ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Što se događa s hrvatskim filmovima nakon prikazivanja na inozemnim festivalima, što od takve promocije imaju sami redatelji, a što domaća kinematografija? Na ta pitanja iz vlastitog festivalskog iskustva
pokušali su danas odgovoriti redatelji Krsto Papić, Zrinko Ogresta i Vinko Brešan na okruglom stolu "Suvremeni hrvatski film u inozemstvu" Odjela za kazalište i film Matice hrvatske.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Što se događa s hrvatskim filmovima
nakon prikazivanja na inozemnim festivalima, što od takve
promocije imaju sami redatelji, a što domaća kinematografija? Na ta
pitanja iz vlastitog festivalskog iskustva pokušali su danas
odgovoriti redatelji Krsto Papić, Zrinko Ogresta i Vinko Brešan na
okruglom stolu "Suvremeni hrvatski film u inozemstvu" Odjela za
kazalište i film Matice hrvatske.#L#
Sudjelovanje na festivalima ne pomaže previše hrvatskoj
kinematografiji, jer u svijetu ne postoji određena slika o njoj,
kao što je to slučaj s Češkom, Poljskom ili Francuskom, istaknuo je
Brešan. On smatra da je to zato što kod nas nema ljudi koji bi
predstavljali hrvatski film u inozemstvu. Primjerice na Berlinskom
festivalu, Brešan je bio jedini na popisu gostiju iz Hrvatske, dok
je iz Finske, koja nije imala film na festivalu, bilo 12 gostiju,
koji su na različite načine promovirali finski film. Unatoč
nagradama koje su svima drage, svjetski festivali postoje kako bi
se filmovi prodali i pustili u distribuciju, kako bi za njih što
više ljudi kupilo ulaznicu, napomenuo je Brešan.
Ogresta je nedavno pozvan da sudjeluje u žiriju rimskog Medfilma,
(gdje je ranije dobio nagrade za dva filma), što on vidi kao prigodu
da upozna ostale filmske stručnjake i mogućnost da i neki hrvatski
film sudjeluje na festivalu. On ističe da je najvažnije pronaći
način da film bude viđen jer, kako je napomenuo, kada se
prijavljivao za neke veće festivale, znalo se dogoditi da mu se
paket s filmom vrati neotvoren. Kako je dodao, većinu svojih
filmova nije nudio festivalima, već su ga oni sami zvali.
Režiseri nisu ti koji bi trebali lobirati za svoj film, to obično
radi jedan sposoban čovjek koji može nametnuti filmove svoje
zemlje, napomenuo je Papić. Dodao je da novo Ministarstvo kulture
još nije postavilo relevantnu osobu za film, niti je još Društvo
redatelja ili Institut za film preuzelo inicijativu u tomu.
Redatelji su se složili da bi udio Ministarstva kulture za
promociju u inozemstvu, s obzirom na kulturološku, a ne ekonomsku
ulogu takve promocije i uspjeh naših filmova u odnosu na druge grane
kulture kod nas, trebao biti veći. Također smatraju da bi za
hrvatski film velik uspjeh bio i kad bi se u inozemstvu ušli u
distribuciju po art-kinima ili na televiziji.
Trojica redatelja sudjelovali su na brojnim međunarodnim filmskim
festivalima, na kojima su nerijetko bili i nagrađivani. Brešan je s
"Maršalom" bio uspješan na Berlinskom festivalu, Ogresta s
"Crvenom prašinom", među ostalim, u Rimu i Izraelu, a Papić za "Kad
mrtvi zapjevaju" u Montrealu i Aspenu.
(Hina) ag mc