ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Predsjednici zemalja srednje Europe sastat će se 28. i 29. travnja u mađarskom gradu Szekesfehervaru, na 7. neformalnom summitu, na kojem po prvi puta sudjeluje i predsjednik Republike Hrvatske.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Predsjednici zemalja srednje Europe
sastat će se 28. i 29. travnja u mađarskom gradu Szekesfehervaru, na
7. neformalnom summitu, na kojem po prvi puta sudjeluje i
predsjednik Republike Hrvatske. #L#
Predsjednici 12 zemalja koje zemljopisno, povijesno ili kulturno,
u cijelosti ili dijelomice, pripadaju regiji Srednje Europe, na
svom će skupu raspravljati o suradnji u regiji, a prigodno će
obilježiti i tisućljeće državnosti Mađarske, kao domaćina skupa.
Uz hrvatskog predsjednika Stipu Mesića i mađarskog domaćina Arpada
Goencza na summitu u Szekesfehervaru sudjeluju i predsjednici
Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Češke, Slovačke, Poljske,
Rumunjske, Bugarske i Ukrajine.
Prvim danom summita dominirat će rasprava za okruglim stolom na
temu "Temelji zajedničkog življenja u trećem tisućljeću", nakon
koje će biti objavljena "Szekesfehervarska deklaracija", a
predsjednici će održati zasebne novinarske konferencije. Iskustva
stoljetnog suživota u regiji, teške lekcije 20. stoljeća, razvoj i
integracija etničkih i socijalnih manjina, globalni i ekološki
izazovi s kojima je suočena srednja Europa, nevladine organizacije
te lokalne i regionalne zajednice, glavna su pitanja kojima će se
baviti sudionici skupa.
U Szekesfehervaru, stolnom gradu mađarskih kraljeva, predsjednici
će odati i počast prvom mađarskom kralju Sv. Stjepanu i tisućljeću
mađarske države.
U poslijepodnevnim satima šefovi država imat će bilateralne
razgovore u vladinim rezidencijama obližnjeg Balatonoszoda, gdje
će biti priređena i radna večera.
Bilateralni susreti bit će nastavljeni i drugog dana summita u
sklopu kojeg će se predsjednici otputiti na kružnu vožnju jezerom
Balaton, a posjetit će i gradić Veszperm gdje će posaditi drveće u
budućem "Predsjedničkom parku".
Tradiciju godišnjih sastanaka srednjoeuropskih predsjednika
započeo je 1993. godine autrijski šef države Thomas Klestil,
pozivajući na Salzburški festival svoje kolege iz Mađarske, Češke i
Njemačke. Srednjoeuropski sastanci na vrhu od tada su postali
redoviti, a kao domaćini do sada su se izmijenile Češka, Mađarska,
Poljska, Slovenija, Slovačka, Ukrajina i ove godine ponovo
Mađarska. Broj njihovih sudionika s godinama se povećavao, da bi s
ovogodišnjim uključivanjem Hrvatske dostigao rekordnih 12
zemalja.
Glavni cilj tih neformalnih sastanaka šefova država je pružiti
priliku političarima koji nisu pod pritiskom svakodnevnih izvršnih
obveza, vladinih poslova i političkih borbi da slobodno razmjene
mišljenja o širokoj paleti pitanja koja se tiču njihovih zemalja,
društava, regije, Europe i svijeta u cjelini, s posebnim naglaskom
na dugoročne perspektive.
(Hina) dh sl