KISELJAK, 17. svibnja (Hina) - Predsjednik Upravnog odbora i direktor poduzeća "Sarajevski kiseljak" Tomislav Slišković i Vlatko Jurišić "nelegalnim i nezakonitim" ocijenili su nastojanja hrvatskog koncerna "Agrokor" i njegovog
poduzeća "Jamnica" da postanu vlasnici "Sarajevskog kiseljaka".
KISELJAK, 17. svibnja (Hina) - Predsjednik Upravnog odbora i
direktor poduzeća "Sarajevski kiseljak" Tomislav Slišković i
Vlatko Jurišić "nelegalnim i nezakonitim" ocijenili su nastojanja
hrvatskog koncerna "Agrokor" i njegovog poduzeća "Jamnica" da
postanu vlasnici "Sarajevskog kiseljaka".#L#
Slišković i Jurišić na konferenciji za novinare u Kiseljaku
istaknuli su da su mali dioničari, uglavnom zaposlenici poduzeća,
otkupili više od 58 posto dionica, te da se privatizacija ostatka
kapitala, sukladno odluci Federalne agencije za privatizaciju,
trebala obaviti isključivo javnom ponudom dionica. Međutim,
Županijska agencija za privatizaciju je u prosincu prošle godine,
bez znanja Uprave, raspisala javni poziv-tender za prikupljanje
ponuda za prodaju državnog kapitala. Taj je tender, unatoč odluci
Federalne agencije o poništenju, ipak proveden, a za najboljeg
ponuđača izabran je "Agrokor"- "Jamnica" Zagreb.
Tom prigodom utvrđen je, tvrde čelnici "Sarajevskog kiseljaka",
čitav niz nezakonitih radnja navodeći tako da je tender raspisao i
proveo direktor Županijske agencije Nikola Grubešić, a ne Upravni
odbor kako je propisano, da su ponude otvorene tri dana prije isteka
roka.
Federalna agencija i predsjednik njenog Upravnog odbora Stiepo
Andrijić više su puta upozoravali da je postupak nezakonit i
ništavan, no on se i dalje provodi, rečeno je, a dokumentacija je
priložena novinarima.
Predstavnici "Sarajevskog Kiseljaka" novinarima su podijelili
opsežnu dokumentaciju sa svim potankostima slučaja iz koje se, među
ostalim, vidi da "Agrokor" od ukupne aktive vlastitim sredstvima
ima pokriveno tek 32,4 posto kapitala, te da su obveze čak 108 posto
veće od glavnice. Slično je i u "Jamnici", gdje je aktiva vlastitim
sredstvima pokrivena 51,4 posto, a ukupne obveze u odnosu na
glavnicu iznose 94 posto. Iz svega, Jurišić i Slišković su izvukli
zaključak da je namjera "Agrokora" i "Jamnice" da, na račun
kupovine "Sarajevskog kiseljaka", dođu do novih kredita, te da uđu
na BH tržište, na kojem je "Sarajevski kiseljak" uvjerljivo vodeći
u proizvodnji mineralne vode. Takvo mišljenje stručnom analizom
potvrdio je i tim Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, na čelu sa
Željkom Šainom, za što su novinari također dobili dokumente.
Kao zanimljivost direktor Jurišić je iznio i podatak da je
"Sarajevski kiseljak" 1994. nudio suradnju većinskom vlasniku
"Agrokora" Ivici Todoriću, koji je tu suradnju odbio.
Poduzeće je u ratu prestalo s radom, pretrpivši 8,5 milijuna
njemačkih maraka ratne štete, no potom je obnovilo proizvodnju,
koja se, s nule u toj godini, te 5,1 milijun litara u 1996. godini,
popela na 19.700 milijuna litara u 1999. godini. "Sarajevski
kiseljak" jedino je poduzeće u Srednjoj Bosni koje je potpuno
obnovilo predratnu proizvodnju, koje nema kredita, u kojem se 111-
orici radnicima iznadprosječna primanja isplaćuju redovito, te
koje je spremno u naredne četiri godine investirati oko 2,8
milijuna DEM kapitala, od čega oko 80 posto vlastitih.
Za, kako su rekli Jurišić i Slišković, pomaganje "Agrokoru" i
"Jamnici" u pokušaju tajkunizacije "Sarajevskog kiseljaka",
okrivljuju Nikolu Grubešića te neke od lokalnih političkih lidera,
koje nisu željeli imenovati.
(Hina) mjuk db