogućnosti i izvore osiguranja temeljnog kapitala banke, odnosno 40 milijuna kuna, koliko je potrebno za osnivanje banke, zaključak je nedavne skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK). U raspravama o problemima obrtništva i malog poduzetništva, koje se vode na svim razinama komorskog sustava, problem kreditiranja i financijskog praćenja te grane gospodarstva gotovo je nezaobilazna tema, istaknuo je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran. Kao razloge nezadovoljstva raspoloživim kreditnim linijama naveo je uglavnom visoke kamatne stope i dugotrajan postupak od trenutka podnošenja zahtjeva za kredit do eventualne realizacije, što je, smatra, rezultat loše kreditne politike koju poslovne banke vode prema obrtništvu i malom poduzetništvu. Stoga je HOK i pokrenuo inicijativu za osnivanje vlastite financijske institucije, a radi same realizacije od konzultantske tvrtke EKU naručen je i Elaborat o opravdanosti osnivanja banke, koji je dovršen početkom 2000. Potrebna sredstva, prema elaboratu, moguće je osigurati iz sredstava HOK-a, područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika, sredstava obrtnika pojedinaca, zanatskih štedno-kreditnih zadruga te sredstava koja bi za ovu namjenu osigurala država. Na skupštini prihvaćen je i prijedlog da, radi utvrđivanja moguće visine ulaganja potencijalnih ulagača, predsjednik HOK-a u razgovoru s predstavnicima Vlade ispita mogućnost sudjelovanja države u realizaciji projekta. Također zaključeno je da se koristeći partnerske odnose s komorama Bavarske, Italije - Vicenze, Francuske i Austrije ispita interes i mogućnost stranih banaka za sudjelovanjem u projektu osnivanja banke, kao ulagača ili deponenata financijskih sredstava. U izvještaju o aktivnostima u proteklih godinu dana istaknuto je kako je za hrvatsko obrtništvo od izuzetnog značaja osnivanje novog Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo sa kojima je HOK uspostavio izuzetno dobru suradnju. No, nezadovoljni su što gotovo niti jedan od njihovih prijedloga koje upućuju zakonodavnim tijelima još nije ušao u saborsku proceduru. Poslovanje obrtništva, istaknuto je, odvija se u vrlo teškim uvjetima, a u raspravama se posebice isticalo teško stanje u ugostiteljstvu. Tako, primjerice, na području Splitsko-dalmatinske županije gotovo 80 posto obrtnika ugostitelja ima blokirane račune. Politika kreditiranja i pružanja financijske potpore privatnom poduzetništvu, a posebno obrtništvu s ciljem poticanja njegovog razvoja kao jednog od temeljnih opredjeljenja gospodarske politike Hrvatske, ni u prošloj godini nije ispunila očekivanja obrtnika. Istodobno, promicanje obrta i obrtništva u zemlji i inozemstvu tijekom izvještajnog razdoblja provodilo se vrlo dobro kroz organizaciju nastupa obrtnika na sajmovima. Planom aktivnosti bio je predviđen nastupa na šest sajmova, no zbog iskazanog interesa proširen je na trinaest sajmova. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI VELIKO ZANIMANJE ZA HRVATSKO OBRTNIŠTVO NA BEOGRADSKOM SAJMU Hrvatski obrtnici, njih 28 uglavnom metalske struke, koji ovaj tjedan po prvi put izlažu na 44. Međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu iznenađeni su velikim zanimanjem poslovnih ljudi i posjetitelja za hrvatske proizvode, kazao je predsjednik odbora za sajmove Hrvatske obrtničke komore (HOK) Rudolf Benček. Iako obrtnici izlažu na relativno maloj izložbenoj površini od samo 24 četvorna metra, tijekom ponedjeljka, prvog dana sajma, kao i utork, u svakom trenutku štand posjećuje i do 40 ljudi, istaknuo je Benček. To, po njegovu mišljenju, nije čudno budući da je riječ o prvom organiziranom nastupu obrtnika koji su i ranije (prije rata) nastupali na takvim sajamskim priredbama u Beogradu i imali poslovne veze s tamošnjim tvrtkama i obrtnicima. Većina izlagača na hrvatskom štandu su obrtnici iz Zagreba i njegove okolice, a posebno veliko zanimanje pobudili su elektronski proizvodi zagrebačke tvrtke Marus ATM, kazao je Benček. Osim prve prezentacije na jugoslavenskom tržištu obrtnici se nadaju i sklapanju konkretnih poslova, što se očekuju u idućih nekoliko dana odnosno do subote, 20. svibnja, kada se sajam zatvara. Predstavnici HOK-a drže kako su obrtnici na ovaj način "probili led" te da će se poslovna suradnja vremenom značajnije produbiti. