HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 28. TRAVNJA SZEKESFEHERVAR - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji sudjeluje na 7. summitu predsjednika srednjoeuropskih zemalja u mađarskom Szekesfehervaru, sastao se uoči početka skupa s
rumunjskim predsjednikom Emilom Constantinescuom. Na sastanku je bilo riječi o razvitku svestranih odnosa između Hrvatske i Rumunjske, s posebnim naglaskom na mogućnost proširenja gospodarske suradnje i trgovinske razmjene. S ciljem daljnjeg doprinosa stabilnosti jugoistočne Europe, predsjednici Mesić i Constantinescu razgovarali su i o mogućnosti subregionalne suradnje kroz uspostavu trilaterale Rumunjska- Mađarska-Hrvatska, po uzoru na sličnu subregionalnu suradnju.BUDIMPEŠTA - Dosadašnja politika Hrvatske države bila je štetna jer je izolirala Hrvatsku od cjelokupnog prostora bivše Jugoslavije i, s druge strane, udaljila je od srednje, jugoistočne i zapadne Europe, rekao je hrvatski predsjednik Stipe Mesić u interviewu za najtiražniji mađarski list "Nepszabadsag". Mesić, koji je za taj najtiražniji mađarski list govorio povodom sastanka na vrhu 12 zemalja srednje Europe koji se održava 28. i 29. travnja u Mađarskoj, rekao je kako sadašnja hrvatska vlast namjerava da promijeni tu praksu. Mesić je rekao da ubrzanom izgradnjom prometnih pravaca Hrvatska želi omogućiti produbljavanje veza sa
SZEKESFEHERVAR - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji
sudjeluje na 7. summitu predsjednika srednjoeuropskih zemalja u
mađarskom Szekesfehervaru, sastao se uoči početka skupa s
rumunjskim predsjednikom Emilom Constantinescuom. Na sastanku je
bilo riječi o razvitku svestranih odnosa između Hrvatske i
Rumunjske, s posebnim naglaskom na mogućnost proširenja
gospodarske suradnje i trgovinske razmjene. S ciljem daljnjeg
doprinosa stabilnosti jugoistočne Europe, predsjednici Mesić i
Constantinescu razgovarali su i o mogućnosti subregionalne
suradnje kroz uspostavu trilaterale Rumunjska- Mađarska-
Hrvatska, po uzoru na sličnu subregionalnu suradnju.
BUDIMPEŠTA - Dosadašnja politika Hrvatske države bila je štetna jer
je izolirala Hrvatsku od cjelokupnog prostora bivše Jugoslavije i,
s druge strane, udaljila je od srednje, jugoistočne i zapadne
Europe, rekao je hrvatski predsjednik Stipe Mesić u interviewu za
najtiražniji mađarski list "Nepszabadsag". Mesić, koji je za taj
najtiražniji mađarski list govorio povodom sastanka na vrhu 12
zemalja srednje Europe koji se održava 28. i 29. travnja u
Mađarskoj, rekao je kako sadašnja hrvatska vlast namjerava da
promijeni tu praksu. Mesić je rekao da ubrzanom izgradnjom
prometnih pravaca Hrvatska želi omogućiti produbljavanje veza sa
Europom, te se time pružaju mogućnosti i za intenzivniju suradnju s
Mađarskom, Češkom i Slovačkom.
ZAGREB - Većinom glasova Zastupnički dom Sabora prihvatio je u
petak zaključak da se pristupi promjenama Ustavnog zakona o
ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina, koje je predložila hrvatska Vlada.
Zastupnički dom odbacio je sudske zahtjeve za odobrenje pokretanja
kaznenih postupaka protiv zastupnika Ivića Pašalića (HDZ) i Ante
Đapića (HSP). Kako je pojasnila Milanka Opačić, predsjednica
Mandatno-imunitetnog povjerenstva, radi se o privatnim tužbama za
klevetu, zbog čega zastupnicima ne treba ukidati imunitet. Pored
toga, Dom je većinom glasova odlučio skinuti oznaku službene tajne
s Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji u
poduzeću "RH Alan". O tom će se izvješću raspravljati na sljedećoj
sjednici. Zastupnički dom u drugo čitanje uputio je zakonski
prijedlog o dopuni Zakona o posebnim porezima na osobne automobile,
ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Većinom glasova Dom je
uskratio suglasnost Općinskom sudu u Zagrebu za pokretanje
kaznenog postupka protiv zastupnika HDZ-a Zlatka Canjuge, a po
tužbi Instituta Otvoreno društvo Hrvatska. Kako je pojasnila
Milanka Opačić, predsjednica saborskog Mandatno-imunitetnog
povjerenstva, radi se o privatnoj tužbi za klevetu, zbog čega nije
potrebno skidati imunitet Canjugi. U petak je završena 3. sjednica
Zastupničkog doma.
