BLEIBURG, 14. svibnja (Hina) - Polaganjem vijenaca i služenjem mise na Bleiburškom je polju danas obilježena 55. obljetnica stradanja bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta na kojoj se okupilo nekoliko tisuća ljudi.
BLEIBURG, 14. svibnja (Hina) - Polaganjem vijenaca i služenjem mise
na Bleiburškom je polju danas obilježena 55. obljetnica stradanja
bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta na kojoj se okupilo
nekoliko tisuća ljudi.#L#
Vijence su kraj spomenika bleiburškim i žrtvama Križnog puta
položila izaslanstva Hrvatskog državnog sabora i Vlade,
predstavnici političkih stranaka i brojnih udruga, preživjeli
sudionici bleiburške tragedije, Hrvati iz Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i iz iseljeništva.
U izaslanstvu Vlade bili su, uz zamjenika premijera Gorana Granića,
i ministar obrane Jozo Radoš i zamjenik ministra hrvatskih
branitelja Josip Vdović, a vijenac je na spomenik žrtvama položio i
hrvatski veleposlanik u Republici Austriji Ivan Ilić.
Potpredsjednik parlamenta i izaslanik predsjednika Sabora
Baltazar Jalšovec ustvrdio je da je bleiburška tragedija jedna od
najvećih u povijesti hrvatskog naroda. "Danas imamo hrvatsku
državu, a njezina klica nastala je na Bleiburgu", kazao je
Jalšovec, poručivši kako više nikad ne smije biti šutnje o
hrvatskim žrtvama te da se više nikad ne smije ponoviti Bleiburg i
Križni put. Jalšovec je rekao da se na spomendan bleiburškim i
žrtvama Križnog puta odaje počast hrvatskim vojnicima i civilima
koji su tražili spas i utočište, a doživjeli su najveću izdaju u
povijesti kada ih je izručila britanska vojska. Taj dio govora
potpredsjednika Sabora Jalšovca bio je popraćen zvižducima i
negodovanjem što nije jasno rekao kojoj su vojsci hrvatski ljudi
bili izručeni i što je s njima bilo učinjeno.
Inače, na Bleibruškom polju 14. i 15. svibnja 1945. u zbjegu,
strahujući od osvete partizanske vojske, našlo se, po nekim
podacima, oko pola milijuna hrvatskih vojnika - ustaša i domobrana
te civila, koji su se nadali zaštiti zapadnih saveznika, koji su ih
ipak izručili partizanima.
Jalšovec se također osvrnuo i na poslijeratno razdoblje u kojem se
nije smjelo govoriti o bleiburškom stradanju hrvatskih ljudi.
Govoreći u ime Počasnog bleiburškog voda general zbora u mirovini
Ante Roso je ustvrdio kako smo svjedoci "buđenja fantoma
diktatorske prošlosti" te da se pojavljuju novi kriteriji krivnje,
prava i države. Prema njegovim riječima na površinu izlaze ljudi
koji nemaju veze s hrvatskom kulturom i tradicijom i teško stečenom
hrvatskom državom.
"Ne govori se o žrtvama bratstva i jedinstva i sudbinama običnih
ljudi koji nisu odlučivali ni o čemu", ustvrdio je general Roso
istaknuvši kako nema prave pomirbe ako se jasno ne kaže što se
zapravo dogodilo i tko je za to kriv. Ne smijemo živjeti u
zabludama, lažima i mitovima, a žrtve podarene Domovini mogu biti
podređene samo pravdi i miru, rekao je Roso pozivajući na ljudskost
poštovanje i ponos za svakog čovjeka koji je dao svoj život za
Hrvatsku.
Misu je predvodio vojni vikar don Nikola Roščić koji je rekao kako
"smo ovdje u ime vjere i poštovanja, a ne u službi bilo kakvih
mitova". Pozvao je na "čuvanje svetosti najvećeg kolektivnog
spomena u svijesti hrvatskog naroda".
Vijenac su položili i pripadnici počasnog bleiburškog voda,
izaslanstva hrvatskog naroda iz BiH, saborske Komisije za
utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, Hrvatskog društva političkih
zatvorenika, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, HVIDR-e, Hrvatske
matice iseljenika i mnoga druga.
(Hina) dm ln