HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 18. TRAVNJA ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u sinoćnjem intervjuu za središnji dnevnik HTV-a prokomentirao je okolnosti prodaje "Večernjeg lista", donošenje Dekleracije o suradnji s
Haškim sudom, a s tim i povezani dolazak haških istražitelja na područje Gospića. Razjasnio je i razmimoilaženja s premijerom Ivicom Račanom oko nadležnosti nad tajnim službama. Na upit urednika Dubravka Merlića kao gleda na prodaju "Večernjeg lista" predsjednik Mesić je rekao da je saborsko istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje radilo kako treba i da se zahvaljućujući njemu došlo do kraja istrage. Pitanje je koliko je njegova uloga sada potrebna, jer je to sada stvar organa gonjenja, rekao je Mesić, komentirajući najnovije informacije u vezi s prodajom i vlasnicima "Večernjeg lista". Upitan da li je prilikom prodaje bilo kriminalnih radnji, Mesić je odgovorio da je prerano o tome govoriti i da će to utvrditi "organi kojih se to tiče"."Imam dovoljno informacija da mogu reći da se radi o notornoj prevari", rekao je Mesić. Komentirajući dolazak haških istražitelja u Gospić, Mesić je kazao da je uvijek tvrdio da, "što se Hrvatske tiče, Haški tribunal ne bi bio potreban, da su državni mehanizmi funkcionirali kao što funkcioniraju u pravnoj državi". Mesić smatra da krivnja mora biti individualizirana i "kada budu
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u sinoćnjem intervjuu
za središnji dnevnik HTV-a prokomentirao je okolnosti prodaje
"Večernjeg lista", donošenje Dekleracije o suradnji s Haškim
sudom, a s tim i povezani dolazak haških istražitelja na područje
Gospića. Razjasnio je i razmimoilaženja s premijerom Ivicom
Račanom oko nadležnosti nad tajnim službama. Na upit urednika
Dubravka Merlića kao gleda na prodaju "Večernjeg lista"
predsjednik Mesić je rekao da je saborsko istražno povjerenstvo za
utvrđivanje okolnosti prodaje radilo kako treba i da se
zahvaljućujući njemu došlo do kraja istrage. Pitanje je koliko je
njegova uloga sada potrebna, jer je to sada stvar organa gonjenja,
rekao je Mesić, komentirajući najnovije informacije u vezi s
prodajom i vlasnicima "Večernjeg lista". Upitan da li je prilikom
prodaje bilo kriminalnih radnji, Mesić je odgovorio da je prerano o
tome govoriti i da će to utvrditi "organi kojih se to tiče"."Imam
dovoljno informacija da mogu reći da se radi o notornoj prevari",
rekao je Mesić. Komentirajući dolazak haških istražitelja u
Gospić, Mesić je kazao da je uvijek tvrdio da, "što se Hrvatske
tiče, Haški tribunal ne bi bio potreban, da su državni mehanizmi
funkcionirali kao što funkcioniraju u pravnoj državi". Mesić
smatra da krivnja mora biti individualizirana i "kada budu
odgovarali konkretni Srbi, Bošnjaci i Hrvati prestati će
kolektivno optuživanje" i da "ćemo tek onda imati mir na ovim
prostorima". Predsjednik Mesić je rekao da nema saznanja da bi neki
mogli biti procesuirani u Hrvatskoj, ali je ponovo ustvrdio da je to
već trebalo biti napravljeno da je Hrvatska bila pravna država. Na
pitanje o razmimoilaženjimaa oko nadležnosti imenovanja šefova
obavještajnih službi, a što je rezultiralo nesporazumima na
relaciji predsjednik-Vlada, koji su u subotu razriješeni, Mesić je
kazao da se to moglo i prije učiniti. Hrvatski predsjednik je rekao
da je prihvatio što je šestorka tražila i da želi parlamentarnu
demokraciju s parlamentom kao centrom odlučivanja, ali i da
predsjednik bude vrhovni zapovjednik oružanih snaga i imenuje
šefove obavještajnih službi. Govoreći o ovlastima Predsjednika
smatra da predsjednik mora biti sukreator vanjske politike. Na
pitanje da li su se institucija predsjednika i premijera približila
u svojim stavovima u vezi s ustavnim promjenama, Mesić je rekao da
je taj problem riješen i da je Komisija za promjenu ustava
pripremila dobar elaborat koji je prihvaćen. Ocjenjujući
skorašnjih 100 dana nove hrvatske Vlade, predsjednik Mesić je rekao
da je Vlada izvršila snimak postojećeg stanja i identificirala
probleme. Kao zadaće pred Vladom, naveo je reviziju pretvorbe i
procesuiranje kaznenih djela, kao i usklađivanje zakonodavnog
sustava sa sustavom Europske unije.
ZAGREB - Predsjednik Istražnog povjerenstva Hrvatskoga državnog
sabora za "Večernji list" Joško Kontić nije sinoć želio komentirati
tvrdnje predsjednika države Stjepana Mesića u sinoćnjem intervjuu
za središnji dnevnik, da je prodaja "Večernjeg lista" notorna
prijevara niti da je u nju bio umiješan netko iz vrha bivše vlasti.