ZAGREB - U četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice Vlada RH
prihvatila je prijedlog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama
Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih
i nacionalnih zajednica ili manjina. Njime se, uz ostalo, izrijekom
navode postojeće nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a
stavljaju izvan snage odredbe čija primjena u današnjim
okolnostima nema osnova (kotari s posebnim statusom), priopćeno je
iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je prihvatila i
prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o sanaciji i
restrukturiranju banaka kojemu je svrha prenošenje odgovornosti za
buduće teškoće u bankarskom poslovanju na uprave, nadzorne odbore,
vlasnike i ustanove za nadzor rada banaka, dok su po važećem zakonu
teret sanacije banaka snosili porezni obveznici. Donijeta je o
Odluka o pokretanju druge faze privatizacije - javne ponude dionica
Hrvatskih telekomunikacija d. d. kao i odluka o osnivanju
Povjerenstva Vlade za privatizaciju javnih poduzeća. Koordinacija
za borbu protiv gospodarskoga kriminala dopunjena je novim članom -
glavnim deviznim inspektorom.
ZAGREB - Predsjednik Vlade RH Ivica Račan primio je u četvrtak
predstavnike tvrtke Deutsche Telekom te ih upoznao s Vladinim
odlukama o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za privatizaciju javnih
poduzeća i o pokretanju II. faze privatizacije - javne ponude
dionica Hrvatskih telekomunikacija, priopćeno je danas iz Vladine.
Razgovaralo se i o daljnjem razvoju telekomunikacija koje bi
ubrzale hrvatski gospodarski razvoj. Predstavnici tvrtke Deutsche
Telekom ponudili su mogućnost osuvremenjivanja školskih
računalnih sustava u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na
povezivanje s globalnom računalnom mrežom Internet u svrhu boljeg
obrazovanja djece i mladeži.
ZAGREB - Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) stavljanjem
mandata na raspolaganje Saboru željeli su naglasiti da ne bježe od
odgovornosti za svoj dosadašnji rad, ali isto tako smatraju da ne
mogu preuzeti krivnju za sve nevolje u hrvatskom gospodarstvu i
bankovnom sustavu, što im se u pojednim istupima želi pripisati. To
je izjavio predsjednik Savjeta HNB-a, guverner središnje hrvatske
banke Marko Škreb reagirajući na brojne novinarske upite za dodatne
komentare i pojašnjenja glede jučerašnje odluka Savjeta o
stavljanju na raspolaganje Hrvatskom državnom saboru njegova i
mandata ostalih članova Savjeta. Razmotrivši pažljivo raspravu i
zaključke donijete na posljednjem zasjedanju Zastupničkog doma
Sabora, navodi Škreb, svi na jučerašnjoj sjednici prisutni članovi
Savjeta HNB-a ocijenili su da neprihvaćanje izvješća o radu i
financijskih planova središnje banke znači iskazivanje
nepovjerenja u njihovo dosadašnje djelovanje. Iz toga je
proistekao zaključak da u takvim okolnostima nema uvjeta za
uspješan i vjerodostojan rad ovoga tijela.
ZAGREB- Nova hrvatska vlast bi u svibnju trebala provesti većinu
smjena hrvatskih diplomata a novi diplomatski predstavnici birat
će se prema političkim i stručnim kriterijima, rekao je u petak u
Zagrebu ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Picula je,
govoreći na konferenciji za novinare, rekao da u ovom trenutku ne
postoji dogovor o tome koji će hrvatski veleposlanici i generalni
konzuli biti razriješeni kao ni o tome koji će doći na njihova
mjesta. Pri izboru novih diplomata bit će dano "pravo građanstva i
struci i politici", rekao je Picula odgovarajući na pitanje
novinara hoće li se nova vlast pri postavljanju diplomata voditi
kriterijem političke lojalnosti ili stručnosti.
