ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Većinom glasova, uz jedan protiv i 19 suzdržanih, Zastupnički dom Sabora podržao je danas u prvom čitanju prijedlog Zakona o ravnopravnoj službenoj uporabi manjinskog jezika i pisma u Republici Hrvatskoj.
Suzdržani su bili zastupnici HDZ-a, HSP-a, i HKDU-a. Dom je, također, većinom glasova podržao prijedlog izmjena Zakona o obnovi o kojem se jučer nije moglo glasovati jer nije bilo kvoruma.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Većinom glasova, uz jedan protiv i 19
suzdržanih, Zastupnički dom Sabora podržao je danas u prvom čitanju
prijedlog Zakona o ravnopravnoj službenoj uporabi manjinskog
jezika i pisma u Republici Hrvatskoj. Suzdržani su bili zastupnici
HDZ-a, HSP-a, i HKDU-a. Dom je, također, većinom glasova podržao
prijedlog izmjena Zakona o obnovi o kojem se jučer nije moglo
glasovati jer nije bilo kvoruma. #L#
Prihvaćanje zakona o službenoj uporabi manjinskog jezika pred
državnim tijelima predstavljalo bi mali korak za Hrvatsku, ali
veliki za sve njezine građane i nacionalne manjine jer bi njime
nestale umjetne podjele na građane prvog i drugog reda, istaknuo je
uime Kluba IDS-a Damir Kajin. Smatra da je zakon trebalo donijeti
znatno prije, jer bi se time izbjegle sve prozivke izvana da
Hrvatska ne poštuje prava manjina.
Zrinjka Glovacki-Bernardi (Klub HSLS-a) smatra da će se
zahvaljujući ovom zakonu pospješiti nastup Hrvatske u pregovorima
o statusu hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama, jer će
se moći pozvati na vlastiti zakon koji je temeljen na europskim
standardima.
Međutim, Boris Kandare (Klub zastupnika HSP-HKDU) smatra kako ovaj
zakon ne odgovara interesima hrvatskog naroda. Ustvrdio je da je
pitanje službene uporabe jezika nacionalnih manjina precizno
regulirano Ustavnim zakonom, a da je ovaj prijedlog zakona znatno
drugačiji. S time se složio i Anto Đapić (HSP), te kazao kako neke
odredbe zakona možda vode ka federalizaciji Hrvatske.
Drago Krpina (HDZ) smatra pak da je neprihvatljivo da se zakon
primjenjuje na temelju popisa stanovništva iz 1991. godine, jer se
time ignoriraju demografske promjene koje su se u međuvremenu
dogodile.
Nevio Šetić je kazao da je za zastupnike HDZ-a neprihvatljivo i to
da se službena uporaba manjinskog jezika, osim u gradovima i
općinama, regulira i na razini županije. To je, kaže, iznad
standarda Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima.
Prihvaćanjem ovog zakona pokazali bi, smatra pak Furio Radin (Klub
zastupnika nacionalnih manjina), da se Hrvatska želi integrirati s
Europom, pa da smo po pitanjima manjinskog jezika čak i ispred nje.
Apsurdno je, kaže, da se o ovako normalnom zahtjevu raspravlja već
šest godina.
Zlatko Kramarić (Klub LS-HNS) ustvrdio je, pak, kako se u nekim
raspravama osjeća iracionalni strah da bi ovaj zakon doveo u
pitanje Ustav, pa čak i našu samostalnost i suverenitet. To je,
kaže, sasvim suvišan i neopravdan strah.
S time se složila i Katica Sedmak (Klub SDP-a), ustvrdivši da se
ovim zakonom nikomu ništa ne daje, jer su to ljudska prava koja
jednostavno pripadaju svakom čovjeku.
Unatoč brojnim pozivima na konsenzus oko ovog zakona, zastupnici
HDZ-a, HSP-a i HKDU-a bili su prilikom glasovanja suzdržani.
O Prijedlogu izmjena Zakona o obnovi u prvom čitanju glasovalo se,
na zahtjev zastupnika HDZ-a, pojedinačno. Prijedlog zakona
prihvaćen je većinom glasova, uz 28 protiv. Protiv su bili
zastupnici HDZ-a, HSP-a i HKDU-a, jer, kako su obrazložili tijekom
jučerašnje rasprave, ovim zakonom hrvatski branitelji i članovi
njihovih obitelji više ne bi imali prednost u ostvarivanju prava na
obnovu pred ostalim povratnicima, te bi se u tom pravu izjednačile
žrtve i agresori.
Inače, po ovom zakonu pravo na obnovu imali bi svi povratnici, osim
osuđenih za ratne zločine.
Zastupnički dom nastavlja svoju sjednicu poslijepodne raspravom o
prijedlogu Zakona o odgoju i obrazovanju na manjinskom jeziku i
pismu.
(Hina) nb im