FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POTVRĐENA IZREKA "BOLJE JE DAVATI NEGO PRIMATI"

NEW YORK, 7. svibnja (Hina/Reuters) - Čak i naizgled nesebična djela mogu imati darvinističke motive. Iza darovanog vremena ili novca za plemenite svrhe skriva se motiv samoisticanja, zaključuju istraživači. Filantropi, čini se, pobjeđuju u igri "opstanka najjačih".
NEW YORK, 7. svibnja (Hina/Reuters) - Čak i naizgled nesebična djela mogu imati darvinističke motive. Iza darovanog vremena ili novca za plemenite svrhe skriva se motiv samoisticanja, zaključuju istraživači. Filantropi, čini se, pobjeđuju u igri "opstanka najjačih". #L# Po teoriji o "recipročnom altruizmu", pružanje ili, pak, odbijanje pomoći utječe na čovjekov ugled u društvu. Čak i bez nagrade, isplati se davati drugima jer to "popravlja" status nesebične osobe u društvu. Oboružan filantropskim ugledom, darovatelj u jednom trenutku ipak dobiva nagradu. U najnovijem broju časopisa "Science" istraživači izvješćuju o rezultatima pokusa koji potvrđuje taj koncept ljudske nesebičnosti. Istraživači pod vodstvom Clausa Wedekinda, docenta na Sveučilištu Edinburghu, zamolili su 79 studenata da odigraju igru u kojoj slobodno daruju novac drugim igračima. Igra je bila anonimna, ali su bilješke o svakom igraču, to jest "podaci o davanju ili nedavanju", bile izložene na kutiji tako da ih je mogao vidjeti svaki donator. Wedekindova je ekipa otkrila da su velikodušniji igrači primali više donacija, a oni drugi, koji nisu rado davali, bili su skloniji davati baš onima koji su najviše davali. Ti rezultati, pišu istraživači, pokazuju da sklonost stvaranju većeg ugleda tumači "evoluciju suradnje" u društvu. Karl Sigmund, s "Universitat Wien" u Laxemburgu (Austrija), kaže kako su evolucijski biolozi pokušavali objasniti nesebičnost u darvinističkome svijetu. Sigmund ističe kako ta studija pokazuje da se određena pretpostavka o ljudskome ponašanju potvrdila u eksperimentima. Pretpostavka je da ljudi za svoju ljubaznost očekuju nešto zauzvrat, ako ne od onoga kome su dali, onda od treće osobe. On misli da i zadovoljstvo samim sobom može poslužiti darvinističkim motivima. "Općenito govoreći, možda nas je evolucija programirala tako da se osjećamo dobro kada pomažemo, baš kao što nas je programirala da se osjećamo dobro kada jedemo slatkiše ili vodimo ljubav." "Rezultat je 'jačanje'. U seksu su rezultat potomci, slatkiši nam daju snagu u obliku kalorija, a pružanje pomoći donosi nam prijatelje i potporu", ističe Sigmund. Naravno, ljudsko je ponašanje složeno i mnogi čimbenici utječu na darežljivost pojedinca, kaže Sigmund i dodaje da će u sklopu istraživanja ponoviti eksperiment u različitim kulturnim sredinama kako bi vidjeli javlja li se u njima isti oblik darežljivosti. (Hina) car dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