ZAGREB - Bivši ministar financija Borislav Škegro ponovio je u
petak da 102 milijuna dolara - koji su dobiveni od privatizacije
Hrvatskih telekomunikacija i bili su prebačeni u jednu banku u
Irskoj - nisu trebali poslužiti za kupovanje socijalnog mira prije
izbora, kao što ga se optužuje u medijskim napisima. Tih 102
milijuna dolara dio je prihoda od privatizacije HT-a, i nalazili su
se u pričuvi u inozemstvu, a iskorišteni su kako bi se platilo
dospjelo državno jamstvo za kredit koji je dobio koncesionar
autoceste Zagreb-Goričan, kazao je na konferenciji za novinare u
Glavnom tajništvu HDZ-a Borislav Škegro. Napomenuo je da je taj
novac bio u pričuvi u jednoj od najkvalitetnijih banaka - Chase
Manhattann Vista - registriranoj u Irskoj, i da su za to, osim
njega, znali i bivši predsjednik Franjo Tuđman i premijer Zlatko
Mateša. Istaknuo je da se podaci o privatizaciji HT-a nalaze u
dokumentaciji koja je u Ministarstvu financija, te da je dinamika
trošenja novca dobivenog od privatizacije vidljiva svakom laiku.
Ističući kako žali što vrpca nije objavljena, Škegro je kazao da će
oni koji je preslušaju moći čuti sasvim suprotno od onoga što se
tvrdi u medijima. Pozvao je hrvatsku Vladu da provjeri činjenice o
kojima je govorio, te da o tome izvijesti javnost, kao i da utvrdi
individualnu odgovornost svih onih koji su neprimjerenim istupima
u javnosti i dostavljanjem, kako je rekao, dezinformacija
medijima, nanijeli štetu ne samo njegovoj obitelji, nego i HDZ-u i
hrvatskoj državi. Od predsjednika Mesića, kazao je Škegro, očekuje
ispriku.
GOSPIĆ - Nakon trotjedne istrage na lokaciji Obradović-Varoš na
području Gospića, istražiteljski tim Haaškoga suda u petak je
završio s radom, a njegov šef Stev Chembers izvijestio je novinare o
rezultatima istrage. "Naš je tim na ovoj lokaciji završio s radom.
Prema pronađenim ostacima, pretpostavljam da je riječ o deset
ljudskih tijela, ali točan broj i identifikaciju moguće je utvrditi
tek nakon patološke obrade", rekao je Stev Chembers dodavši da će
pronađeni ljudski ostaci i predmeti sljedećeg tjedna biti poslani u
Zagreb na daljnju patološku obradu. Tijekom istrage na području
Gospića s haaškim su istražiteljima bili i predstavnici hrvatskog
pravosuđa i policije.
ZAGREB - Od 1. svibnja u tvrtkama u kojima država ima više od 25
posto vlasništva više se ne smije događati da se radnicima ne
isplaćuju plaće, zaključeno je u petak na sastanku premijera Ivice
Račana i resornih ministara sa čelnicima sindikalnih središnjica i
Udruge poslodavaca. Taj zaključak predstavlja ohrabrenje za
nastavak pregovora o socijalnom sporazumu, koji bi trebao
zajamčiti socijalnu i gospodarsku stabilnost u zemlji, ocijenio je
nakon sastanka glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
Vitomir Begović. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović
ocijenio je današnji sastanak korisnim te istaknuio da je na njemu
Vlada od sindikata i poslodavaca dobila podršku za svoje dosadašnje
mjere. Na idućem sastanku, dogovorenom za 12. svibnja, trebalo bi
snažnije zakoračiti prema postizanju socijalnog sporazuma, smatra
glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević.
ZAGREB - Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan u povodu
Međunarodnoga praznika rada 1. svibnja, svim građanima u ime Vlade
Republike Hrvatske i svoje osobno, uputio je srdačne čestitke.