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća manifestacija je Beogradskog sajma s najdužom tradicijom sa širokim asortimanom izloženih tehničkih proizvoda, kažu predstavnici toga sajma. Ove godine na 40.000 četvornih metara zatvorenog i otprilike 5.000 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora nastupa 600 izlagača, od kojih više od 100 iz inozemstva. OTVOREN SAJAM "GASTRO 2000" U Bizovačkim toplicama u srijedu je otvoren 5. Sajam hrane, pića, ugostiteljske opreme i turističke ponude "Gastro 2000". Do 20. svibnja predstavit će se otprilike 80 izlagača iz cijele Hrvatske, a uz prezentacije vina i gastronomskih specijaliteta, održat će se i stručni skup o poticajima i kreditiranju ugostiteljsko- turističke djelatnosti sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), Ministarstva turizma te poslovnih banaka. Sajam je otvorio predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovačević ocijenivši kako je i na ovoj priredbi zamjetan pad zanimanja izlagača zbog čega bi se za iduću godinu moglo razmisliti o racionalizaciji i spajanju nekih sajmova, kako bi se tako ostvarili bolji rezultati. Očito je da zbog postojećih gospodarskih prilika i brige za egzistencijalne probleme nema dovoljno prostora, financijskih mogućnosti i očekivanog zanimanja za sajamske prezentacije, a sigurno je da padu broja izlagača pridonosi i loš raspored sajamskih manifestacija, smatra Kovačević. Uz osječku Županijsku komoru, sajam "Gastro 2000." organiziraju osječko- baranjska Turistička zajednica, Bizovačke toplice dd te tvrtka "Slavonija" iz Orahovice. PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE U 2000. NAJTEŽA U PROTEKLIH DESETAK GODINA Priprema ovogodišnje turističke sezone bila je najteža u proteklih desetak godina jer je hrvatski turizam zahvaćen dubokom krizom a osim pretrpljenih ratnih šteta izgubio je i dva razvojna ciklusa. Turistički je proizvod zastario, a turistički je promet u proteklim godinama bio na razini od 50 do 60 posto prijeratnog. No, postoje realne šanse za tržišni oporavak hrvatskog turizma, istaknula je prošloga tjedna ministrica turizma Pave Župan-Rusković na Turističkom forumu "Stanje i perspektive daljnjeg razvitka hrvatskog turizma", održanom u sklopu 12. međunarodnog poslovnog- turističkog sajma ITTF-a na Zagrebačkom velesajmu. Sudeći prema trenutačnim najavama s inozemnih tržišta, interes stranih turista za ovogodišnji boravak u Hrvatskoj svakim je danom sve veći, zahtjevi i upiti su sve češći, a pretpostavka je da bi hrvatski turizam svoj puni zamah mogao ostvariti za dvije do tri godine, kazala je Župan-Rusković. Govoreći o potezima nove Vlade i Ministarstva turizma s ciljem što skorijeg ozdravljenja hrvatskog turizma kao i što skorije privatizacije turističkih tvrtki, ministrica Župan-Rusković je kazala kako će se do konca lipnja ove godine na sjednici Hrvatskog državnog Sabora, među ostalim prijedlozima naći i prijedlozi Ministarstva turizma za smanjenjem stope PDV-a za turističku djelatnost (prijedlog je nulta stopa) kao i dobivanje izvoznog statusa za tu gospodarsku granu. Također je najavila i skorašnje smjene članova upravnih i nadzornih odbora u turističkim tvrtkama koje su u većinskom državnom vlasništvu, a za koje se utvrdi da su odgovorni za negativnosti u tim tvrtkama. ZATVORENI SAJMOVI TURIZMA "ITTF 2000" I VINA " VINOVITA 2000" Na Zagrebačkom velesajmu u subotu su zatvorena dva sajma koja su se održavala od 10. svibnja - 12. međunarodni poslovni turistički sajam ITTF i 6. međunarodni sajam vina, opreme za vinarstvo i vinogradarstvo Vinovita. Na ITTF-u, kao središnjoj turističkoj manifestaciji u Hrvatskoj, sudjelovalo je 140 izlagača iz Hrvatske i iz inozemstva. Na mnogim stručnim predavanjima, radionicama i okruglim stolovima moglo se čuti da je ova godina važna po tome što se - prema najavama turističkih djelatnika - može očekivati veći turistički promet od 20 do 25 posto. Na Sajmu je održan i Turistički forum na kojemu su stručnjaci raspravljali o razvoju turizma, poglavito sada - kada je pojačano zanimanje za hrvatska odredišta te o trendovima u svjetskom turizmu. Sajam vina, vinarske i vinogradarske opreme "Vinovita" održava se istodobno s ITTF-om jer je turistička potrošnja povezana s kvalitetnim domaćim vinima i njihovim predstavljanjem. Vinovita je na izložbenoj površini od 4.500 četvornih metara predstavila vina 137 domaćih proizvođača i 45 izlagača iz inozemstvima. Četiri su dana vinari i vinogradari procjenjivali i uspoređivali vina, a međunarodno je povjerenstvo, prema internacionalnim pravilima i ove godine ocjenjivalo njihovu kakvoću. Tako su ove godine ocijenjena 463 uzorka vina iz Hrvatske i 11 zemalja, a najbolja su vina nagrađena medaljama. Vinari i vinogradari na nekoliko su stručnih skupova raspravljali o problemima s kojima su suočeni, a ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić najavio je da će Vlada mnogim mjerama ublažiti loše stanje u vinogradarstvu i pokrenuti njegov razvoj, a posebice