FR-LIBERATION 26.4.NUKLEARNO ORUŽJE

FRANCUSKA LIBERATION 26. IV. 2000. Unatoč obećanjima, nuklerano se naoružanje ne smanjuje "Završetak hladnoga rata trebao bi otvoriti put nuklearnom razoružanju. G. 1995. porasla je nada u postupno ukinuće arsenala: 182 zemlje odrekle su se takve vrste oružja, a pet zemalja koje ga službeno posjeduju (Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija i Rusija), obećale su da će ga se postupno riješiti. No, pet godina nakon neograničenog produljenja Ugovora o neširenju (TNP), glavni je tajnik Ujedinjenih naroda, Kofi Annan, u ponedjeljak u New Yorku morao upraviti enti poziv na 'borbu protiv širenja nuklearnog naoružanja' i u prigodi otvaranja sjednice o rezultatima TNP-a, upozoriti na 'opasnost od nove utrke u naoružanju'. U stvari, nuklearna prijetnja nije možda bila nikada tako ozbiljna kao danas. Ponajprije zbog činjenice što četiri zemlje koje nisu htjele potpisati sporazum (Kuba, Izrael, Indija i Pakistan), nisu to još učinile. Tri među njima imaju nuklearno oružje. Indija i Pakistan čak su obavljali pokuse, i to još 1998. Indijci i Pakistanci međusobno se optužuju za strateške prijetnje. Uz to još tvrde da je 'nepravedno' da pet velesila ima pravo na nuklearno oružje, dok ga ostatak svijeta nema. Izraelci se pozivaju na prijetnju vlastitih susjeda. Iran i na prvom mjestu Irak, sumnjiče se da pod nosom AIEA-e (Međunarodna agencija za atomsku energiju) nastavljaju nuklearne programe. No 'države izvan zakona', ili one za koje se sumnja da su takve, poput Sjeverne Koreje, nisu jedine na optuženičkoj klupi. Kofi Annan je podsjetio da petorica velikih doista nisu poštovali obveze preuzete 1995. U njihovim je arsenalima danas oko trideset tisuća nuklearnih bojevih glava, 'od čega se nekoliko tisuća može aktivirati u tren oka'. Petorica održavaju te arsenale i potvrđuju svoju sklonost nuklearnim doktrinama (Francuska govori o 'odvraćanju'). 'Nitko od nas nema moć da od danas do sutra stvori uvjete za potpuno nuklearno razoružanje', branila se u UN-u američka državna tajnica Madeleine Albright. SAD su, podsjetila je, po završetku hladnoga rata smanjile svoj arsenal za 60 posto. Pošto je Duma (ruski parlament) 14. travnja potvrdila ugovor START II., mogu započeti pregovori za dodatno smanjenje: Amerikanci i Rusi moći će ograničiti svoje arsenale na manje od dvije tisuće bojevih glava svaki. Dakle, oni koji se 'plaše da će SAD okrenuti leđa razoružanju', u krivu su, istaknula je gđa Albright. Ona je međutim u položaju optuženice. Ponajprije zato što je američki Senat prošle godine odbio ratifikaciju CTBT-a, sporazuma o potpunoj zabrani nuklearnih pokusa. Zatim zato što je Clinton, pod pritiskom republikanske parlamentarne većine, najavio za ljeto odluku o raspoređivanju 'proturaketnog štita'. Cilj bi bio zaštititi američko područje od moguće raketne paljbe iz 'države izvan zakona'. No takav bi se štit protivio onome što stručnjaci drže temeljnim kamenom procesa smanjenja naoružanja, sporazumu ABM iz 1972. kojim se zabranjuje uvođenje proturaketnih sustava. On zabrinjava ruske i kineske stratege koji u njemu vide znak da SAD želi osigurati stratešku nadmoć, zaštićujući svoje područje i proširujući tu zaštitu na svoje saveznike, napose na istočnu Aziju (Japan, Koreja, Tajvan). Kofi Annan izrazio je opći dojam (pa i dojam koji je imala Francuska), rekavši da bi američki plan 'mogao pokrenuti utrku u naoružanju'. No najneposrednija opasnost od širenja jest opasnost od raspada sustava kontrole ruskih arsenala i od širenja tehnologija koje omogućuju izradu atomske bombe. Mogućnost da teroristička skupina ili 'država-parija' dođu u posjed takvog oružja veća je danas nego prije deset godina. Rijetki su oni koji od sjednice u New Yorku očekuju veliki napredak o toj, kao i o drugim točkama", iz Washingtona izvješćuje Patrick Sabatier.