WASHINGTON, 29. travnja (Hina - Fjodor Polojac) - Neke Amerikance, ali i političke promatrače u svijetu, ovih dana zaokuplja pitanje hoće li biti otvorena nova utrka u naoružanju, a povod ovakvoj zabrinutosti su želje američke
administracije da se promijeni Sporazum o antibalističkim raketama (ABM) i s tim u vezi ruske opomene da se neće pridržavati sporazuma START.
WASHINGTON, 29. travnja (Hina - Fjodor Polojac) - Neke Amerikance,
ali i političke promatrače u svijetu, ovih dana zaokuplja pitanje
hoće li biti otvorena nova utrka u naoružanju, a povod ovakvoj
zabrinutosti su želje američke administracije da se promijeni
Sporazum o antibalističkim raketama (ABM) i s tim u vezi ruske
opomene da se neće pridržavati sporazuma START.#L#
Tijekom posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova
Washingtonu u petak je i službeno potvrđeno da je američka strana
Rusima predala svoj prijedlog izmjena ABM-a. U tehničkom dijelu,
SAD traže suglasnost da u prvoj fazi, do 2005. godine, na otoku
Shemya na Aljasci izgrade radarsku stanicu i raketni sustav sa 100
"defenzivnih protubalističkih raketa". U drugoj fazi bi se isto
takva baza izgradila negdje bliže istočnoj obali SAD, vjerojatno u
Massachusettsu. Cijela se zamisao obrazlaže povećanom opasnošću da
bi neke, kako ih nazivaju, "neotesane države" poput Sjeverne
Koreje, Iraka, Irana ili Libije, ali i međunarodni teroristi, mogle
uskoro biti raketna prijetnja SAD i svijetu.
Glavni američki pregovarač John Holum već se oko godinu dana trudi
uvjeriti Moskvu u opravdanost promjena ABM-a. Uz ostalo napominje
da je taj sporazum potpisan 1972. godine, u posve drugačijim
uvjetima, te da je već zbog toga zastario.
Ruske vlasti dosad nisu pokazale nikakvo razumijevanje za američka
stajališta. Ivanov, kojemu je to bila glavna tema razgovora s
državnom tajnicom Madeleine Albright, kazao je da u gledištima
postoje "značajne razlike" i dodao da po ruskom mišljenju ABM mora
"ostati temeljac strateške stabilnosti".
U ruskoj Dumi odgovor nema diplomatski omotač. Ako Amerikanci
promjene ABM, Rusi se neće pridržavati sporazuma START, poručuju
zastupnici. Na Capitol Hillu više od 20 republikanskih kongresmena
također odbacuje Clintonov prijedlog, ali iz posve drugih razloga.
Oni misle da ograničavanje proturaketne obrane na samo dvije baze
nije dovoljno, a osim toga kažu da predsjednik u odlasku ne smije o
tako važnim pitanjima preuzimnati obveze u ime svog nasljednika.
Oni se, dakako, nadaju da će to biti George Bush mlađi. A njegova
glavna vanjskopolitička savjetnica Condoleezza Rice u četvrtak je
rekla kako bi "akademski gledano najbolje bilo poći od ništice",
odnosno posve odustati od ABM-a. Priznaje, doduše, da u praktičnoj
politici to nije moguće, ali kaže da bi svakako trebalo uvrstiti
mornaričke sustave, što ponajprije znači podmorničke, i ne
ograničavati broj raketnih baza na kopnu.
Na stranu što dosadašnje američke probe "ubojica raketa" nisu bile
osobito uspješne, pa je od pitanja čime bi se SAD branio važnije
pitanje od čega bi se branio? Ako je iskrena želja zaštititi se od
"neotesanih", najozbiljniju prijetnju predstavlja Sjeverna
Koreja, ali čak i krajnji pesimisti kažu da bi Pjongjang tek nakon
2005. godine možda mogao imati raketu sposobnu dobaciti do nekog od
otoka u Tihom oceanu pod američkom upravom. Stoga i pitanje: čemu
stotinu protubalističkih raketa? Protiv jedne do dvije iz nekih
mračnih kutova svijeta - ima ih previše. Protiv nekoliko tisuća
ruskih ili kineskih - ima ih premalo. Za milijarde dolara vojnoj
industriji možda ih je baš pravi broj.
(Hina) fp ii