DNEVNI GLASNIK - 7. SVIBNJA

VUKOVAR - Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, šef misije Europske komisije u Hrvatskoj veleposlanik Per Vinther i vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl otvorili su u nedjelju u Vukovaru, u povodu 50-obljetnice Europske unije i Dana Europe koji se obilježava 9. svibnja, Vukovarski institut za mirovna istraživanja i obrazovanje. Tijekom prigodne svečanosti Jakovčić je podsjetio okupljene uzvanike na značenje tzv. Schumanove deklaracije, koja je postala temelj kasnijeg europskog ujedinjenja, rekavši kako je jedan od uvjeta hrvatskog ulaska u Europsku uniju suradnja sa susjednim zemljama. "Taj uvjet mi želimo ispuniti ne zbog toga što to od nas traži Europska unija, nego zato što je to i u hrvatskom strategijskom interesu", rekao je Jakovčić. Prema njegovim riječima prave pomirbe nema bez gospodarskoga rasta, stoga Vukovar "zaslužuje posebne dodatne zakonske pogodnosti za svoj razvoj". Ističući da je Europska unija dosad u obnovu Vukovara uložila oko sto milijuna kuna Vinther je istaknuo zauzimanje Europske unije "da obnova bude uvjetovana povratkom i pomirbom". Osobito zadovoljstvo istaknuo je "jasnim stavom hrvatske vlade o pomirbi" koji je tijekom svoga govora izrazio Jakovčić. ZAGREB - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula ocijenio je u subotu u Zagrebu, po povratku iz diplomatske turneje po zemljama Sjeverne Europe, kako važnost tog posjeta leži u činjenici da se radilo od dijelu svijeta koji je ranije bio vrlo kritičan prema Hrvatskoj. "Prije svega, želio sam predstaviti dubinu i razmjer političkih promjena u Republici Hrvatskoj nakon izbora. To je bilo posebno bitno učiniti u ovih pet dana jer je Sjeverna Europa bila prostor na kojem se politika prijašnje vlasti posebno oštro kritizirala", kazao je u zagrebačkoj zračnoj luci Picula po povratku iz Norveške, Švedske i Litve. Zemlje koje je Picula posjetio po njegovim su riječima izrazile potporu ulasku Hrvatske u euroatlantske integracije. Uz političku, posjet je imao i gospodarsku stranu te je razgovarano o mogućnosti proširenja suradnje s trima zemljama. ZAGREB - Po podatcima Gradskog izbornog povjerenstva, u Zagrebu je na nedjeljne izbore za Gradsku skupštinu do 11 sati izašlo 75.558 birača, ili 13,28 posto. To su podatci s 510 biračkih mjesta koja su javila podatke, od ukupno 625 birališta. Inače, u birački popis u Zagrebu je upisan 688.971 birača. Najveći odziv zabilježen je u područnim uredima Medvešćak - 16,23 posto; Centar - 15,58 posto, te Pešćenica 15,07 posto. Najmanji odziv birača zabilježen je u Sesvetama - 8,26 posto, te Dubravi - 10,89 posto. Odziv birača nešto je niži u usporedbi s gradskim izborima 1995. i 1997. godine, izvijestio je predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Miroslav Šumanović. Povjerenik Vlade RH za grad Zagreb, Josip Kregar, rekao je pak kako je zabilježeni odziv od 13,28 posto do 11 sati, u usporedbi s ovogodišnjim parlamentarnim i predsjedničkim izborima do istog doba, gotovo dvostruko manji. VELIKA GORICA - Na nedjeljnim izborima za velikogoričko Gradsko vijeće na birališta je do 11 sati izašlo 4.178 birača, ili 9,66 posto, izvijestilo je velikogoričko Izborno povjerenstvo. Birališta su otvorena u 7 sati, a zatvorit će se u 19 sati. U Velikoj Gorici za ove izbore u biračke popise upisano je 51.425 birača, koji glasuju na 63 biračka mjesta. U svaku o šest izbornih jedinica kandidati će biti izabrani većinskim sustavom, a preostalih 20 vijećnika izabrat će se s devet kandidacijskih lista političkih stranaka i dvije nezavisne liste. SPLIT - Procesijom ulicama stare splitske gradske jezgre i koncelebriranom misom na otvorenom ispred katedrale, Split je u nedjelju, u jubilarnoj godini 2000. proslavio blagdan svoga zaštitnika, biskupa i mučenika - sv. Dujma. Procesiju - u kojoj su nošene moći sv. Dujma, te misno slavlje, u kojem su sudjelovali južnohrvatski biskupi i nadbiskupi - predvodio je nadbiskup zadarski msgr. Ivan Prenđa. U propovijedi posvećenoj ulozi Isusa Krista u životu čovjeka i ljudske zajednice, zauzeo se za poštivanje moralnih vrijednosti i Božjih zapovijedi. "Ne možemo se zatvoriti u tvrđavu arogancije i samodopadnosti, moramo poštivati i promicati dostojanstvo svakoga čovjeka i zauzimati se protiv nepravde, za promjenu mentaliteta i poštenja", rekao je zadarski nadbisku. S tim u vezi ocijenio je kako u "Hrvatskoj trenutačno vlada napetost, podijeljenost, pa čak i mržnja". RIM - Hrvatska se nada da će Italija lobirati za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, rekao je hrvatski predsjednik Stipe Mesić u današnjem razgovoru za talijansku televiziju RAI. Govoreći o stanju u regiji, predsjednik Mesić je ocijenio da postoji mogućnost novih sukoba. Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević održava se na vlasti pomoću ratova, pa bi mogao pokrenuti napad na Crnu Goru, rekao je Mesić i nazvao Miloševićev režim fašističkim. "Srbi moraju shvatiti da ne mogu svi Srbi živjeti u jednoj državi, ali mogu svi živjeti u Europi gdje granice neće razdvajati već spajati", rekao je hrvatski predsjednik i poželio da u Srbiji dođe na vlast neki "srbijanski Brandt" koji bi je odveo prema demokraciji. ZAGREB - Stotinjak Hrvata slunjskog područja - branitelji, invalidi i roditelji poginulih, spriječilo je u subotu srpski komemorativni skup kod spomen-kosturnice na Veljunskom križu, priređen u znak sjećanja na 520 mještana toga kraja, stradalih 6. svibnja 1941. Kako izvještava o tome događaju Večernji list na komemoraciji se, u organizaciji pododbora SKD-a Prosvjeta i veljunskoga ogranka SDF-a okupilo stotinjak Srba. Skupu u Veljunu prethodio je skup Hrvata u Hrvatskom Blagaju u prigodi sjećanja na obitelj Mravunac, prve hrvatske žrtve, koje su također stradale 6. svibnja 1941. godine. Strasti su se u Veljunu razbuktale kad se pojavio predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca koji je položio vijenac na spomen-kosturnicu. Hrvati, koji su postavili hrvatsku zastavu na spomen-kosturnicu na Veljunskom križu, poručili su mještanima srpske nacionalnosti da mogu odati počast svojim žrtvama, ali da im neće u Hrvatskoj dopustiti proslavu Đurđevdana. Kod spomenika žrtvama fašizma, gdje je po protokolu bilo predviđeno polaganje vijenaca, Hrvate koji su došli s parolama, razdvojili su od Srba policajci i tako je, kako izvještava Jutarnjig list, izbjegnut fizički sukob. Vijenac je trebao položiti sudionik NOB-a i prvi ministar unutarnjih poslova RH Josip Boljkovac. LABIN - Svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije i županijskog Saveza antifašističkih boraca (SAB) te prigodnim javnim zborom, u Labinu je u nedjelju obilježena 55. obljetnica pobjede međunarodne antifašističke koalicije iz Drugog svjetskog rata. Govoreći na skupu, istarski župan Stevo Žufić rekao je kako "one vrijednosti koje je čitav slobodoljubivi svijet pobjedom antifašističke koalicije ugradio u svoju demokratsku politiku, ne treba ni u sadašnjim, za mladu hrvatsku demokraciju teškim trenucima, zaboraviti". Predsjednik Skupštine Istarske županije i saborski zastupnik (IDS), Damir Kajin, ocijenio je da se "antifašizam deset godina šikanirao" te da se "nova vlast mora odužiti vraćanjem stečenih prava". Komentirajući prvih 100 dana nove Vlade RH, Kajin je rekao da u tom razdoblju nije ponuđen jasan antirecesijski program te da je neprihvatljivo da se "sve svodi na politiku stečajeva". Procijenio je da je temeljni problem u Hrvatskoj ovog časa nezaposlenost, a da su prioriteti spašavanje radnih mjesta i otvaranje novih. BUENOS AIRES - Poslije neplaniranog prekida turneje po Južnoj Americi izazvane općim štrajkom transportnih radnika u Argentini, članovi ansambla narodnih pjesama i plesova Lado u subotu su nastavili turneju koncertom u Buenos Airesu. U glavnom gradu Argentine održat će tri koncerta za koje su karte rasprodane prije dva mjeseca. BEOGRAD - Načelnik glavnog stožera američke vojske, general Henry Shelton, uznemirio je službeni Beograd izjavom o "demilitariziranoj zoni" na jugu Srbije. Tijekom nedavnog boravka na Kosovu, Shelton je, kako je prenio dio beogradskog tiska, izjavio da zapovjedništvo NATO-a, u koordinaciji sa zapovjednikom KFOR-a, ima ovlasti poslati jedinice u demilitariziranu zonu, na jugu Srbije. Glavni stožer Vojske Jugoslavije odmah je priopćio da, sukladno rezoluciji Vijeća sigurnosti 1244 i prema Vojno-tehničkom sporazumu, "ne postoji demilitarizirana zona", već samo "zona kopnene sigurnosti od pet kilometara od pokrajinske granice Kosova prema unutrašnjosti SRJ". U priopćenju vojnog vrha SRJ ističe se da ova zona nije u nadležnosti snaga UN-a i da one nemaju ovlasti u nju ulaziti. (Hina) td