HAVANA, 15. travnja (Hina/Reuters) - Summit zemalja Trećeg svijeta završio je u petak u Havani jedinstvenim zahtjevom zemalja članica bogatim zemljama za poštenijom svjetskom trgovinom i sporazumima o dugovima, kako bi se zaustavilo
ono što je kubanski čelnik Fidel Castro nazvao gospodarskim "apartheidom" koji milijarde ljudi osuđuje na siromaštvo.
HAVANA, 15. travnja (Hina/Reuters) - Summit zemalja Trećeg svijeta
završio je u petak u Havani jedinstvenim zahtjevom zemalja članica
bogatim zemljama za poštenijom svjetskom trgovinom i sporazumima o
dugovima, kako bi se zaustavilo ono što je kubanski čelnik Fidel
Castro nazvao gospodarskim "apartheidom" koji milijarde ljudi
osuđuje na siromaštvo.#L#
Utjecajem većih zemalja Trećeg svijeta, kao što su Nigerija,
Južnoafrička Republika i Kina, prvi predsjednički summit u
povijesti skupine G-77 ignorirao je radikalne zahtjeve, poput
zahtjeva domaćina Kube koja je tražila otvorenu borbu protiv
kapitalizma.
Umjesto toga, u nacrtu rezolucije zemlje Trećeg svijeta se pozivaju
da u međunarodnim institucijama poput Svjetske trgovinske
organizacije (WTO) zauzimaju zajednička stajališta. Isto tako se u
rezoluciji podržava demokracija - sustav koji još uvijek nije na
snazi u većini od 133 zemlje članice organizacije, uglavnom iz
Afrike, Azije i Južne Amerike.
Međutim, Castro, koji predsjeda jednostranačkom komunističkom
državom od revolucije 1959. godine, bio je na zatvaranju summita
još uvijek u borbenom raspoloženju. "U prošlosti smo mogli
razgovarati o apartheidu u Africi. Danas možemo razgovarati o
apartheidu u svijetu kao cjelini, u kojem više od četiri milijarde
ljudi nema temeljna prava ljudskih bića; život, zdravlje,
obrazovanje, pitku vodu, hranu, stan, posao, i nadu u bolju
budućnost svoje djece", rekao je Castro prigodom zatvaranja
summita.
Deklaracija summita je međutim zauzela mnogo praktičnija
stajališta, koja su zagovarale veće članice organizacije.
Uspjeh siromašnih zemalja u blokiranju donošenja sporazuma na
prošlogodišnjem sastanku WTO-a u Seattleu pokazao im je korist
zajedničkog djelovanja u organizacijama poput Ujedinjenih
naroda.
Zemlje Trećeg svijeta žele lakši ulazak u WTO i žele da njihovi
tekstilni i poljoprivredni proizvodi dobiju bolji pristup
svjetskom tržištu. Ne žele da se standardi zaštite okoliša i loš
status radnika koristi kako bi se spriječio njihov izvoz.
Predsjedatelj summita, nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo,
rekao je da prvi predsjednički summit G-77 označava prekretnicu u
odnosima sjevera i juga.
"Ne može biti sumnje da od sada idemo prema naprijed, odlučni
sudjelovati u brzom razvoju svjetskog ekonomskog i socijalnog
poretka. Od sada ćemo sudjelovati u kreiranju tog poretka na način
kako odgovara svim stranama", rekao je Obasanjo.
U nacrtu deklaracije se isto tako podupire demokracija. Glavni
tajnik UN-a Kofi Annan rekao je da razvoj zahtjeva slobodu, a
njegove su riječi poduprla brojna izaslanstva među kojima i
nigerijsko i indijsko. "Predani smo promicanju demokracije i
jačanju vladavine zakona. Promicat ćemo poštivanje univerzalno
prihvaćenih ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući i prava
na razvoj", navodi se u rezoluciji.
(Hina) dv