Članica Povjerenstva koje treba istražiti okolnosti prodaje
"Večernjeg lista" i utvrditi njegova stvarnog vlasnika Đurđa
Adlešić kazala je kako pretpostavlja da je "predsjednik države
čovjek koji ima najpovjerljivije informacije". Upitana je li
moguće da Predsjednik države zna nešto što Povjerenstvo ne zna,
odgovorila je: "Nismo rekli da ne znamo."
ZAGREB - Nakon obavljenih priprema istražitelji Međunarodnoga
kaznenog suda počeli su u ponedjeljak istragu na obilježenom mjestu
kod Gospića. Riječ je isključivo o akcijama usmjerenim otkrivanju
masovne grobnice i ekshumaciji možebitno pronađenih tijela,
izvijestio je vladin Ured za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i
Međunarodnim kaznenim sudom. Istodobno su na mjesto moguće masovne
grobnice izišli i nadležni istražni sudac, državni odvjetnik i
druge ovlaštene osobe, te su hrvatska pravosudna tijela započela
istražne radnje u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku. Početku
istrage bili su nazočni predstavnici Ureda za suradnju s
Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom i Komisije
za zatočene i nestale osobe.
ZAGREB - Udruga "Branitelji Hrvatske" podržava Deklaraciju o
suradnji s Haaškim sudom, te ustavnu funkciju i legitimitet
Hrvatskog državnog sabora. Udruga se zalaže za odvajanje
individualne i kolektivne krivnje i odgovornosti mogućih
počinitelja zločina, navodi se u utorak objevljenom priopćenju
koje je potpisao predsjednik Udruge Božo Budimir, general-bojnik u
pričuvi. Udruga smatra da je to pravi put za ostvarivanje preuzetih
obveza o suradnji s Haaškim sudom. "Branitelji Hrvatske" smatraju
da je to i jedini put da se dekriminalizira Domovinski rat.
ZAGREB - Raspravom o izvješćima Hrvatske narodne banke (HNB) za
1998. i prvo polugodište 1999., Zastupnički dom Hrvatskoga
državnog sabora nastavio je u utorak 3. sjednicu. Obrazlažući
izvješća guverner HNB-a Marko Škreb kazao je da je hrvatsko
bankarstvo posljednjih godina obilježeno brojnim problemima, no da
su gotovo sve tranzicijske zemlje, kao i Hrvatska, prošle kroz
dvije bankarske krize. Istaknuo je da se troškovi Hrvatske u prvoj
bankovnoj krizi procjenjuju na 4,6 milijardi američkih dolara, a
druge oko 800 milijuna dolara. Ocijenio je pritom kako središnja
banka nije mogla spriječiti drugu krizu, jer nije imala dovoljne
ovlasti za nadzor i kontrolu banaka. Ustvrdio je da su time ukupni
troškovi bankarskih kriza u Hrvatskoj dosegnuli oko 5,5 milijardi
dolara, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najvećim troškovima
rješavanja bankarske krize. Škreb je istaknuo da je u protekle
četiri godine HNB održala stabilnost cijena i tečaja kune, značajno
povećala međunarodne pričuve, sačuvala međunarodnu likvidnost
zemlje te pridonijela izbjegavanju sistemske krize u bankarstvu.
"Zato ne mogu podnijeti ostavku, dok se javnosti, djelatnicima
središnje banke i meni osobno jasno ne kaže zbog čega bih trebao
odstupiti", kazao je guverner HNB-a. Škreb je istaknuo da treba
očuvati stabilnost tečaja i cijena, ubrzati strukturne promjene,
te nastaviti jačati funkciju HNB-a u nadzoru i kontroli banaka.
Tijekom rasprave o izvješćima mnogi zastupnici pozvali su
guvernera HNB-a na ostavku.
ZAGREB - Kako bi se osigurao izravan televizijski prijenos,
Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora za poslijepodne je
odgodio raspravu o suradnji s Haaškim sudom. Za iduću, ili nastavak
40. sjednice, odgođena je rasprava o zaštiti dostojanstva
Domovinskog rata. Predlagatelj točke, Jure Burić (u ime Kluba HDZ-
a) istaknuo je da se rasprave ne želi odreći, ali s obzirom da o toj
točki nedostaje Vladino, te očitovanje nadležnog radnog tijela,
pristaje odgoditi raspravu. Odgođena je i rasprava o izvješću o
provedi zakona o pravima branitelja. Unatoč takvom postupku, te su
teme već danas izazvale žestoke rasprave. U opširnoj raspravi o
dnevnom redu, zastupnici su pozornost skrenuli i na položaj
Županijskog doma, odnos Vlade i Zastupničkog doma prema njemu. Među
temama koje bi se trebale naći pred Domom, spomenuto je Vladino
izvješće o stanju povratka i obnove. Županijski dom pozitivno se
očitovao o četiri zakonska prijedloga što su ih izradili zastupnici
iz Zastupničkog doma. Riječ je o prijedlozima promjena zakona o
radu, o komunalnom gospodarstvu, o trošarinama na naftne derivate
te o novom tekstu Zakona o hrvatskoj radio televiziji.
