IT-AT-E-DE-INTEGRACIJE-DIPLOMACIJA-IZBORI-Izbori-Političke stranke-Diplomacija-Organizacije/savezi NJ 20.4.WELT: PRIJEVREM.IZBORI-ITALIJA NJEMAČKADIE WELT20. IV. 2000.Prijevremeni izbori u Italiji izazvali bi nelagodu u EU"Vlade
članica EU napeto prate unutarnjopolitičku krizu u Italiji. Olakšanje se vjerojatno ponajprije proširilo na potezu između Berlina i Atene, Pariza i Londona. Naime, uzdrmani talijanski premijer Massimo D'Alema ustvrdio je pred Senatom da ne vidi povoda za prijevremene izbore.Prijevremeni izbori u Italiji morali bi rezultatima regionalnih izbora, održanih prošlog vikenda, potaknuti bar vlade 13 članica EU na grozničave konzultacije. Naime, talijanski izbori rezultirali bi po općoj procjeni smjenom D'Alemine vlade lijevog centra i instalacijom vlade na čelu sa Silvijem Berlusconijem, šefom Forza Italia, u kojoj bi sudjelovali i neofašisti Gianfranca Finija i separatistička Lega Nord na čelu s Umbertom Bossijem.Krajem siječnja ove godine vlade 14 članica EU izopćile su Austriju zbog koalicije šefa OVP Wolfganga Schuessela s desničarsko-populističkim FPO-m pod vodstvom Joerga Haidera, čime se Schuessel vinuo do kancelarskog položaja. Otada su službeni bilateralni kontakti među vladama četrnaest zemalja EU i Austrije prekinuti,
NJEMAČKA
DIE WELT
20. IV. 2000.
Prijevremeni izbori u Italiji izazvali bi nelagodu u EU
"Vlade članica EU napeto prate unutarnjopolitičku krizu u Italiji.
Olakšanje se vjerojatno ponajprije proširilo na potezu između
Berlina i Atene, Pariza i Londona. Naime, uzdrmani talijanski
premijer Massimo D'Alema ustvrdio je pred Senatom da ne vidi povoda
za prijevremene izbore.
Prijevremeni izbori u Italiji morali bi rezultatima regionalnih
izbora, održanih prošlog vikenda, potaknuti bar vlade 13 članica EU
na grozničave konzultacije. Naime, talijanski izbori rezultirali
bi po općoj procjeni smjenom D'Alemine vlade lijevog centra i
instalacijom vlade na čelu sa Silvijem Berlusconijem, šefom Forza
Italia, u kojoj bi sudjelovali i neofašisti Gianfranca Finija i
separatistička Lega Nord na čelu s Umbertom Bossijem.
Krajem siječnja ove godine vlade 14 članica EU izopćile su Austriju
zbog koalicije šefa OVP Wolfganga Schuessela s desničarsko-
populističkim FPO-m pod vodstvom Joerga Haidera, čime se Schuessel
vinuo do kancelarskog položaja. Otada su službeni bilateralni
kontakti među vladama četrnaest zemalja EU i Austrije prekinuti,
potpora austrijskim kandidatima za položaje u međunarodnim
organizacijama suspendirana je, a prijam austrijskih
veleposlanika u glavnim gradovima članica EU ograničen je na
tehničku razinu.
Te mjere nailaze danas u EU na sve jaču kritiku. U njemačkoj vladi
javile su se uoči uvođenja kaznene akcije osjetne razlike u
mišljenjima. Danas se pokazuje da je pokretačka snaga u procesu
izolacije Austrije u Njemačkoj bio kancelarov ured, a u njemu u
prvom redu vanjskopolitički savjetnik kancelara Schroedera
Michael Steiner. Još na sastanku Schroedera i portugalskog
premijeera Antonia Guterresa, održanog posljednjeg tjedna
siječnja u Hannoveru, ozbiljno je razmatrana mogućnost uvođenja
bitno oštrijih sankcija protiv Austrije. Primjerice, prvotno je,
po informacijama kojima raspolaže naš list, planirano povlačenje
svih veleposlanika članica EU iz Beča zbog sudjelovanja FPO u
austrijskoj vladi. Time bi Austrija bila izjednačena sa zemljama
poput Jugoslavije ili Iraka, koje je međunarodna zajednica
izolirala na vanjskopolitičkoj pozornici zbog njihovih
zločinačkih režima.
Tek nakon snažne intervencije ministra vanjskih poslova Joschke
Fischera, tu su ideju odbacili i u kancelarovu uredu. Ministarstvo
vanjskih poslova obrazložilo je svoje prigovore tvrdnjom da bi
takva kaznena akcija premašila zadani cilj.
I nakon Fischerova omekšavanja kaznenih mjera njemačka vlada
nalazi se - poput ostalih nositelja bojkota - pod znatnim pritiskom
u smjeru povlačenja odgovarajućih poteza u situacijama nalik onoj u
Austriji. 'Time su postavili mjerila po kojima će se ubuduće morati
mjeriti', izjavljuju diplomati u Bruxellesu. Naime, izolacijom
Austrije EU je ostvario novu kvalitetu u svojoj unutarnjoj
politici. No, u prvom redu valja izbjeći dojam da je Austrija kao
malena zemlja oštrije kažnjena zbog svoje nepoželjne vlade no što
bi to bio slučaj s velikom zemljom poput, primjerice, Italije, koja
između ostalog pripada i među osnivačke članice EU.
Izolacija Austrije već sada izaziva jačanje napetosti u EU.
Austrijski kancelar Schuessel zaprijetio je u jednom novinskom
intervjuu pravnim koracima budu li time povrijeđena prava njegove
zemlje. Austrija će punom oštrinom iskoristiti sve pravne
mogućnosti za realizaciju svojih prava na temelju sporazuma o EU,
izjavioje Schuessel u razgovoru za bečki dnevni list Die Presse.
Ustvrdio je da ni njegov konzervativan OVP ni koalicijski partner
FPO ne teže eskalaciji napetosti: 'Nitko u FPO ne teži eskalaciji
sukoba. Želimo se zajedno riješiti sankcija što je prije moguće'.
Temu sankcija Schuessel želi zadržati aktualnom u interesu
Austrije: 'Za nas je, naravno, najveća opasnost zaborav i prestanak
razgovora o nerazmjernosti pa i apsurdnosti sankcija'", prenosi na
kraju članka Andreas Middel.