će potaknuti sadnju novih vinograda. Inače, najuspješnijim su izlagačima na Vinoviti i ITTF-u dodijeljene nagrade za visoku razinu ukupnog nastupa, kao i priznanja i pohvale za ukupan nastup i dizajn. Tako je na Vinoviti posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa, uz koji ide i kristalna skulptura, dobila tvrtka Agrolaguna iz Poreča. Priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa dobilo je šest tvrtki, dok su pohvale za ukupan nastup dobile tri tvrtke. Na vinarskom sajmu dodijeljena je i priznanje za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju izložbenog prostora - "Priznanje za dizajn", koje je dodijeljeno tvrtki Bumbar d.o.o. iz Rakitja. Priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na ITTF-u dobili su zagrebačka tvrtka Amadeus Croatia, Slovenska nacionalna turistička organizacija te mariborski Zavod za turizam. Za ukupan nastup na toj sajamskoj priredbi pohvaljene su Turistička zajednica Primorsko-goranske županije te Turistička zajednica grada Zagreba, dok je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dobila priznanje za dizajn. Kako je istaknula većina nagrađenih izlagača sajamski spoj vina i turizma idealna je prilika da se kroz turizam domaćim i inozemnim posjetiteljima turističkih odredišta ponude domaća kvalitetna i vrhunska vina. ZAVRŠEN SAJAM "OSIJEK EXPO 2000" U Osijeku je u ponedjeljak završen 8. Međuanrodni sajam obnove "Osijek Expo 2000" na kojemu se od 10. svibnja predstavilo više od 70 izlagača iz Hrvatske, Italije, Rumunjske, Mađarske, BiH i SRJ. Na 4.000 četvornih metara sajamskog prostora izlagači su predstavili svoje proizvode iz područja graditeljstva, strojeva, opreme i uređaja, poljodjelstva, zanatstva i ekologije. Gradovi prijatelji Osijeka Vicenza, Tuzla, Ploesti i Subotica predstavili su svoje gospodarstvo, održani su poslovni razgovori osječko- baranjskih i slovenskih poduzeća, a svoje mogućnosti kreditiranja poduzetnika predstavila je talijanska Banca popolare di Vicenza. Predstavnici tvrtke "Osječki sajam" ponovili su kako je slabiji odaziv izlagača od prošlogodišnjeg posljedica teških gospodarskih prilika na ovome području te najavili da će predstavnici poduzeća održati konferenciju za novinare na kojoj će izložiti svoja razmišljanja o budućnosti sajma. 6. STATISTIKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TRAVNJU MANJA 4,7 POSTO Industrijska je proizvodnja u travnju ove godine 4,7 posto manja nego u travnju prošle godine, dok je u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen rast industrijske proizvodnje od 1,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Statističari kod travanjskih podataka o industrijskoj proizvodnji napominju da je ovogodišnji travanj imao dva radna dana manje od prošlogodišnjeg. Pad proizvodnje u travnju zabilježen je nakon rasta u prethodna dva mjeseca, i to 7,5 posto u veljači i 4,2 posto u ožujku u odnosu na iste mjesece lani. Taj je rast, a nakon što je u siječnju bio zabilježen pad od 0,7 posto, u prvom tromjesečju ove godine doveo do povećanja industrijske proizvodnje za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali zbog travanjskog pada u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje lani taj rast iznosi 1,5 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, rast proizvodnje u razdoblju siječanj- travanj ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen je kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju i to 9,1 posto te intermedijarnih proizvoda (osim energije) 8,8 posto. Istodobno, zabilježen je pad od sedam posto u proizvodnji kapitalnih proizvoda, od 3,6 posto u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju i od 2,1 posto u proizvodnji energije. Statistički podaci prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuju rast proizvodnje u rudarstvu i vađenju (10,8 posto u travnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec), a nešto više, odnosno 11,3 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno se bilježi pad u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom i to 4,6 posto u odnosu mjesec na mjesec, a 1,5 posto u odnosu na razdoblje prva četiri mjeseca ove i prošle godine. U najvažnijoj prerađivačkoj industriji, koja ima udio od gotovo 80 posto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, u travnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec bilježi se pad proizvodnje od 5,7 posto, dok se u razdoblju od četiri mjeseca bilježi rast od 1,6 posto. Pritom neke značajnije djelatnosti, kao npr. proizvodnja duhanskih proizvoda, tekstila, odjeće, izdavačka i tiskaraska djelatnost, bilježe pad i na mjesečnoj i na četveromjesečnoj