SEKESZFEHERVAR, 28. travnja (Hina) - Sudionici Sedmoga summita predsjednika srednjeeuropskih zemalja u mađarskom Sekeszfehervaru, među kojima je i hrvatski predsjednik Stipe Mesić, održali su prvoga dana skupa Okrugli stol na temu
"Temelji zajedničkoga života u trećem tisućljeću".
SEKESZFEHERVAR, 28. travnja (Hina) - Sudionici Sedmoga summita
predsjednika srednjeeuropskih zemalja u mađarskom
Sekeszfehervaru, među kojima je i hrvatski predsjednik Stipe
Mesić, održali su prvoga dana skupa Okrugli stol na temu "Temelji
zajedničkoga života u trećem tisućljeću". #L#
Suradnja srednjeeuropskih zemalja utemeljena na zajedničkim
vrijednostima i bogatom povijesnom naslijeđu, demokraciji i
solidarnosti, bez obzira na različit stupanj ekonomskoga razvoja,
uvjet je da Srednja Europa u bliskoj budućnosti postane srce
ujedinjene Europe, ocijenjeno je u raspravi.
Domaćin skupa, mađarski predsjednik Arpad Goencz i drugi sudionici
pozdravili su prvo sudjelovanje Hrvatske, odnosno njezinoga
predsjednika Stipe Mesića na summitu.
Mesić je u svojem govoru ukazao na priliku koja se danas pruža
zemljama Srednje Europe, da svoj prostor transformiraju "u zonu
suradnje, sigurnosti i tolerancije, političke slobode i
gospodarskog prosperiteta".
Govoreći o poslijeratnim podjelama u Europi i preokretu nastalom
padom komunizma, on se osvrnuo na težak put Hrvatske u proteklom
razdoblju. Izložena velikosrpskoj agresiji, Hrvatska je uspjela
obraniti i očuvati neovisnost, no nije odmah našla i pravi put u
demokraciju, vladavinu prava i građansko društvo, rekao je Mesić.
On je iskoristio prigodu međunarodnoga skupa da ukaže kako je nova
hrvatska vlast odlučna u provedbi nove političke orijentacije, od
pretvaranja polupredsjedničkoga u parlamentarni sustav, suradnje
s Haškim sudom, poštivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine,
podrške povratku svih izbjeglica, sve do pozitivnog odnosa prema
nacionalnim manjinama.
Upravo je pozitivan odnos prema nacionalnim manjinama ono što će
omogućiti da kroz manjine, kao most suradnje, srednjoeuropski
prostor postane i stvarni prostor srednjoeuropske civilizacijske
sredine, naglasio je hrvatski predsjednik.
Dio govora posvetio je i djelu utemeljitelja mađarske države,
kralja Stjepana, i njegova prihvaćanja etničke i kulturne
raznovrsnosti u izgradnji mađarskoga kraljevstva. Summit u
Sekeszfehervaru, prvoj mađarskoj prijestolnici, posvećen je i
obilježavanju milenijske obljetnice krunidbe kralja Stjepana i
prihvaćanja kršćanstva.
Ostali sudionici rasprave redom su ukazali na nužnost da se prostor
Srednje Europe, kroz različite vidove suradnje, učini stabilnim,
prosperitetnim i integriranim u novu ujedinjenu Europu.
Mađarski predsjednik je ukazao na "neusporedive povijesne
mogućnosti koje leže pred zemljama Srednje Europe". Pozvao je sve
zemlje regije na "dugoročni egoizam" kako bi kroz pojedinačnu i
skupnu slobodu, blagostanje i sigurnost, spremnost na solidarnost,
toleranciju i poštivanje demokratskih normi, svi postali
pobjednici, bez da itko bude gubitnik. Naročito su pritom važne
prekogranična suradnja i zaštita manjina, što je odraz
specifičnoga položaja Mađarske koja ima svoju najbrojniju manjinu
u susjednim zemljama.
Slovenski predsjednik Milan Kučan ocijenio je kako postoji potreba
da i politika slijedi trend globalizacije radi postizanja
ravnoteže za kratkoročnim interesima kapitala.
Austrijski mu kolega Thomas Klestil posebno je zadovoljan zbog
uključivanja Hrvatske u srednjoeuropski summit. On je, među
ostalim, istaknuo da se politika Austrije prema širenju EU neće
mijenjati i ponovno uputio kritike Europi "jer podliježe
predrasudama u odnosu na demokratski izabranu austrijsku vladu".
Češki predsjednik Vaclav Havel usporedio je situaciju na početku
drugoga milenija, kada su formirane Mađarska i druge države u
regiji, sa sadašnjim stanjem na početku trećeg tisućljeća kada
ulazimo u svijet "zajednice država" utemeljene na koheziji i
zaštiti manjina.
Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma zatražio je potporu ulasku
njegove zemlje u europske integracijske procese.
Poljski predsjednik Aleksandar Kwasnievski upozorio je da ulazimo
u novu tehnološku i znanstvenu eru koja donosi goleme mogućnosti.
Uz pozdrav sudjelovanju Hrvatske na skupu apelirao je na dalje
proširenje suradnje u Srednjoj Europi.
Na summitu je prihvaćen zahtjev Moldavije da se od iduće godine
priključi radu ovoga foruma.
Za rumunjskog predsjednika Emila Constantinescua integracijski
procesi odlučujuće će utjecati na razvitak Srednje Europe i bit će
povijesni trenutak kada će zemlje u regiji, bez diktata neke velike
sile, samostalno odlučivati o zajedničkoj budućnosti.
Bugarski predsjednik Petar Stojanov osvrnuo se na opasnost koju za
zemlje u regiji i Europu u cjelini predstavlja "bolesni režim"
Slobodana Miloševića u SRJ koji je dosad razdvajao Balkan od
Europe.
Talijanski veleposlanik pročitao je govor predsjednika Carla
Azeglia Ciampia koji je, zbog krize talijanske vlade, izostao sa
summita. U njegovu su govoru naglašeni temelji zajedničkoga života
u trećem tisućljeću: suradnja, stabilnost, zajedničke vrijednosti
i zaštita manjina. Italija je ponudila da bude domaćin idućeg
summita, što su sudionici skupa prihatili.
Govoreći o odnosu jedinstva i raznolikosti u europskim
integracijama, njemački predsjednik Johannes Rau pozvao je na
izradu europskog ustava i na reforme institucija EU kako bi se ona
prilagodila za prijem novih članica.
Za slovačkog predsjednika Rudolfa Schustera početak 3. tiućljeća
prigoda je za gradnju stabilne, slobodne Europu u kojoj će
integracija biti jamac razvoja i blagodati i za zemlje srednje
Europe.
U poslijepodnevnom dijelu skupa, okupljeni predsjednici položit će
vijenac na grob kralja Stjepana i sastati se s nadbiskupom
Sekeszfehervara doktorom Nandorom Takacsom.
Predsjednik Mesić zakazao je večeras bilateralne razgovore s
predsjednicima Bugarske, Poljske i Njemačke.
(Hina) dh rt