BBC 9. IV. KRIZA BANKARSKOG SUSTAVA

BRITANSKI RADIO - BBC 9. IV. 2000. Postavljanje prisilnog upravitelja, a potom i obustava posla u Istarskoj banci bio je još jedna podsjetnik hrvatskoj Vladi u kolikom se moru problema hrvatsko gospodarstvo nalazi. Kriza bankarskog sustava vlada već dulje vrijeme Hrvatskom. Ne riješi li se taj problem, neizvjesno bankarstvo sigurno će u budućnosti biti velika zapreka u daljem razvoju gospodarskih odnosa sa Zapadom. Slavo Radošević je predavač ekonomije zemalja srednje Europe na Školi za istočnoeuropske studije u Londonu. Razgovarao je sa Snježanom Kobeščak. Evo što on kaže o uzrocima bankarskih kriza: = Tu su moguća dva uzroka zbog kojih banka dolazi u krizu. Prvo su izravni uzroci na razini pojedine banke, a drugi su posredni uzroci i dublji uzroci ovakvih kriza kao što je ova u Hrvatskoj. Na razini pojedine banke moguća su tri osnovna uzroka. Prvo je da odnos vlastitog kapitala i sredstava koja se plasiraju nije adekvatan, druga je da rizičnost ulaganja nije dobro klasificirana, a to je vjerojatno u slučaju Istarske banke bio jedan od velikih problema i, treće, prevelika izloženost jednom klijentu koji kad dođe u lošu situaciju ugrozi čitavu banku. Dakle, u okviru ta tri uzroka trebalo bi tražiti i probleme, konkretno, u slučaju Istarske banke. Međutim, budući da je to već četvrta kriza u Hrvatskoj, očigledno tu se radi i o dubljim uzrocima posrednog karaktera i oni su, prvo, u toj situaciji da je Hrvatska u zadnjoj godini ušla iz razdoblja od tri godine rasta u recesiju, i to se odmah osjeti na povećanje rizika u bankarstvu, ali postoje specifični uzroci koji su vezani uz tradiciju, a to je privatizacija u Hrvatskoj uz ovu dominantnu vlast insajdera ili s uskim vezana između političkih krugova i banaka, koja onda očigledno ugrožava financijski sustav. - Spomenuli ste povezanost s procesom tranzicije. U Češkoj je došlo do financijske krize prije nekoliko godina. Tamo je ipak, pretpostavljam, korupcija bila manje zastupljena nego u Hrvatskoj i problemi povezivanja vlasti s bankarskim sustavom, isto tako. Ako usporedimo stanje s onim kakvo je sada u zemljama bivše (istočne) Europe, kako tamo banke posluju? = Srećom po nas, nismo jedini koji imamo tu bankarsku krizu. 1995. godine su baltičke zemlje, Latvija i Litva, imale bankarsku krizu. Bugarska i Rumunjska 1996.-1997. Spomenuli ste Češku, 1996.- 1997. S te strane, reklo bi se, ono što se meni čini značajnim, u čemu se hrvatska bankarska kriza razlikuje od drugih kriza. Ona se razlikuje u dva aspekta: prvi je dubina krize i visoki troškovi koji iz toga slijede za gospodarstvo. Većina bankarskih kriza u istočnoj Europi su došle početkom tranzicije. One su nastale kao posljedica prelaska iz jednog sustava u drugi. Međutim, hrvatska kriza je očigledno novijeg karaktera i ona je generirana slabostima u sustavu, a ne naslijeđem kao što je to bilo u drugim zemljama. Možda samo da ilustriram u čemu je specifičnost što se tiče dubine krize. Nedavno je, koliko sam mogao pratiti vijesti iz Narodne banke, guverner priznao da su troškovi rekapitalizacije bankarskog sustava u Hrvatskoj oko jedne trećine društvenog proizvoda. To je dakle golema svota i ako je usporedimo s drugim zemljama, to je de facto u samom vrhu. Slični troškovi, oko 33 posto društvenog proizvoda su bili troškovi u Čileu 1983. kada je tamo bila bankarska kriza