AT-E-INTEGRACIJE-OBRANA-KONFERENCIJA-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija AU 16. 5.PR:EU OBRANA NAPREDUJE AUSTRIJADIE PRESSE16. V. 2000.Zajednička europska obrana napušta stadij skice"Dok u Austriji neutralnost još ima status
zaštićenog spomenika, sigurnosno-politički razvoj u Europi poprimio je dinamiku koju su i optimistički promatrači donedavno smatrali nevjerojatnom. Otkada su London i Pariz u prosincu 1998. u St. Malou uspjeli usvojiti zajednički stav, sigurnosna i obrambena politika EU nalazi se na najboljem putu da napokon napusti stadij skice. Doduše, plan o stvaranju 'vjerodostojne vojne snage' za Europu utemeljen je na prihvaćanju sigurnosno-političkog prioriteta NATO-a. Tu je točku Velika Britanija ponovno naglasila ovog ožujka u radnom spisu koji je izručila portugalskom predsjedateljstvu u Vijeću EU. Suradnja s NATO-ovim tijelima je bitna, naglašavaju Britanci u svom doprinosu koji bi trebao poslužiti provedbi odluka iz Helsinkija. Naime, na sastanku, održanom u prosincu prošle godine u Helsinkiju, EU je odlučio da će do 2003. sastaviti vojni korpus od 60 tisuća vojnika, koji će u roku od 60 dana biti na raspolaganju za veće vojne operacije. U drugoj polovici jeseni ove godine pojedine članice trebale bi na odgovarajućoj konferenciji najaviti svoj doprinos za
AUSTRIJA
DIE PRESSE
16. V. 2000.
Zajednička europska obrana napušta stadij skice
"Dok u Austriji neutralnost još ima status zaštićenog spomenika,
sigurnosno-politički razvoj u Europi poprimio je dinamiku koju su i
optimistički promatrači donedavno smatrali nevjerojatnom. Otkada
su London i Pariz u prosincu 1998. u St. Malou uspjeli usvojiti
zajednički stav, sigurnosna i obrambena politika EU nalazi se na
najboljem putu da napokon napusti stadij skice. Doduše, plan o
stvaranju 'vjerodostojne vojne snage' za Europu utemeljen je na
prihvaćanju sigurnosno-političkog prioriteta NATO-a. Tu je točku
Velika Britanija ponovno naglasila ovog ožujka u radnom spisu koji
je izručila portugalskom predsjedateljstvu u Vijeću EU. Suradnja s
NATO-ovim tijelima je bitna, naglašavaju Britanci u svom doprinosu
koji bi trebao poslužiti provedbi odluka iz Helsinkija. Naime, na
sastanku, održanom u prosincu prošle godine u Helsinkiju, EU je
odlučio da će do 2003. sastaviti vojni korpus od 60 tisuća vojnika,
koji će u roku od 60 dana biti na raspolaganju za veće vojne
operacije. U drugoj polovici jeseni ove godine pojedine članice
trebale bi na odgovarajućoj konferenciji najaviti svoj doprinos za
spomenutu vojnu postrojbu - Austrija namjerava ponuditi pješački
bataljun. U Europskoj uniji još polaze od pretpostavke da će 15
članica ponuditi nužnih 60 tisuća vojnika. Ne bude li tako, u pomoć
bi mogle biti pozvane i zemlje-kandidati za pristup. Ankara je već
ponudila čitavu brigadu, ali njezina ponuda nije izazvala
pretjerano oduševljenje. Turska se pokušava progurati u EU na
stražnja vrata. Pri tome ne nedostaje ni prijetnji: Ankara navodno
poručuje da bi u okviru NATO-a mogla zapriječiti eventualne molbe
EU za pomoći u resursima. Doduše, stvarno iskušenje tek predstoji:
naime, pri prikupljanju novca za naoružanje. Sada Europa mora
nadoknaditi golem zaostatak na području logistike i komunikacija.
SAD prate razvoj događaja u Europi uz dvojake osjećaje. S jedne su
se strane oduvijek zalagali da Europljani preuzmu veću sigurnosno-
političku odgovornost a s druge strahuju od pretjeranog
osamostaljivanja svojih partnera s druge strane Atlantika.
Budućnost Zapadnoeuropske unije (WEU) bila je tema sastanka koji je
u ponedjeljak održan u Portu. Krajem ove godine WEU bi se uglavnom
trebao stopiti s EU. Po tom bi planu operacionalna područja WEU
trebala postupno prijeći u EU; kao strukturni kostur WEU bi trebao
funkcionirati do 2003. g. Austrija je trenutno usamljena u svom za
neutralnu zemlju neobičnom zahtjevu za prebacivanjem obveze
pomoći, utemeljene u ugovoru o WEU, u zakonski korpus EU.
Francuska, nekoć zagovornica takvog koraka, ne želi takvim
zahtjevom opteretiti cjelokupni projekt. Zemlje izvan okvira
zapadnog saveza nisu pak - uz iznimku Austrije - zainteresirane za
taj korak baš kao ni članice transatlantskog saveza koje su se već
obvezale na uzajamnu pomoć u okviru ugovora o NATO-u. (...)
No, za Austriju je najvažnija točka dnevnog reda na zasjedanju WEU u
Portu bio zahtjev za prijamom u Zapadnoeuropsku skupinu za
naoružanje (Weag), koji je Beč podnio zajedno s Finskom. Austrijski
ministar obrane Scheibner očekuje da će suradnja na području
politike naoružanja u okviru WEU donijeti Austriji i pozitivne
industrijske učinke. (...)", prenosi na kraju analize Christian
Ultsch.