razini. I kod proizvodnje hrane i pića, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji participira s više od 21 posto, bilježi se pad od 4,2 posto na razini travanj ove- travanj prošle godine, a pad od 1,6 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nasuprot tomu, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, čiji je udio u industrijskoj proizvodnji nešto manji od devet posto, bilježi rast proizvodnje i to u travnju ove u odnosu na travanje prošle godine za 10,4 posto, a za 21,6 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Povećanje proizvodnje na mjesečnoj i četveromjesečnoj razini bilježe i primjerice proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (18,5, odnosno 9,5 posto), proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i uređaja (2,6, odnosno 11,2 posto), proizvodnja strojeva i uređaja (2,6, tj. 5,9 posto). TIJEKOM OŽUJKA 1,29 MILIJUNA ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u ožujku bilo 1.291.619 zaposlenih, što je 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavoda za statistiku. Od toga su pravne osobe zapošljavale 1.006.436 zaposlenika, ili 0,2 posto manje nego u veljači, dok je u obrtu i slobodnim profesijama bilo 199.400 zaposlenih ili 0,8 posto više. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ožujku je bilo 85.783 aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika, što je 1,3 posto manje nego u veljači. Nezaposlenih je u ožujku u Hrvatskoj bilo 357.711 osoba, što je 0,7 posto više nego u prijašnjem mjesecu. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 21,7 posto. Najveći pad broja zaposlenih u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je u ribarstvu (5,6 posto) gdje je zaposleno 1178 uposlenika, u građevinarstvu (5,4 posto) koje zapošljava 65.084 radnika te hotelima i restoranima (5,5 posto na 34.267 zaposlenih). Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen je 4,1 posto, na 251.719 djelatnika. Porast broja zaposlenih u prva je tri mjeseca u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ostvaren u javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju, koje ima 122.397 zaposlenih, što je rast od 1,9 posto te opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, jedan posto, na 27.178 zaposlenih. UGOSTITELJSKE USLUGE U TRAVNJU 0,2 POSTO VIŠE Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj u travnju ove godine porasle su 0,2 posto u odnosu na mjesec ranije. Po podacima Državnog zavoda za statistiku najviše su porasle cijene bezalkoholnih pića i to 0,7 posto. U odnosu na mjesec ranije, u travnju su alkoholna pića poskupjela 0,4 posto, noćenja 0,2 posto, a hrana 0,1 posto. U ovogodišnjem su travnju u odnosu na lanjski travanj cijene ugostiteljskih usluga porasle 1,7 posto. Najviše su poskupjela noćenja - tri posto, a potom bezalkoholna pića - 1,4 posto, alkoholna pića jedan posto te hrana 0,7 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca ove godine cijene ugostiteljskih usluga bile su 1,7 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su najviše porasle cijene noćenja 2,8 posto te cijene hrane jedan posto. Alkoholna i bezalkoholna pića poskupjela su 0,9 posto. U PRVA TRI MJESECA ZABILJEŽENO GOTOVO 270.000 TURISTIČKIH DOLAZAKA U Hrvatskoj je u prva tri ovogodišnja mjeseca bilo registrirano 296.940 turističkih dolazaka, što je otprilike na lanjskoj razini. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, strani su turisti zabilježili 121.482 turističkih dolazaka, četiri posto više. Domaći su turisti, pak, zabilježili 175.458 turističkih dolazaka, odnosno dva posto manje nego u istom vremenu lani. U prva tri mjeseca ove godine bilo je ostvareno 808.498 noćenja, tri posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Inozemni su turisti zabilježili 346.635 noćenja, jedan posto više, a domaći 461.863 noćenja ili šest posto manje. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su Austrijanci (14,2 posto), Talijani (13,3 posto), Nijemci (12,5 posto) te turisti iz BiH (11,2 posto), Slovenije (10,7 posto) i dr. U ovogodišnjem je ožujku bilo zabilježeno 118.115 turističkih dolazaka, otprilike isto kao i u lanjskom ožujku. Stranci su ostvarili 53.507 dolazaka, također isto kao i lani, a domaći turisti 64.608 dolazaka ili jedan posto više. U ožujku je bilo zabilježeno 305.030 noćenja, šest posto manje. Stranci su ostvarili 145.231 noćenje, osam posto manje, a domaći turisti 159.799 ili pet posto manje. Promatrajući turističke dolaske po vrstama objekata statistika bilježi da je u prvom tromjesečju ove godine u hotelima bilo zabilježeno 242.807 turističkih dolazaka ili jedan posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Najveće povećanje broja dolazaka (177 posto) u odnosu na lani ili 3.589 dolazaka bilo je primjetno u odmaralištima za djecu i mladež. U klimatskim je lječilištima bilo registrirano 4.137 turističkih dolazaka (67 posto više), a u pansionima 2.309 dolazaka (46 posto više). U prva tri ovogodišnja mjeseca u lukama nautičkog turizma bilo je zabilježeno 2079 dolazaka nautičara ili osam posto više nego lani. