BL-RU-kriza-Oružani sukobi-Vlada-Diplomacija-Obrana BE-LE SOIR 22.4.RUSIJA I ČEČENIJA BELGIJALE SOIR22. IV. 2000.Moskva i Čečenija traže političko rješenje"Hoće li zasluga za prvi korak prema zajedničkom traženju - treba nastojati na
tom pridjevu - rješenja za čečenski sukob, pripasti predsjedniku Aslanu Mashadovu koji je pristaša čečenske neovisnosti?Premda je jamačno prerano za takav zaključak, mora se priznati da je čečenski vođa u petak u najmanju ruku zaradio siguran politički bod kada je ponudu 'mira' popratio nalogom o prekidu vatre koji je upravio vlastitim postrojbama. A napose kada je iz Moskve dobio odgovor koji jako odudara od uobičajenog i grubog odbijanja.U intervjuu koji je objavio moskovski dnevnik 'Kommersant', Aslan Mashadov doista koristi zaokret koji je ruskim čelnicima nametnuo razvoj vojnih prilika na jugu kavkaske republike: uspješan otpor pristaša neovisnosti u planinama; slanje znatnog ruskog pojačanja kao otvoren odgovor gerilom na gerilu; stalno povećanje gubitaka (službeno 2.144 mrtva i 6.325 ranjenih od 2. VIII. 1999.) koje ruski puk sve teže podnosi.On isto tako hvata granu koju mu je nekoliko dana ranije pružio
BELGIJA
LE SOIR
22. IV. 2000.
Moskva i Čečenija traže političko rješenje
"Hoće li zasluga za prvi korak prema zajedničkom traženju - treba
nastojati na tom pridjevu - rješenja za čečenski sukob, pripasti
predsjedniku Aslanu Mashadovu koji je pristaša čečenske
neovisnosti?
Premda je jamačno prerano za takav zaključak, mora se priznati da je
čečenski vođa u petak u najmanju ruku zaradio siguran politički bod
kada je ponudu 'mira' popratio nalogom o prekidu vatre koji je
upravio vlastitim postrojbama. A napose kada je iz Moskve dobio
odgovor koji jako odudara od uobičajenog i grubog odbijanja.
U intervjuu koji je objavio moskovski dnevnik 'Kommersant', Aslan
Mashadov doista koristi zaokret koji je ruskim čelnicima nametnuo
razvoj vojnih prilika na jugu kavkaske republike: uspješan otpor
pristaša neovisnosti u planinama; slanje znatnog ruskog pojačanja
kao otvoren odgovor gerilom na gerilu; stalno povećanje gubitaka
(službeno 2.144 mrtva i 6.325 ranjenih od 2. VIII. 1999.) koje ruski
puk sve teže podnosi.
On isto tako hvata granu koju mu je nekoliko dana ranije pružio
ministar vanjskih poslova Igor Ivanov koji je prvi otvoreno govorio
o potrebi pregovaranja s pobunjenicima kako bi se sukob priveo
kraju.
Kremlj više ne niječe da traži političko rješenje, a to, što god se
dogodilo, proturječi višemjesečnom vojnom junačenju i hvalisavoj
sigurnosti koja se čula iz usta predsjednika Vladimira Putina.
Povrh toga, u zadnje su vrijeme sve češći odjeci o neizravnim
susretima između Moskve i Čečenaca, a da nikada o tome nije bilo
službene potvrde, što svjedoči o želji da se 'iziđe iz čečenske
klopke' prije nego se počne propadati u glib što bi odveć podsjećalo
na neuspjeh Sovjetskoga Saveza u Afganistanu.
No Aslan Mashadov nije odveć skroman ni realan. Kada za
'Kommersant' kaže da je na bojišnici došlo do stanovitog primirja
jer je on izdao jednostrani nalog o prekidu vojnog djelovanja, kada
kaže da je to dio mirovnog plana koji je predložio Moskvi, zacijelo
je dosta slobodan u iznošenju istine uvećavajući vlastite
zasluge.
Glavno je pitanje koga zastupa 'predsjednik' bez nadzora nad
većinom boraca (Rusi mu 'pripisuju' najviše osminu postrojba
raštrkanih po makiji) kojemu glavni ratni vođe, Bassajev i Kattab
ne žele podastrijeti svoje strateške odluke.
Ipak, poruka poslana Kremlju u potpunosti je primljena i na nju je
odgovoreno - iako grubim riječima - umjesto prijezira koji se do
sada očitovao prema teroristima.
Predsjednik Putin je tako rekao da je spreman pregovarati s
Mashadovom ako ovaj nagovori borce da se predaju. Aslan Mashadov je
zločinac za Ruse, ali na snazi je zakon o oprostu; on bi ga mogao
iskoristiti, rekao je ruski državni poglavar. On je podsjetio na
svoje uvjete: predaja boraca, oslobađanje talaca i uhidba onih koji
su odgovorni za bombaške napade u Rusiji koje ruske vlasti
pripisuju čečenskim teroristima.
Vladimir Putin je istaknuo da se o tim uvjetima ne može pregovarati.
No morao je primijetiti da ga je Aslan Mashadov pretekao u jednoj
stvari, obećavajući bezuvjetnu slobodu svim ruskim vojnim
zarobljenicima.
No ruske su vlasti izgubile na ugledu kada su dopustile
objavljivanje intervjua s čečenskim vođom u 'Kommersantu':
ministarstvo obavješćivanja poslalo je dnevniku upozorenje jer je
prekršilo zakonsku odredbu prema kojoj glasila ne smiju dati riječ
pobunjenicima, tj. promicati terorizam.
U takvim su prilikama predstavnici Europske unije u petak došli u
Čečeniju.
Prve izjave ne svjedoče o odlučnosti: Podupiremo teritorijalnu
cjelovitost i borbu protiv terorizma u Rusiji, ali smo zabrinuti
zbog načina njihova rješavanja, rekao je predstavnik petnaestorice
u Moskvi.
Ima i boljih primjera odvažnosti", piše Jean-Paul Collette.