ZAGREB - Ispunjavanje preostalih uvjeta, koje je Hrvatska dobila
kod prijema u punopravno članstvo Vijeća Europe, bilo je u središtu
razgovora koje su u utorak u Zagrebu vodili zamjenik predsjednika
vlade RH Goran Granić i izvjestitelji Odbora za monitoring VE Jerzy
Jaskiernia i Marija Stojanova. "Pretresli smo sve probleme i
pitanja koja se vezuju kako za razvoj demokracije, tako i ona vezana
uz probleme koje je Hrvatska imala u prošlosti", rekao je Granić te
dodao kako je zajednički izražena nada da je ovo zadnji posjet
izvjestitelja VE takve vrste. Stojanova je kazala da se razgovaralo
o pravosuđu, povratku izbjeglica i slobodi medija te da su dobili
"zadovoljavajuće odgovore". "Očekujemo da će hrvatska vlada do
lipnja ispuniti neka od tih obećanja za dobro Hrvatske", kazala je.
S izvjestiteljima Odbora za monitoring Vijeća Europe u utorak
razgovarala je i potpredsjednica Vlade Željka Antunović.
ZAGREB - Potpredsjednik Zastupničkog doma Hrvatskog državnog
sabora Ivić Pašalić opovrgnuo je u utorak tvrdnje iznesene u
najnovijem broju tjednika "Nacional" o tome kako je u arhivi
predsjedničkog Ureda pronađen transkript razgovora između njega
(Pašalića) i pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, a koji, po
"Nacionalu", dokazuje da je HDZ pravi vlasnik "Večernjeg lista".
"Poričem s punom odgovornošću da je između predsjednika dr. Franje
Tuđmana i mene vođen razgovor o prodaji Večenjeg lista. Razgovor
koji objavljuje Nacional izmišljen je i ne postoji", ističe u
današnjem priopćenju za javnost Ivić Pašalić. Nacional u tekstu u
kojem objavljuje transkript razgovora između Tuđmana i Pašalića od
27. prosinca 1997. objašnjava da je taj transkript autoru teksta
ispričala osoba vrlo bliska Predsjedničkim dvorima, te je napisan
prema bilješkama. Predsjednik Republike Stjepan Mesić nije u
utorak želio komentirati napis u novom broju tjednika Nacional u
vezi sa transkriptom razgovora bivšeg predsjednika Republike
Franje Tuđmana i njegova tadašnjeg savjetnika za unutarnju
politiku Ivića Pašalića. Pojašnjenje od predsjednika Mesića
novinari su pokušali dobiti između njegovih dvaju protokolarnih
susreta.
PRIŠTINA - Budućnost Kosova je u slobodnoj Europi, gdje granice
neće biti zapreka za suradnju, izjavio je hrvatski predsjednik
Stipe Mesić u interviewu za u utorak objavljeni broj prištinskoga
dnevnika "Zeri". Hrvatski predsjednik je rekao da Kosovo sada ide
svojim putem, ali da to donosi i više odgovornosti, jer onaj tko
čini većinu, ima i više obveza. Ističući da krivnju za rat snosi
Slobodan Milošević i njegov režim, Mesić je kazao da "krivnju treba
individualizirati" te verificirati tko je kriv "za više od 11.000
ubijenih Albanaca, tko je kriv za najmanje 4.000 ljudi koji su
evidentirani kao nestali na Kosovu ". Mesić je pozvao stanovnike
Kosova da iskoriste nazočnost međunarodne zajednice i njihovu
dobru volju kako bi se Kosovo ubrzo pretvorilo u zonu mira. Zamoljen
da komentira pojavu iseljavanje Hrvata s Kosova, Hrvatski
predsjednik Stipe Mesić je ocijenio da se Hrvati iseljavaju zbog
ekonomskih razloga.
ZAGREB - Autorica romana "Psima ulaz zabranjen" Melita Rundek
dobitnica je tradicionalne nagrade za dječju književnost "Ivana
Brlić Mažuranić", koja joj je dodijeljena u konkurenciji 74 autora.
Predstavljanje nagrađenog romana i uručivanje nagrade u utorak je
priređeno u "Školskoj knjizi", koja je prije 29 godina osnovala
nagradu. Taj je roman, kako glasi podnaslov, vesela ljubavna
pripovijest o psima knjigama i ostalom, kazala je profesorica
dječje književnosti Dubravka Težak.
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak
izaslanstvo Matice Hrvatske na čelu njezinim s predsjednikom
Josipom Bratulićem. U razgovoru s Presjednikom istaknuli smo da je
Matica Hrvatska ustanova koja će i dalje kao i do sada izgrađivati
hrvatsku građansku svijest, rekao je Bratulić nakon sastanka.
Razgovarali smo s Predsjednikom o prošlosti, sadašnjosti i
budućnosti Matice Hrvatske i o programima, rekao je Bratulić. Dodao
je da u razgovoru nije bilo riječi o nedostatku novca za programe
Matice.
(Hina) td