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE DALMATINSKA BANKA NAVJEĆI DIO DOBITI USMJERILA U REZERVE Dalmatinska banka d.d. u 1999. godini je ostvarila 172,9 milijuna kuna prihoda. Dobit Banke nakon oporezivanja iznosi 11,2 milijuna kuna, a na nedavno održanoj Glavnoj skupštini odlučeno je da se najveći dio ostvarene dobiti usmjeri u rezerve, a 3,1 milijuna kuna u dividende. Tako će po dionici biti isplaćeno tri kune. Zadržavanjem 8,1 milijun kuna dobiti u kapital, Banka i nadalje naglašava svoju dosljednost u trajnom jačanju kapitala, tj. zaštiti uloga svojih dioničara i povjerenja svojih klijenata, istaknuli su. Ukupna imovina Banke zadržana je na pretprošlogodišnjoj razini i iznosila je 2,2 milijarde kuna. Pritom se struktura imovine nije bitnije mijenjala, osim što je došlo do prelijevanja sredstava s računa kod inobanaka na račune kod Hrvatske narodne banke (HNB), kao rezultat uvođenja instrumenata devizne obvezne rezerve i intenzivnijeg upisa deviznih blagajničkih zapisa. Kako su istaknuli u Dalmatinskoj banci, zbog prilika u gospodarskom okružju nije bilo mogućnosti za jaču kreditnu aktivnost, a posebna pozornost bila je posvećena naplati dospjelih i potencijalno rizičnih plasmana. Depoziti stanovništva u 1999. godini činili su najsnažniji izvor financiranja, a unatoč problemima u bankarskom sektoru, štednja stanovništva zadržana je na razini iz godine ranije, s tendencijom rasta u prvim mjesecima ove godine. Od ostalih izvora najznačajniji po opsegu bili su primljeni krediti, koji su tijekom 1999. godine smanjeni, budući se Banka sve manje zaduživala u vidu kratkoročnih međubankovnih pozajmica. Ujedno je Banka bez teškoća uspjela servisirati i sve svoje obveze po dospjelim inozemnim kreditnim linijama, no, zbog smanjenog kreditnog rejtinga Hrvatske nije se mogla dodatno zaduživati u inozemstvu. Kako su izvijestili iz Dalmatinske banke, u narednom razdoblju Banka ima namjeru izgraditi svoj vlastiti identitet kao banka od nacionalnog značaja, opremljena sofisticiranom tehnologijom, s visokim stupnjem educiranosti zaposlenika Banke. Kontinuirano se ulaže u nove informatičke tehnologije, i kroz već postojeći spektar pasivnih usluga preko Interneta, radi se i na uvođenju novih aktivnih usluga. Osim toga, nastavit će i sa širenjem mreže bankomata i eft/pos terminala te uvođenjem novih i usavršavanjem postojećih proizvoda i usluga. U Banci unapređuju postojeću kontrolu kreditnih rizika, a rade i na razvijanju primjene kontrole nekreditnih rizika. Kako su izvijestili iz Uprave Banke, slijedeći trend globalizacije u bankarstvu, tj. nastajanje velikih banaka, Dalmatinska banka radi na pronalaženju i ulasku strateškog partnera u Banku, s ciljem jačanja njezine uloge na tržištu, osiguravanja boljeg kreditnog rejtinga, te ubrzavanja razvoja Banke u sve snažnijem konkurentskom okružju. Inače, prije nešto više od mjesec dana, kupac Reginvest d.o.o., ogranak velike američko-engleske grupacije Regent Pacific, kupnjom 9,9 posto "trezorskih" dionica postao je jedan od većih dioničara Dalmatinske banke d.d. MEĐIMURSKA BANKA OSTVARILA LANI NETO DOBIT OD 10,28 MILIJUNA Međimurska banka d.d. ostvarila je u prošloj godini neto dobit od 10,28 milijuna kuna, a Uprava banke predložit će Skupštini dioničara da se za dividende isplati ukupno 8,95 milijuna kuna ili sedam posto od vrijednosti dionica, objavljeno je to u godišnjem izvješću Međimurske banke za 1999. Osim za dividende, banka će za rezerve za vlastite dionice rasporediti 813.000 kuna, dok će preostalih 514.000 kuna izdvojiti za zakonske rezerve. Dividenda po dionici Međimurske banke iz prošlogodišnjeg poslovanja iznosi 28 kuna, a ukoliko Skupština dioničara, koja je zakazana za 5. lipnja, prihvati prijedloge Uprave, dividenda će se isplaćivati od 15. lipnja. Imateljima redovitih dionica isplaćivat će se 50 posto iznosa dividende u novcu te ostatak u dionicama Međimurske banke. Bilančna svota Međimurske banke lani je uvećana za jedan posto na 1,12 milijardi kuna, dok je ukupni prihod te banke u prošloj godini iznosio gotovo 81,25 milijuna kuna ili 3,4 posto manje nego 1998. Lani je neto prihod od kamata iznosio 41,58 milijuna kuna, što je na razini iz godine ranije, dok