ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Većinom glasova Zastupnički dom Sabora prihvatio je danas zaključak da se pristupi promjenama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, koje
je predložila hrvatska Vlada. Današnjim zasjedanjem Zastupnički dom završio je 3. sjednicu, koja je započela 12. travnja.
ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Većinom glasova Zastupnički dom Sabora
prihvatio je danas zaključak da se pristupi promjenama Ustavnog
zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i
nacionalnih zajednica ili manjina, koje je predložila hrvatska
Vlada.
Današnjim zasjedanjem Zastupnički dom završio je 3. sjednicu, koja
je započela 12. travnja.#L#
Usvajanju zaključka prethodila je vrlo burna rasprava koju je
potaknuo zastupnik talijanske manjine Furio Radin zahtjevom da se,
ako se iz Ustavnog zakona izbace odredbe o kotarevima, kao
područjima s posebnim samoupravnim, autonomnim položajem, nađe
alternativni model, što je Mato Arlović ocijenio neprihvatljivim i
pozivom na federalizaciju Hrvatske.
Uime Kluba zastupnika nacionalnih manjina Furio Radin izrazio je
nezadovoljstvo što se prijedlog promjena Ustavnog zakona u
saborsku proceduru uputio ad hoc, pa nije bilo vremena za
detaljniju analizu. Ocijenio je, također, da u njemu, osim što se
prvi puta navode nacionalne manjine, nema nikakvih novina. Složio
se, pritom, da se iz Ustavnog zakona izbace odredbe o kotarevima,
kao područjima s posebnim samoupravnim, autonomnim položajem, ali
je zatražio alternativna rješenja.
To je, ocijenio je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović,
"nedopustivo jer se iza traženja alternative za kotareve možda
krije i poziv za druge autonomije". Time se, smatra, možda stvara
polazna osnovica za federalizaciju Hrvatske, što je nedopustivo.
Luka Trconić (Klub HSS-a) također je izrazio čuđenje Radinovom
raspravom, jer, kako kaže, Radin nije prepoznao da su predložene
promjene u interesu nacionalnih manjina. Kao i Arlović, podržao je
predložene promjene, no smatra da se u popisu nacionalnih manjina
moraju navesti ili sve, ili nijedna.
Na Arlovićevu raspravu reagirao je Radin, te pojasnio da, govoreći
o alternativama za kotareve, nije tražio nikavu federalizaciju ili
autonomiju. Nije govorio, kaže, o političkoj, nego samo o kulturnoj
samoupravi.
U raspravu se uključio i zastupnik mađarske nacionalne manjine
Tibor Santo ustvrdivši da na jutrošnjem sastanku Kluba nacionalnih
manjina doista niti u jednom trenutku nije doveden u pitanje
teritorijalni ustroj Hrvatske i da se radi samo o nesporazumu.
Arlović je prihvatio Radinovo pojašnjenje, jer njime je, kaže,
Radin sasvim izmijenio sadržaj svoje rasprave o ukidanju
kotareva.
Ukidanje tih područja pozdravio je uime Kluba zastupnika HSP-HKDU i
Boris Kandare. No, time se, smatra, samo briše ono što ionako nije
"živjelo", što je prije pet godina bilo suspendirano iz Ustavnog
zakona. Drži, međutim, da je neprihvatljivo da pripadnici
nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu sudjeluju s više od
osam posto imaju pravo na zastupljenost u Saboru, Vladi te tijelima
sudbene vlasti. Smatra da su neka predložena rješenja za nacionalne
manjine znatno iznad međunarodnih standarda i znatno iznad
rješenja u susjednim zemljama, što, kaže, nije dobro.
S time se nije složio Mladen Godek (Klub HSLS-a), jer smatra da
upravo maksimalna zaštita manjine od većine predstavlja klasičan
kriterij stupnja demokratičnosti jedne zemlje. Ističe da je
ponosan na to što smo po pitanju zaštite manjina ispred susjednih
zemalja, jer svojim ponašanjem trebamo potaknuti druge da se isto
tako ponašaju.
U glasovanju o prijedlogu promjena Ustavnog zakona 98 zastupnika
podržalo je prijedlog, dok ih je 10 bilo suzdržanih. Suzdržani su
bili uglavnom zastupnici HDZ-a. Oni i nisu sudjelovali u raspravi
jer, pojasnili su, prijedlog promjena Ustavnog zakona dobili su tek
sinoć i nisu se stigli pripremiti za raspravu o ovako važnom
pitanju.
Promjenama Ustavnog zakona o pravima manjina izrijekom se navode
nacionalne manjine u Hrvatskoj, a to su: albanska, austrijska,
bošnjačka, češka, mađarska, njemačka, romska, rusinska, slovačka,
slovenska, srpska, talijanska, ukrajinska, židovska i druge
etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
Nadalje, predlaže se da se ukinu sve odredbe zakona vezane uz
kotareve, odnosno područja s posebnim samoupravnim, autonomnim
položajem.
Predlaže se, također, da se odredba o sudjelovanju pripadnika
nacionalnih i etničkih manjina, koje čine više od 8 posto
stanovništva, u Saboru, Vladi i tijelima vrhovne sudbene vlasti
primjenjuje od objave rezultata popisa stanovništva 2001. godine.
Zastupnički dom odbacio je danas sudske zahtjeve za odobrenje
pokretanja kaznenih postupaka protiv zastupnika Ivića Pašalića
(HDZ) i Ante Đapića (HSP). Kako je pojasnila Milanka Opačić,
predsjednica Mandatno-imunitetnog povjerenstva, radi se o
privatnim tužbama za klevetu, zbog čega zastupnicima ne treba
ukidati imunitet.
Pored toga, Dom je većinom glasova odlučio skinuti oznaku službene
tajne s Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji u
poduzeću "RH Alan". O tom će se izvješću raspravljati na sljedećoj
sjednici.
Time je završena 3. sjednica Zastupničkog doma.
(Hina) nb im