BAŠKA, 18. svibnja (Hina) - U popodnevnu nastavku znanstvenog skupa u povodu 900. obljetnice Baščanske ploče sudionike je u blizini crkve sv. Lucije u Jurandvoru, u kojoj je pronađen taj glagoljski spomenik, o rezultatima arheološkog
istraživanja kompleksa sv. Lucije od 1995. do 1998. izvijestio Ranko Starac iz riječkoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
BAŠKA, 18. svibnja (Hina) - U popodnevnu nastavku znanstvenog skupa
u povodu 900. obljetnice Baščanske ploče sudionike je u blizini
crkve sv. Lucije u Jurandvoru, u kojoj je pronađen taj glagoljski
spomenik, o rezultatima arheološkog istraživanja kompleksa sv.
Lucije od 1995. do 1998. izvijestio Ranko Starac iz riječkoga
Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.#L#
Po njegovim riječima na mjestu današnje crkve i benediktinske
opatije u početku 2. stoljeća nakon Krista nalazio se rimski
ljetnikovac. U 6. stoljeću dio ljetnikovca je pregrađen te je
uređena kapelica, o čemu svjedoče sačuvani višebojni rimski
mozaici kasnijega razdoblja. U to vrijeme u tim krajevima živi
autohtono romansko stanovništvo. U početku 9. odnosno 10. stoljeća
važnost toga kultnog mjesta prepoznala je skupina glagoljaških
redovnika, koji uz pomoć pučanstva i tadašnje vlasti (doba kralja
Zvonimira) podižu crkvu sv. Lucije, ranokršćanske mučenice, što je
vidljivo iz teksta Baščanske ploče, podsjetio je Starac.
Govoreći o poliptihu crkve sv. Lucije, vikar krčke biskupije dr.
Franjo Velčić rekao je da to djelo Paola Venecija potječe iz doba
rane venecijanske škole u prvoj polovici 14. stoljeća. U središtu
poliptiha je sv. Lucija i prizori njezina mučeničkog života. Zbog
loših atmosferskih uvjeta i zapuštene crkve oltarna je slika bila
prilično uništena pa je 1912. predana na restauraciju u Beč.
Raspadom Austro-Ugarske poliptih dospijeva u Trst, zatim u
koparski muzej i, zahvaljujući krčkom biskupu Josipu Srebreniću,
slika je na Krk vraćena tek 1944. Kad bude gotov dijecezanski muzej
u krčkoj biskupiji, to će vrijedno djelo, po Velčićevim riječima, u
njemu zauzeti istaknuto mjesto.
Prof. Mladen Pejaković prikazao je u izlaganju "Sunce, kalendar i
Crkva" način gradnje ranoromaničke crkve na temelju geometrijskih
i astronomskih činjenica koje su utjecale i na stvaranje
kalendara.
Profesor iz Rijeke Božo Mimica je govorio o novcu, odnosno
numizmatici, u vrijeme nastanka Baščanske ploče, te nalazima novca
u Jurandvoru. Po njegovim istraživanjima u početku je to bio
rimski, zatim bizantski novac, novac iz 10. i 11. stoljeća
svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika i hrvatski novac u 12.
stoljeću. Novac se u to doba kuje od srebra, a poznato je da
primjeraka zlatnog novca još nema, ali se pojavljuju zlatnici, koji
su služili pri raznim svečanostima, rekao je Mimica.
Skup se nastavlja sutra.
(Hina) ta mć