su ostali prihodi iz poslovanja iznosili 39,67 milijuna kuna ili 4,6 posto manje nego 1998. S obzirom na kretanja na bankarskom tržištu Hrvatske Međimurska banka je započela aktivnosti u odabiru strateškog partnera s kojim bi u dugoročnom razdoblju zadržala mjesto na tržištu, istaknuo je Mašan Sredanović, predsjednik Uprave te banke. BANK AUSTRIA CROATIA - NAJBOLJI REZULTATI OD OSNUTKA Aktiva Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. koncem prošle godine iznosila je 1,33 milijardi kuna, a neto dobit nakon oporezivanja 30,6 milijuna kuna. Uprava Banke ocijenila je 1999. godinu uspješnom, a to je ujedno i godina u kojoj se Banka uspjela potvrditi i ojačati svoj položaj na hrvatskom tržištu ostvarivši najbolje rezultate od svog osnutka. Broj komitenata Banke porastao je sa 7.500 krajem 1998. godine na otprilike 12.000 u 1999. godini, a broj otvorenih računa povećan je u istom razdoblju za više od dva puta, s 11.000 na 24.000 računa, istaknuli su. Osim toga, Banka je u 1999. godini proširila svoje operativno djelovanje otvaranjem poslovnice u Rijeci, uz postojeće poslovnice u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru. U srpnju ove godine Bank Austria Creditanstalt Croatia planira otvoriti nove prostorije poslovnice u središtu Zadra a u rujnu i poslovnicu u Splitu gdje od kolovoza 1998. godine djeluje predstavništvo Banke. I Wuestenrot stambena štedionica d.d. koja je u stopostotnom vlasništvu Bank Austria Creditanstalt Croatia i koja posluje u suradnji s Wuestenrot stambenim štedionicama iz Austrije i Njemačke, od svog osnutka 1998. godine bilježi dobre rezultate poslovanja. Tako je broj zaključenih ugovora o stambenoj štednji u Wuestenrot stambenoj štedionici sa 3407 krajem 1998. godine porastao na 11.081 krajem prošle godine uz štedne uloge u vrijednosti od 29 milijuna kuna. HRVATSKA STAMBENA ŠTEDIONICA: ŠTEDIŠAMA PRAVO NA WEB BONUS OD 25 POSTO Hrvatska stambena štedionica, čiji su osnivači Varaždinska banka i još dvadesetak banaka u Hrvatskoj, prva je među stambenim štedionicama u nas omogućuje sklapanje ugovora o stambenoj štednji putem Interneta. Poslovodstvo Štedionice ističe posebnu pogodnost i stjecanja tzv. web-bonusa od 25 posto. Postupak je jednostavan, potencijalni stambeni štediša ispunjava obrazac ugovora o stambenoj štednji na Web stranici "www.stambena-sted.hr.". Nekoliko dana nakon ispune obrasca ugovora, primit će od Štedionice original ugovora o stambenoj štednji koji mora svojeručno potpisati i oba primjerka vratiti na adresu Hrvatske stambene štedionice. Po uplati šest mjesečnih rata na štedni račun, štediši će biti vraćeno 25 posto naknade koja se obračunava kod sklapanja ugovora o stambenoj štednji. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 11. - 18. svibnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 11.05. 1.600.000 1.600.000 11,31% 227.400.000 12.05. 14.800.000 14.800.000 11,39% 224.050.000 15.05. 2.800.000 2.300.000 11,50% 217.510.000 16.05. 20.000.000 19.600.000 10,19% 165.660.000 17.05. 44.900.000 44.900.000 12,07% 135.000.000 18.05. 20.256.640 20.256.640 13,09% - Dnevni prosjek 17.392.000 17.242.000 11,59% 193.924.000 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 15. - 18. svibnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Varaždinska banka 305 5,17 225.710.348 19.830,71 2. Zagrebačka banka O 1.408 28,00 24.157.477 38,93 3. Pliva 530 7,07 2.656.622 62,39 4. Podravka 151 19,84 1.874.222 -15,61 5. Zagrebačka banka E 500 3,09 869.873 129,97 6. Dalmatinska banka 198,50 11,52 491.697 153,56 7. Končar 65 - 451.015 - 8. Riječka banka 129 16,74 330.346 333,14 9. Jadran-Turist 40 8,11 301.263 7.805,09 10. Istraturist 45 32,35 174.352 3.311,98 UKUPAN PROMET 257.441.836 909,33 Vrijednost indeksa CROBEX 903 15,77 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 15. - 18. svibnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. PIF Dom 21,50 7,29 484.681 -16,61 2. Hoteli Tučepi 55 - 479.625 - 3. PIF Expandia 23,35 2,64 330.379 -3,61 4. Slunjčica 13 - 322.426 - 5. PIF Velebit 14,60 2,82 268.104 43,95 6. PIF Središnji nacionalni 15,05 5,10 188.338 15,76 7 Bilokalnik 43,76 - 154.604 - 8. Imperial 115,54 - 154.592 - 9. PIF Slavonski 11,50 - 151.614 64,30 10. PIF Pleter 13 4,08 92.857 10,77 UKUPAN PROMET 2.822.816 -33,87 Vrijednost indeksa VIN 418 4,24 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 17.05. HNB 35 dana 127.200.000 9,00% 17.05. HNB 91 dan 108.000.000 10,00% 17.05. HNB 182 dana 11.000.000 11,00% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 17.05. - 1.814.100.