AU10.5.PR:CRNGOR.PRAVOSL.CRKVE I BGD

AUSTRIJA DIE PRESSE 10. V. 2000. Crna Gora poigrava se živcima Beograda: zahtjev za vlastitom crkvom "Mjesto koje će jednoga dana možda ući u povijesne udžbenike kao kolijevka uskrsnule nezavisne crnogorske države zove se Njeguša. Na tom se mjestu usred 'crnih gora', u povijesnoj jezgri zemlje, sve češće okupljaju velikodostojnici i osobe iz pokreta za nezavisnost Crne Gore. Trećega svibnja dotad srpska pravoslavna crkva u tom mjestu predana je autokefalnoj crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Time je upućen politički signal čije značenje daleko nadilazi borbu dviju crkava. Mjesto je dobro izabrano: naime, to područje oko povijesnoga glavnog grada Crne Gore Cetinja bilo je već u srednjem vijeku središte Crnogoraca koji su tijekom stoljeća nekako uspijevali obraniti svoju slobodu usprkos nasrtajima brojnih velesila i osvajača. Činjenica da su vjerski simboli postali važni u društvu koje je desetljećima bilo sve drugo samo ne religiozno pravo je mjerilo sukoba između jugoslavenskih republika Crne Gore i Srbije. Naime, borba za crkvu, njezinu autokefalnost, podjednako je važna kao i borba za državnu nezavisnost. Srpska crkva više ne bi trebala biti donositelj odluka u Crnoj Gori. Episkop Mihajlo, vrhovni poglavar crnogorske pravoslavne crkve, podsjeća na razdoblje prije osamdeset godina, kada je crnogorska crkva u okviru prve jugoslavenske države 'anektirana srpskoj pravoslavnoj crkvi. Otada je zemljom vladao srpski kler, izjavljuje bradati crkveni poglavar. Sada se pak probudio otpor, napominje episkop Mihajlo. Trećega svibnja 16 općina iz središnjega dijela Crne Gore očitovalo se za crnogorsku crkvu. Ubuduće će srpskim popovima biti zabranjeno služiti misu u tim crkvama. Gledano iz srpske perspektive, taj je postupak strahovita provokacija, daleko važnija nego u sferi politike i privrede. Naime, pravoslavna je crkva tijesno povezana sa srpskom državnošću. Primjerice, tijekom ratnih zbivanja na Balkanu, teritorijalni zahtjevi Srbije točno su se podudarali s granicama srpske pravoslavne crkve. Već je uvođenje njemačke marke, uspostava crnogorske policije koja danas broji 22 tisuće ljudi i otvaranje granica prema Hrvatskoj i Albaniji bilo strahovita crnogorska provokacija. Podupirući samostalnu crnogorsku crkvu, predsjednik Milo Đukanović ponovno pogađa srpske nacionaliste u posebno osjetljiv živac. Mnogi ljudi u najmanjoj jugoslavenskoj republici, koja broji 650 tisuća stanovnika, podupiru svoga predsjednika. Albanska, hrvatska i muslimanska manjina, koje čine četvrtinu stanovništva multinacionalne države, više ne vide budućnost pod srpskom vladavinom. Crnogorci su čvrsto zbili redove posebno u obalnim mjestima Budvi, Kotoru i Baru, koja zahvaljujući svojim plažama i kulturno-povijesnim građevinskim spomenicima žele razviti turizam. 'Želimo li imati budućnost, jedini nam je izlaz napuštanje Jugoslavije', izjavljuje i Ranko Krivokaić, potpredsjednik Socijaldemokratske stranke Crne Gore koja ima ključne pozicije u vladajućoj koaliciji. Danas to mišljenje dijeli već više od dvije trećine svih Crnogoraca, procjenjuju crnogorski novinari u tjedniku Monitor. Veliki dio njih zazire od otvorenih sukoba sa Srbijom, ali zna da vrijeme polako istječe. Katastrofalno stanje u privredi zahtijeva odluku, ističu. U slojevima gradskog stanovništva, najteže pogođenima gospodarskom propašću, prevladava drukčije mišljenje. Nezaposleni u glavnom gradu Crne Gore stekli su reputaciju pristaša projugoslavenske stranke - zajedno sa Srbima na sjeveru Crne Gore i sa srpskom pravoslavnom crkvom. 'Đukanović igra opasnu igru, ne priznajemo nijednu vladinu mjeru - ni uvođenje njemačke marke ni crnogorsku crkvu', izjavljuje i glasnogovornica SNP Tajić-Rabijenović. Na općinskim izborima, koji će 13. lipnja biti održani u najvećem gradu Podgorici i u Herceg-Novom, pristaše bivšega predsjednika Momira Bulatovića, sada jugoslavenskog premijera, uzdaju se u pomoć socijalno nezadovoljnih građana. Osnivanje crnogorske nacionalne crkve zaoštrilo je fronte između dva bloka. Dosad je ideologija pokreta za nezavisnost bila utemeljena na političkim i gospodarskim argumentima, a sada je ponovno probuđena crnogorska nacionalna ideologija. Takve ograničene provokacije trebale bi razdražiti srpsko vodstvo i potaknuti ga na nepromišljene poteze, procjenjuju međunarodni promatrači u Podgorici" na kraju izvješća Ericha Rathfeldera.