TRIBINA: CIVILNO DRUŠTVO - IZAZOV CRKVI

ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve upriličio je u utorak navečer na Kaptolu prvu u nizu tribina pod nazivom "Civilno društvo - izazov Crkvi". Organizatore tribine i sve nazočne na početku je pozdravio zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić napominjući kako su te tribine danas potrebne za razmjenu mišljenja i stavova, osobito u sadašnjem vremenu kada civilno društvo postaje izazov Crkvi.#L# Civilno društvo počiva na moralnim normama, koje u Hrvatskoj najuspješnije može promovirati Crkva, istaknuo je ugledni sociolog Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Civilno društvo je, po njegovim riječima, dio suvremenog društva koje se postavlja između obitelji, pojedinca, države i tržišta. Onaj dio suvremenog društva, pojasnio je, koji se smatra zonom civilnoga društva su brojne nevladine organizacije u koji je uključena široka lepeza ljudi. Iako država i tržište mogu vladati društvom, upozorio je da to može postati vrlo opasno. Na pitanje zašto je došlo do ekspanzije civilnoga društva, kazao je da je država sa svojim birokratskim aparatom postala vrlo skupa, pa dio poslova u suvremenom društvu otpada na nevladine organizacije. Uz to, kazao je Puljiz, društvo mora tražiti i pomoć od države. Što se tiče procesa globalizacije, ocijenio je kako je posrijedi jače povezivanje svijeta, odnosno integracijski procesi. I nacije, rekao je, gube na snazi upravo zbog postanka nadnacionalnih organizacija. Govoreći o civilnom društvu danas u Hrvatskoj, Puljiz je kazao kako su se dogodile velike promjene od rata naovamo. U ratu je došlo do razvoja solidarnosti i socijalne kohezije, podsjetio je, dodavši da je u to doba u Hrvatskoj djelovalo više od sedam tisuća nevladinih i udruga. Uvaženi teolog Marijan Valković je kazao kako se društvo na kraju stoljeća našlo na velikoj prekretnici. Došli smo, rekao je, do kraja moderne civilizacije, u kojoj su propali veliki projekti primjerice fašizam, socijalizam, a ostala je demokracija. Spomenuo je i važnost procesa globalizacije i političke interese pojedinih regija i zemalja, u što je uključeno i suvremeno gospodarstvo, utjecaj medija, upozoravajući da je suvremeno društvo često bez smjernica i kriterija. Politika se, istaknuo je, često pretvara u stranačke interese, a u isto vrijeme odlučuje o važnim pitanjima i utječe na gotovo sve sektore života. Crkva je, dodao je Valković, kasno prihvatila demokratsko društvo. Sve funkcije demokratskog društva ne može obavljati država, koja se poistovjećuje s birokracijom što ju označava državni aparat, pa se zbog toga u suvremenom civilnom društvu ide u potragu za novim metodama, napomenuo je. Govoreći o ulozi čovjeka u suvremenom društvu on je, po Valkovićevoj procjeni, usmjeren prema društvu, a društvo opet prema državi. Socijalni nauk Crkve poznaje vrijednost tržišta, ali u isti mah to za Crkvu nije najvažnije. Crkva mora braniti kolektivna dobra, a uz to je nužno da svatko zakonito ostvaruje svoje individualne ciljeve, istaknuo je Valković koji drži da bi Crkva u suvremenom društvu trebala biti nositelj svih socijalnih funkcija. Govorio je i o ulozi laika u civilnom društvu, njihovom angažmanu i sudjelovanju u raznim forumima, poručivši da Crkva i društvo moraju učiti s onima koji donose i kontroliraju zakone. Sljedeća tribina najavljena je za 16. svibnja, a bit će posvećena solidarnosti i nezaposlenosti u civilnom društvu. (Hina) ta mć