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENIJA PRELAZI MEĐU KREDITORE U SVJETSKOJ BANCI Slovenija je kao prva među tranzicijskim zemljama spremna i sposobna iz redova zemalja primateljica prijeći u redove kreditora u Svjetskoj banci, objavljeno je u utorak u Washingtonu. "Uvjereni smo da je Slovenija sposobna biti snažan partner koji će velikodušno prenositi svoja iskustva i resurse u druge zemlje", izjavio je potpredsjednik Svjetske banke za Europu Johannes Linn. Banka je prihvatila završno izvješće o Strategiji pomoći (CAS) u kojem je Sloveniji dodijeljen najviši, "A", kreditni rejting i ocjenjeno da ima odličan pristup međunarodnim tržištima kapitala. U izvješću se primjećuje da vlasti u Ljubljani još moraju uspješno obaviti privatizaciju banaka, javnih usluga i telekomunikacija. Svjetska banka i Slovenija počele su suradnju početkom 1992. godine, a od 1993. do prošle godine Banka je Sloveniji dala ukupno 151 milijun USD kredita za četiri projekta. GRUPA UNICREDITO ITALIANO KUPUJE PIONEER ZA 1,2 MILIJARDU USD Druga najveća talijanska bankarska grupa, UniCredito Italiano, kupit će za približno 1,2 milijarde USD u gotovini američku investicijsku tvrtku Pioneer Group, izvijestili su iz te bankarske grupe. Cilj im je, napominju, ojačati pozicije u Njemačkoj i SAD-u. UniCredito će, naime, platiti 43,5 USD za dionicu Pioneera, što je 40 posto više od cijene tih dionica na zatvaranju burzi prošloga petka. Udruživanjem Pioneera i UniCreditovog poslovanja vezanog za upravljanje imovinom nastat će globalna investicijska tvrtka s više od 100 milijardi USD sredstava. Prema dogovorenim uvjetima, ta će milanska grupa kupiti sve Pioneer-ove poslovne jedinice za globalno upravljanje ulaganjima - u SAD-u, Njemačkoj, Irskoj, istočnoj Europi i Aziji. Pioneer ima važne distribucijske kanale u SAD-u i Njemačkoj, istaknuo je čelnik te američke tvrtke, te iskustvo tijekom 72 godine u ulaganjima u dionice. Akviziciju, koju još trebaju odobriti regulatorna tijela i dioničari, dovršit će u trećem tromjesečju ove godine, procjenjuju u tvrtkama. PAD NEZAPOSLENOSTI U EUROPSKOJ UNIJI Nezaposlenost u Eurolandu (11 zemalja Europske unije koje su uvele jedinstvenu europsku valutu) u ožujku je smanjena na 9,4 posto s 9,5 posto u prethodnom mjesecu. Istodobno, u svih 15 zemalja EU stopa nezaposlenosti pala je s 8,8 posto u veljači na 8,7 posto, objavio je statistički ured EU, Eurostat. U ožujku prošle godine nezaposlenost u eurozoni iznosila je 10,2 posto, dok je u čitavoj Uniji bila u visini 9,4 posto. Najniža nezaposlenost u ožujku ove godine zabilježena je u Luksemburgu (2,2 posto) i Nizozemskoj (2,8 posto u veljači), a slijede Austrija (3,4 posto) i Portugal (4,1 posto). Španjolska stopa nezaposlenosti - 14,9 posto, ostaje i dalje najviša u EU. U posljednjih 12 mjeseci, najznačajniji relativni pad nezaposlenosti zabilježile su Nizozemska (s 3,6 posto na 2,8 posto u veljači), Irska (s 6,2 posto na 5,0 posto), Švedska (s 7,6 posto na 6,5 posto ) i Francuska (s 11,7 na 10,2 posto). Eurostat procjenjuje da je u ožujku u eurozoni bilo 12,2 milijuna nezaposlenih, a u čitavoj EU 14,9 milijuna osoba. U svih 15 zemalja Unije u ožujku 1997. bez posla je bilo 18 milijuna osoba, 17 milijuna nezaposlenih bilo je u svibnju 1998. a 16 milijuna u ožujku 1999. Nezaposlenost u SAD-u u ožujku je iznosila četiri posto, a u Japanu 4,9 posto. CIJENA OPEC-OVE NAFTE OSJETNO PORASLA Cijena nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ponovno je osjetno poskupjela. Barel nafte (159 litara) prošloga je tjedna u prosjeku stajao 26,28 USD, što je gotovo dva USD više nego tjedan dana prije, izvijestilo je tajništvo kartela u Beču. U travnju se cijena nafte OPEC u prosjeku kretala na 22,93 USD, dok je u ožujku i veljači iznosila 26,71, odnosno 26,84 USD. WTO ODBACUJE KRITIKE Svjetska trgovinska organizacija (WTO) odbacila je u ponedjeljak kritike koje traže njezino ukidanje ocijenivši ih bespredmetnima budući da su zemlje članice izrazile želju za sklapanjem novih sporazuma. Ipak, u svojem godišnjem izvješću, organizacija izražava sumnju u izglede za skoro pokretanje novog kruga globalnih pregovora o liberalizaciji trgovine. U izvješću, koje je sastavilo tajništvo WTO-a, iznosi se podatak objavljen prošlog mjeseca prema kojemu je svjetska trgovina porasla 4,5 posto u prošloj godini. Katastrofične najave, koje su slijedile nakon neuspjelog ministarskog sastanka u Seattleu prošle godine, pokazale su se netočnima, kaže se u izvješću. "WTO nije izgubljen i nije na zlu glasu", ističe se u uvodu izvješća, "nego, su na zao glas došle ekstremne kritike budući da sustav WTO-a, koji obuhvaća 136 članica, pokazuje svoju čvrstoću, a članstvo iskazuje kolektivnu volju za daljnjim napretkom". Protivnici