koje je potpuno izazvana vanjskim okolnostima. U drugim zemljama u tranziciji su to znatno ili relativno manji troškovi rehabilitacije bankarskog sustava, tako da su oni u Mađarskoj 1993. bili oko 12 posto, u Poljskoj oko 5,7 posto. Dakle, ta dubina hrvatske bankarske krize je očigledni rezultat načina na koji je ta kriza rješavana, što znači da se moglo i da se može upasti u krizu, ali i da se može 'jeftinije' izići iz takve krize. - U konkretnom slučaju Istarske banke, Istrani inzistiraju da hrvatska Vlada pomogne u ovoj krizi banci da se izvuče iz nevolja. Da li treba hrvatska Vlada sada intervenirati, odnosno kako su zemlje kao Češka ili Estonija rješavale svoje probleme? = Iskustvo pokazuje da se kriza sporije rješava u zemljama koje se pretjerano oslanjaju samo na središnju banku, koristeći je i kao agenciju za restruktuiranje i kao sredstvo za poboljšanje likvidnosti banaka. Politika Narodne banke je sve do ove godine, kao što je to jedan hrvatski ekonomist naveo, igrala ulogu skrivenog Ministarstva financija, što znači da je sanirala insolventne banke, isplaćivala štedne uloge bankrotiranih banaka i da se stvari moraju učiniti transparentnijim i da se moraju prebaciti i na budžet. Prema tome, čini mi se da je nemoguće da Vlada u toj situaciji ostane po strani, ali se ne može rješavati ad hoc zbog toga što je jedna banka ... pitanje čitave tranzicije u bankarskom sustavu, a posebno uloge Narodne banke i supervizije onda pojedinih banaka. Ono što se mora priznati, što je stvarno činjenica jest da je u Hrvatskoj taj proces već započet i da je Narodna banka već sama poduzela dosta aktivnosti usmjerenih na rehabilitaciju bankarskog sustava. Tu je potrebno i razgraničiti ulogu Narodne banke i njezinu ulogu u restrukturiranju bankarskog sustava. Čini se da je tu ona previše blizu svemu i da bi se trebala ograničiti više na svoju monetarnu ulogu, a čitav taj zadatak restrukturiranja bankarskog sustava delegirati na posebnu agenciju. - U zemlji također postoji strah od ulaska stranih banaka u velikoj mjeri na hrvatsko financijsko tržište. Koliko je to pozitivno odnosno negativno? = Nažalost, mi na to ne možemo utjecati mnogo jer - prvo smo se doveli u tu situaciju da je de facto kod mnogih banaka privatizacija jedini način da se kriza i razriješi, prema tome naš će se bankarski sustav, kao i u svim ostalim zemljama u tranziciji, morati otvoriti stranim ulagačima i taj proces je već počeo, i Vlada će zbog drugih razloga morati ubrzati proces privatizacije, i to je vezano i za ukupan proces liberalizacije čitave ekonomije. Naravno je da tu sad postoje različita politička gledišta, međutim, čini mi se da zbog ovih ograničenja u kojima se nalazimo da će Hrvatska poći putem ostalih zemalja u tranziciji. - Koje će biti konkretno posljedice ove bankarske krize u Hrvatskoj? = Posljedica ove bankarske krize: prvo - da će to učiniti financije još skupljima u Hrvatskoj jer će povećati rizik, odnosno inozemni ulagači će naprosto biti prisiljeni da poskupljuju cijenu ulaska na hrvatsko tržište i, drugo - povećat će se porezni teret gospodarstva. S druge strane, to će dovesti do pozitivnih promjena kao što su, već smo spomenuli, privatizaciju. Potaknut će se spajanje banaka, odnosno kupovina slabijih od strane boljih banaka, tako da, s te strane, to jest pozitivan efekt ove krize, ali su troškovi dosta veliki. (BBC)