"Ovogodišnji Praznik rada proslavljamo u složenim gospodarskim
okolnostima uz oslabljenu socijalnu sigurnost građana. Zato je
najvažnija obveza ove Vlade stvoriti pretpostavke stvarnoga
oporavka i rasta gospodarstva, posebno poticanjem poduzetništva i
obrtništva, čime se može postići novo zapošljavanje i otkloniti
nagomilane socijalne probleme. Ova će Vlada učiniti sve kako bi
svim svojim građanima omogućila život dostojan čovjeka, te će se i
dalje zalagati za stalni dijalog sa sindikatima i poslodavcima",
kaže se u premijerovoj čestitki.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić
čestitao je u petak građanima Republike Hrvatske 1. svibnja -
Međunarodni praznik rada. "Pravo na rad jedno je od temeljnih prava
svakoga čovjeka, a sam rad osnova i izvor blagostanja jednoga
naroda. U čvrstom uvjerenju kako će i narodno predstavništvo
Republike Hrvatske dati svoj obol u promicanju toga prava i
rješavanju velikih poteškoća u njegovu ostvarenju, svim građanima
Republike Hrvatske čestitam 1. svibnja - Međunarodni praznik
rada", stoji u čestitci predsjednika Hrvatskog državnog sabora
Zlatka Tomčića.
ZAGREB - Socijaldemokratska partija (SDP) Hrvatske u petak je svim
građanima Republike Hrvatske uputila čestitku u povodu 1. svibnja -
Međunarodnog praznika rada. Pritom je pozvala sve socijalne
partnere da preuzmu svoj dio odgovornosti kako bi svi koji žive od
rada mogli u plodovima svog rada uživati život dostojan čovjeka.
ZAGREB - Koalicijska Vlada Ivice Račana ima potporu europskih
socijalista jer je otvorila novu stranicu u demokratizaciji
Hrvatske, rješavanju problema ljudskih prava i prava nacionalnih
manjina, na načelima europskih vrijednosti, izjavio je u petak u
Zagrebu voditelj parlamentarne skupine europskih socijalista
Enrique Baron. Na konferenciji za novinstvo u Gradskoj
organizaciji Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), Baron je
također najavio da će socijalistički parlamentarci lobirati u
europskim forumima za ubrzanje pregovora o pristupu Republike
Hrvatske Europskoj uniji. Parlamentarna skupina europskih
socijalista održala je konferenciju za novinare u zagrebačkom SDP-
u, prije svog odlaska iz Hrvatske, gdje se susrela s najvišim
državnim dužnosnicima. Europski socijalisti zauzet će se, rečeno
je, i za povećanje financijske pomoći Hrvatskoj, koja je dosad bila
15 milijuna eura.
ZAGREB - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH
reagirao je u petak na najave potpredsjednika Vlade Gorana Granića
da se u državnoj upravi očekuju "teški rezovi", koji će "obuhvatiti
desetke tisuća ljudi". Sindikat je u priopćenju poručio hrvatskoj
Vladi da se "kod donošenja odluka i akata kojima se reguliraju prava
iz rada i po osnovi rada, kod plana zapošljavanja, premještaja i
otpusta - otkaza državnih službenika i namještenika mora
savjetovati sa tim Sindikatom, sukladno pozitivnim propisima.
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prvom
tromjesečju ove godine za 3 posto veća nego u istom prošlogodišnjem
razdoblju. U odnosu na prethodno, odnosno posljednje
prošlogodišnje tromjesečje (listopad-prosinac) industrijska je
proizvodnja u prva tri mjeseca ove godine povećana za 1,1 posto,
objavio je Državni zavod za statistiku.
ZAGREB - Zamjenica predsjednika Demokratskog centra (DC) Vesna
Škare Ožbolt ustvrdila je u petak kako hrvatska Vlada "pod
izgovorom da javnost očekuje smjene, smjenjuje i stručne kadrove,
stvarajući tako novu netrpeljivost". Demokratski centar zato će
predložiti donošenje zakona o državnoj službi jer smatra da stručni
ljudi moraju imati mjesto u svakoj vlasti. Osvrnuvši se na promjene
na HTV-u, Ožbolt je na konferenciji za novinare rekla da DC
pozdravlja imenovanja na mjesta direktora i glavnoga urednika HTV-
a, ali da nije zadovoljan načinom na koji se stavovi oporbe
predstavljaju u središnjim informativnim emisijama.
(Hina) td