slobodne trgovine i globalizacije tvrde da te zemlje uništavaju okoliš te omogućuju multinacionalnim tvrtkama iskorištavanje radnika u bogatim i siromašnim zemljama. "Unatoč neuspjehu u Seattleu", ocjenjuje se u izvješću, "multilateralni trgovinski sustav i dalje vitalno pridonosi gospodarskom rastu i stabilnim gospodarskim odnosima među njegovim članicama na svim razinama razvoja". Prema autorima izvješća, postojanje sustava i pravila WTO-a odigralo je ključnu ulogu u brzom oporavku Azije od novčane krize koja je zahvatila regiju 1997. Odbacujući kritike da je pokretačka sila globalizacije ili čak da je posrijedi zavjera, autori objašnjavaju da "globalizacija nije program ili dnevni red" nego jednostavno posljednje u nizu razdoblja u povijesti obilježeno nagrizanjem nacionalnih prepreka gospodarskoj aktivnosti i kontaktima među narodima. Ipak, upozorava se u izvješću, sveopća zbunjenost javnosti i strah prema tom procesu "zahtijevaju da vlade i međunarodne organizacije donesu pozitivan program žele li spriječiti populističke i protekcionističke reakcije". 10. POSEBAN PRILOG PREMIJER RAČAN: U IDUĆEM RAZDOBLJU PRIMARNO OJAČATI GOSPODARSTVO U središtu Vladina rada u idućem razdoblju bit će gospodarske i razvojne aktivnosti. Cilj je ojačati položaj gospodarstva, stimulirati ulaganja u razvoj, novo zapošljavanje, poticanje izvoza i ulaganja, mjere za borbu protiv nelikvidnosti, kao i promjene u poreznoj politici. Vlada će se vjerojatno već u četvrtak odrediti o snižavanju stope PDV-a sa 22 na 19 posto, a za Dan državnosti u Vukovaru će predstaviti mjere za razvoj toga područja, najavio je premijer Ivica Račan u ponedjeljak na predstavljanju multimedijalnog projekta "100 dana Vlade". Račan je potvrdio da Vlada razmatra snižavanje stope PDV-a s 22 na 19 posto. "Da, to razmatramo, decidiran odgovor moguć je već na idućoj sjednici Vlade u četvrtak", izjavio je premijer. Posebnom zadaćom označio je povratak prognanika što uz obnovu kuća podrazumjeva i obnovu gospodarstva. Vlada će posebnu pozornost posvetiti nekim područjima, pri čemu Račan izdvaja Vukovar. U tom će se gradu, najavljuje, radno obilježiti Dan državnosti i tada predstaviti cjelovite razvojne mjere. Vlada je projektom "100 dana Vlade" predstavila do sada učinjeno, te planove za sljedećih 100, odnosno 1.000 dana. Predstavljeno je to kraćom video projekcijom, obraćanjem premijera Račana, te u posebnoj brošuri i na CD-roomu "100 dana Vlade". Promociji za brojne novinare u Banskim dvorima pridružili su se članovi užeg Račanovog kabineta, a kasnije i svi ministri. Među najvažnija postignuća iz prvih 100 dana Vlada ubraja demokratizaciju društva, konsolidaciju gospodarstva i opredjeljenje da do kraja godine vrati sve dugove prijašnjih vlada, prepoznavanje turizma i poljoprivrede kao potencijala države te približavanje europskim i transatlanskim integracijama. Ta su postignuća kroz pet segmenata - gospodarstvo, nacionalna sigurnost, mediji, društvo i vanjska pooltika - detaljnije prezentirana i u video projekciji. Do kraja ove godine, kako se čulo, Vlada uz ostalo ima zadaće pripremiti stimulativne fiskalne mjere za strane ulagače i domaće poduzetnike, ostvariti projekt državne riznice, stabilizirati bankarski sustav. Uz niz mjera za poticanja gospodarskih aktivnosti, premijer Račan najavio je i sređivanje tzv. državnog portfelja. Riječ je o poduzećima u pretežitom ili djelomičnom državnom vlasništvu u kojima treba potpuno konsolidirati stanje, nastaviti proces privatizacije, a u isto vrijeme jačati odgovornost uprava i nadzornih odbora, kazao je Račan najavljujući da će za to pripremljene mjere biti predstavljene idući tjedan. Premijer je najavio i reformu pojedinih gospodarskih sektora, kao npr. energetskog sustava. Prvih 100 dana Vlada je iskoristila i za pripremu novog koncepta organizacije državne uprave, decentralizacije i jačanja lokalne samouprave, kao i reforme sustava nacionalne sigurnosti, obrane i unutarnjih poslova. Račan najavljuje i skoro definiranje roka mirovinske reforme, skoro predstavljanje koncepata reforme zdravstva, obrazovanja. Nastavit će se depolitizacija društva u cjelini, kazao je Račan, posebno ističući odvajanje izvršne vlasti od gospodarstva i bankarstva, nastavak depolitizacije vojske, policije, medija... Cilj nam je normalizirati ovu zemlju i kao takvu je što prije uključiti u Europu, zaključio je premijer. Koncept multimedijskog predstavljanja prvih sto dana Vlade Ivice Račana izradila je marketinška agencija "Premisa", a vizualni identitet dizajnerski dvojac "Božesačuvaj". Završna poruka video projekcije, brošure i CD-rooma je "Surađujte s Vladom - Vlado je dobar dečko".