U AKADEMIJI ZAMIRE INTERES ZA NACIONALNU LATINISTIČKU BAŠTINU

ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Hrvatski latinisti lakše se proučavaju i publiciraju u Krakowu, Budimpešti ili Koelnu nego u Zagrebu, izjavio je u intervjuu u najnovijem broju Vijenca, dvotjednika Matice hrvatske, Darko Novaković, upitavši pritom kome bi on u Hrvatskoj mogao ponuditi tisuću kartica latinske proze i poezije Ilije Crijevića i koji bi urednik imao ovlasti naručiti paralelni prijevod i popratne tekstove. #L# U nekim sredinama, ne toliko bogatijim koliko organiziranijim, po Novakovićevim riječima, "izdavanje latinističkih tekstova krajnje je ozbiljan posao, u koji se uključuju središnje kulturne ustanove". "Korespondenciju Andrije Dudića Orehovečkoga izdaju zajednički mađarska i poljska akademija, uz angažman desetak najboljih profesionalaca iz specijaliziranih instituta. Nakon višegodišnjih priprema Mađari će objaviti epigrame Jana Panonija. Prije tri godine Gudrun Wirtz objavila je u Njemačkoj Ferićeva 'Slavica poemata latine reddita'", rekao je Novaković. Kada je riječ o hrvatskom latinizmu, ustvrdio je kako je nepobitna činjenica da poslije smrti Đure Koeblera 1927. u ključnim nacionalnim institucijama, poput Akademije ili zagrebačkog Sveučilišta, interes za nacionalnu latinističku baštinu praktički zamire. "Upravo ove godine proslavljamo dvadesetu obljetnicu otkako se u jednoj specijaliziranoj seriji, Akademijinim Hrvatskim latinistima, nije pojavio ni jedan jedini naslov", izjavio je Novaković. Kad ste vidjeli posljednju Građu s tekstovima iz nacionalnog latiniteta, ili Rad, u sklopu kojega je Koebler početkom stoljeća znao objaviti po dvije krupne monografske studije godišnje, upitao je. Novaković kaže da ga ne pogađa žalosni izostanak svake logističke potpore. "Stekao sam dovoljno takozvanih internacionalnih veza da ono što radim za vlastitu dušu mogu negdje objaviti: Didaka Pira u Lisabonu, Iliju Crijevića u Italiji", rekao je, dodavši kako nimalo ne pati što se to ne događa u njegovoj domovini. Darko Novaković (1953.) predstojnik je Katedre za latinski jezik i rimsku književnost na Odsjeku za klasičnu filologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Jedan je od utemeljitelja časopisa Latina et Graeca te istoimene biblioteke u kojoj je priredio niz dvojezičnih izdanja. Otkrio je tri Marulićeva latinska rukopisa (Životopis sv. Jeronima, London; Tumač starih natpisa, Oxford; Epigrami, Glasgow) te upozorio i na neka druga zagubljena djela hrvatskog humanizma (Benedikt Kotruljević, Filip Zadranin). (Hina) mc