ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - Državna poljoprivredna politika mora postaviti ciljeve čijim bi se ostvarivanjem zaustavili negativni trendovi u domaćoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji i pokrenuo razvoj. Pritom je nužno zastaviti
pad u proizvodnji hrane, stabilizirati i povećati zatečenu razinu proizvodnje te iz vlastite proizvodnje osigurati podmirenje barem 95 posto potrošnje, istaknuto je na današnjem predstavljanju materijala "Državna poljoprivredna politika - ciljevi, sredstva, provođenje" u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - Državna poljoprivredna politika mora
postaviti ciljeve čijim bi se ostvarivanjem zaustavili negativni
trendovi u domaćoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji i
pokrenuo razvoj. Pritom je nužno zastaviti pad u proizvodnji hrane,
stabilizirati i povećati zatečenu razinu proizvodnje te iz
vlastite proizvodnje osigurati podmirenje barem 95 posto
potrošnje, istaknuto je na današnjem predstavljanju materijala
"Državna poljoprivredna politika - ciljevi, sredstva, provođenje"
u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).#L#
Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstva pri
HGK, će spomenuti materijal, koji je u suradnji s njima izradio
savjetnik u koncernu Agrokoru i predsjednik Grupacije uljara u HGK
Stipan Bilić, nakon rasprave i dopuna proslijediti mjerodavnim
institucijama kao podlogu za strategiju gospodarskog razvoja
Hrvatske.
Preveliki uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda treba
svesti na 400-500 milijuna njemačkih maraka, a izvoz povećati na
približno jednu milijardu maraka, kazao je Bilić. Uz to, potrebno
je smanjiti cijene hrane za 20 indeksnih poena kako bi se omogućilo
da veći dio primanja stanovništva bude usmjeren za potrošnju drugih
roba ili za štednju, te osigurati da proizvođači hrane imaju dobar
dohodak od rada u poljoprivredi.
Za provođenje navedenih ciljeva u početku je potrebno osigurati
novac u proračunu za poticaje u iznosu od približno 1,7 milijardi
kuna, a nakon stabilizacije proizvodnje treba izraditi detaljan
razvojni plan kako bi se povećala ratarska proizvodnja za 40-50
posto a stočarska za najmanje 2,5 puta.
U Hrvatskoj je, po Bilićevim riječima, u zadnjih šest do sedam
godina zbog visoke carinske zaštite omogućeno formiranje većih
cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje su bile
približno 15-20 posto iznad cijena na svjetskom tržištu. Hrvatska
nije mogla izdvajati veće iznose novca za potporu i subvencije te se
većim cijenama omogućilo održavanje vlastite proizvodnje, kazao je
Bilić. Međutim, kako će se skorim ulaskom u WTO, zbog otvaranja
tržišta, smanjiti cijene hrane nužno je poduzeti mjere kojima će se
utjecati na smanjenje troškova proizvodnje i prodajnih cijena
hrane odnosno svesti ih na svjetsku razinu.
Od stjecanja samostalnosti pa do danas država nije donijela
cjelovitu poljoprivrednu politiku, ali je uvijek pod pritiskom
trenutnih problema i događaja raznim mjerama rješavala trenutne
probleme i ekscesne slučajeve, ali tako što bi svaki problem bio
rješavan posebno i svaki put ispočetka, istaknuto je na
predstavljanju.
(Hina) mku ds