ZAGREB, 19. travnja (Hina) - U raspravi o novčanim poticajima i naknadama poljoprivredi svi su zastupnici Zastupničkog doma danas podržali prijedlog Vlade, te izrazili zadovoljstvo povećanjem državne potpore poljoprivredi za 80 posto,
odnosno na 1,65 milijardi kuna. No, upozorili su i na mnoge probleme u poljoprivredi, koje bi Vlada trebala riješiti kako pristup Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) ne bi nanio štete domaćem agraru.
ZAGREB, 19. travnja (Hina) - U raspravi o novčanim poticajima i
naknadama poljoprivredi svi su zastupnici Zastupničkog doma danas
podržali prijedlog Vlade, te izrazili zadovoljstvo povećanjem
državne potpore poljoprivredi za 80 posto, odnosno na 1,65
milijardi kuna. No, upozorili su i na mnoge probleme u
poljoprivredi, koje bi Vlada trebala riješiti kako pristup
Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) ne bi nanio
štete domaćem agraru. #L#
Skori ulazak Hrvatske u WTO dovest će do smanjenja carinske
zaštite, čime će se zaoštriti konkurencija u cjelokupnom
gospodarstvu. Kako bi se domaćoj poljoprivredi, koja bi se mogla
naći pod najvećim pritiskom, pomoglo u prilagodbi novim uvjetima na
tržištu, Vlada predlaže znatno povećanje državnih subvencija,
istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić,
obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu.
Istaknuo je i nekoliko novina u zakonu. Primjerice, uvođenje
poticaja za neke kulture, kao što je kukuruz.
No, ta je novina izazvala dvojbe. To su, doduše, seljaci tražili, s
obzirom da se mnoga tzv. stara domaćinstva mogu baviti samo time, no
moglo bi se dogoditi da, kao prije dvije godine, ponovno imamo
previše kukuruza, upozorio je Ivo Lončar (nezavisni zastupnik).
Podsjetio je kako su tada, ne znajući što bi s njim, seljaci
koristili kukuruz za ogrjev.
Pitanje je tim teže, smatra Lončar, što nema dovoljno stoke, pa bi
bilo bolje da se oko 220 milijuna kuna, namijenjenih za poticaje
proizvodnji kukuruza, usmjeri u stočarstvo.
S time se slaže i Drago Krpina. Uime Kluba zastupnika HDZ-a Krpina
je istaknuo i to da će se s ulaskom u WTO liberalizirati domaće
tržište, pa će poljoprivreda biti suočena s oštrom konkurencijom
proizvođača iz zemalja koje su tehnološki znatno razvijenije.
Manje subvencije, tehnološka zaostalost, usitnjenost posjeda i
nedovoljna sređenost tržišta osnovni su razlozi nedovoljne
konkurentnosti domaće poljoprivrede i Vlada bi što prije trebala
riješiti te probleme.
HDZ će, zaključio je Krpina, podržati zakon, ali se protivi
smanjenju poticaja za lavandu, lavandino ulje i proizvodnju grožđa
na otocima i Pelješcu.
Smanjenju tih subvencija protivi se i Klub zastupnika IDS-a. Jer,
situacija nije takva da bi dopuštala sniženje poticaja bilo kojem
segmentu poljoprivrede, kazao je Dino Debeljuh.
Smatra da je potreban radikalan zaokret prema poljoprivredi. Čim
upadnu u probleme, banke se odmah saniraju, a poljoprivreda je, po
mišljenju Debeljuha, veći problem od banaka, pa su potrebne
urgentne mjere.
Upozorio je i na to da situacija u poljoprivredi i ribarstvu neće
biti puno bolja, dok se ne smanji cijena goriva. Apsurdno je, kaže,
da naši ribari u inozemstvu kupuju gorivo kako bi preživjeli. Treba
smanjiti cijenu proizvodnje kako bi se povećala konkurentnost
proizvođača, a to se, smatra, može postići jeftinijim kreditima,
smanjenjem PDV-a na hranu, te carina na mehanizaciju. Ako to ne
učinimo, ulazak u WTO bit će nam vrlo težak, zaključio je Debeljuh.
Kao najveći problem sustava poticaja u poljoprivredi zastupnici su
u raspravi iznijeli činjenicu što malo od toga dobiva seljak,
neposredni proizvođač, a više različita posrednička poduzeća i
prerađivači.
Poticaji se daju da bi proizvod bio konkurentan, a ne da bi neki
posrednici zarađivali ili da bi se njima, zapravo, sanirala
pojedina poduzeća, upozorili su.
Raspravu o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi
Zastupnički će dom nastaviti poslijepodne.
(Hina) nb dd