ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Komemoracija u povodu Jom Hašoe - Dana sjećanja na šest milijuna nevinih židovskih žrtava stradalih u Drugome svjetskom ratu, u najvećemu pogromu Židova u tijeku duge povijesti toga naroda, održana je danas
kod spomenika Mojsiju na zagrebačkome groblju Mirogoju. Počast žrtvama odana je tradicionalnim paljenjem Svijeće sjećanja, židovskom molitvom za mrtve-kadiš te polaganjem vijenaca židovske zajednice u Hrvatskoj i predstavnika hrvatske države i grada Zagreba.
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Komemoracija u povodu Jom Hašoe - Dana
sjećanja na šest milijuna nevinih židovskih žrtava stradalih u
Drugome svjetskom ratu, u najvećemu pogromu Židova u tijeku duge
povijesti toga naroda, održana je danas kod spomenika Mojsiju na
zagrebačkome groblju Mirogoju. Počast žrtvama odana je
tradicionalnim paljenjem Svijeće sjećanja, židovskom molitvom za
mrtve-kadiš te polaganjem vijenaca židovske zajednice u Hrvatskoj
i predstavnika hrvatske države i grada Zagreba.#L#
U skladu s projektom Memorijalnoga centra Jad Vašema iz Jeruzalema,
da svaka od šest milijuna žrtava ima svoje osobno ime koje se ne
smije zaboraviti, svake se godine dodatno podsjeća na dio židovskih
stradalnika. Tako se židovska zajednica u Hrvatskoj ove godine s
posebnim pijetetom sjeća stradalih židovskih obitelji u Hrvatskoj,
među kojima je i velik broj obitelji koje su potpuno uništene u Šoi,
što je hebrejska riječ za najveće zlo i uništenje.
Jom Hašoa obilježava se svakoga 27. nisana po židovskome kalendaru
od 1951. kad je izraelski parlament - Knesset - donio tu odluku u
spomen na židovski ustanak u varšavskome getu u proljeće 1943.
Važnost obitelji za Židove je velika i do sada se puno saznalo o
sudbini brojnih stradalih židovskih obitelji u Hrvatskoj. Na onomu
što je do sada otkriveno neće se stati, rekao je predsjednik
Židovske općine u Zagrebu i Koordinacije židovskih općina u
Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus, dometnuvši da je zato ove godine u
zagrebačkoj Židovskoj općini osnovan Centar za istraživanje
sudbine žrtava holokausta.
Osnivanje toga centra odgovor je židovske zajednice u Hrvatskoj i
na, kako je istaknuo Kraus, "besramnu tvrdnju Komisije Hrvatskoga
državnog sabora (iz bivšeg saziva) da je u Hrvatskoj u Drugome
svjetskom ratu ubijeno 300 Židova".
Holokaust je teška povijesna hipoteka kojom nas je opteretilo XX.
stoljeće, a za dr. Krausa dva su nedavna događaja bila važni koraci
prema prevladavanju te hipoteke - Konferencija o holokaustu u
Stockholmu te riječi isprike Pape Ivana Pavla II. Židovima u Rimu i
za posjeta Svetoj Zemlji za zlo koje je u povijesti Židovima učinila
Katolička crkva.
Kako pak tu povijesnu hipoteku prevladati u Hrvatskoj, pitanje je
koje se, ističe predsjednik Židovske općine u Zagrebu, ne tiče samo
Židova u Hrvatskoj već hrvatskoga društva u cjelini. Jer, rekao je
Kraus, i 20. travnja ove godine bili smo svjedoci događaja koji se
doista ne bi smjeli ponavljati - na pročelju Židovske općine u
Zagrebu ispisani su kukasti križevi, a prošle godine ti su znakovi
bili ispisani u Praškoj ulici na mjestu porušene sinagoge. I dok je
ove godine policija odmah uklonila znakove s pročelja Židovske
općine, prošle je godine to učinjeno tek na naš zahtjev, podsjetio
je Kraus.
On drži da je u prevladavanju hipoteke potrebna suradnja svih
dijelova hrvatskoga društva, posebice sada kad se, kazao je,
nalazimo pred zajedničkim velikim izazovom - izgradnjom Židovskoga
kulturnog centra u Zagrebu.
Kod spomenika Mojsiju molitvu za mrtve održao je glavni rabin u
Hrvatskoj Kotel Dadon, a vijence su položili i dr. Stanko Nick,
izaslanik Predsjednika Republike, Baltazar Jalšovec,
potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora, potpredsjednica Vlade
Željka Antunović i predstavnici grada Zagreba - Tin Gazivoda,
pomoćnik povjernika Vlade za Zagreb, i Vjekoslav Križanec,
zamjenik zagrebačke gradonačelnice.
(Hina) ip ln