US 20. IV. WP RUSI I POLJACI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 20. IV. 2000. Poljska i Rusija bore se zbog 'sukoba interesa' "Prihvaćena u NATO prije samo godinu dana, Poljska je sve samouvjerenija u ulozi regionalne sile srednje i istočne Europe. No Poljska zagovara integraciju Ukrajine i baltičkih zemalja u zapadne ustanove, što je vodilo pogoršanju njezinih odnosa s Rusijom, tradicionalno moćnom državom u istočnoj Europi", javlja se iz Varšave Peter Finn. "Posljednjih tjedana, dvije zemlje su razmjenjivale udarce zbog ruskoga vojnog napada na Čečeniju i izmjenjivale optužbe o špijunaži. Razmirica je uključivala ne samo vladine dužnosnike već i javnost, te je prešla na poljsku domaću politiku. 'Tu postoji jasan sukob interesa', rekla je Agnieszka Magdziak- Miszewska, direktorica Centra za međunarodne odnose u Varšavi. 'Poljska je zagovornik ulaska baltičkih zemalja u NATO, a neovisna, suverena i prozapadna Ukrajina jedan je od glavnih ciljeva poljske vanjske politike. Ne kažem da Rusija ne želi neovisnu Ukrajinu, no proeuropska ... Ukrajina ili daljnje proširenje NATO-a nisu u ruskom interesu.' Uzajamna sumnjičavost je duboka. Rusi se sjećaju da su Poljaci dvaput zauzeli Kremlj u 17. stoljeću i da su 1920. do nogu potukli Crvenu armiju. Poljaci se, s druge strane, prisjećaju da su ruski vojnici veći dio proteklih 200 godina držali njihovu zemlju pod okupacijom. To je razdoblje završeno padom komunističke vlasti 1989. 'Taj dio povijesti još igra ulogu, čak i u današnjim pitanjima', rekla je Magdziak-Miszewska. 'Poljaci smatraju da su bili žrtve Rusije, a Rusi drže da su Poljaci oduvijek bili izdajice slavenskog bratstva.' Neprijateljstvo ukorijenjeno u povijesti najskorije se očitovalo u poljskom odgovoru na vojnu kampanju Moskve u Čečeniji. Poljska je javnost, mnogo više od zapadnoeuropske ili američke, bila zgrožena velikom štetom i ljudskim gubicima u Čečeniji; pročečenska povjerenstva osnivala su se širom zemlje, a poljski je parlament primio čečenske predstavnike. Iako je poljska vlada slijedila umjerenu zapadnu liniju o pitanju sukoba, Poljaci su opetovano izlazili na ulice da prosvjeduju. U veljači su prosvjednici upali u ruski konzulat u Poznanu, poderali rusku zastavu i crtali svastike na zidovima dok je poljska policija zadužena za zaštitu diplomatske misije stajala sa strane i promatrala incident. Moskva je bila zgrožena, a ministar vanjskih poslova Igor Ivanov otkazao je posjet Varšavi. Iako se poljska vlada ispričala i otpustila policajce koji su prisustvovali incidentu, Kremlj se još više razbjesnio kad su poljski diplomati ustrajali na stajalištu da je incident preuveličan. 'Kad je lav bolestan, čak ga i majmun može istući', rekao je ruski vicekonzul Igor Oszczepkow nedavno u razgovoru s poljskim novinarom o pitanju razmjerno slabog položaja Rusije u odnosima između dvije zemlje. 'No što će se dogoditi kad lav ozdravi?' Poznanski incident slijedio je nakon što je Poljska u siječnju izbacila devet ruskih diplomata optuženih za špijunažu - na što je Moskva odgovorila izbacivanjem poljskih diplomata. Početkom ovog mjeseca, Janusz Palubicki, čelnik poljske tajne službe, rekao je da Rusija, umjesto da popusti nakon izbacivanja, pojačava svoje špijunske operacije u području, i zaprijetio je 'primjerenom reakcijom'. Nekoliko dana kasnije, Palubickijeva je agencija objavila upozorenje protiv 'ruskog nacionalizma'. Ruski veleposlanik u Poljskoj odbio je intervju o poljsko-ruskim odnosima. No Vladimir Lukin, bivši veleposlanik u Sjedinjenim Državama i član ruskog parlamenta, opisao je sadašnju situaciju kao 'nastavak određene linije, trenda i raspoloženja koje se vraća na najgoru tradiciju poljsko-ruskih odnosa.' 'U Rusiji vlada uvjerenje da izražavanjem takvog stajališta Poljska pokušava platiti Zapadu što joj je dopustio da bude jedna od prvih zemalja (bivšeg sovjetskog bloka) koja se priključila NATO- u', rekao je Lukin. NATO, koji želi popraviti svoje odnose s Rusijom nakon ozbiljne razmirice zbog bombardiranja Jugoslavije prošle godine, zasad ne obraća mnogo pažnje na rat riječima. Jedan je zapadni diplomat u Varšavi rekao da bi svako produbljivanje neprijateljstva u poljsko-ruskim odnosima bilo 'zabrinjavajuće', ali diplomati su primijetili da Poljska, jedna od gospodarski najuspješnijih zemalja bivšega sovjetskog bloka, smatra da ju se 'ne smije zanemariti' kad afirmira svoje regionalne interese. Razmirica je prešla u domaću politiku Poljske i potkopala nacionalni konsenzus o vanjskoj politici. Predsjednik Aleksander Kwasniewski, koji je bio mlađi ministar u prošloj komunističkoj vladi, optužio je članove koalicije Solidarnost za otuđivanje Rusije. Ministar vanjskh poslova Bronislaw Geremek prekorio je zatim Kwasniewskog za objavljivanje svoje zabrinutosti u medijima. U međuvremenu, čelnik tajne službe Palubicki povukao je svoju prijetnju 'primjerenom reakcijom' na navodnu rusku špijunažu i opozvao svoje upozorenje o 'ruskom nacionalnizmu' nakon što je optužen da pokušava prigrabiti ulogu ministarstva vanjskih poslova. Ukratko, ovdje nema dogovora o tome kako i da li bi odnose s Rusijom trebalo poboljšati. 'Rusiji odgovara da ima loše odnose s nama', rekao je viši poljski diplomat. 'Oni žele pokazati Zapadu da su Poljaci tradicionalno neodgovorni i da je NATO uvezao nevolju.' No u sklopu poteza čija je namjena očito bila popravljanje odnosa, ruski je predsjednik Vladimir Putin nedavno nazvao Kwasniewskog da pokaže dobru volju. Putin je rekao Kwasniewskom da su ruski istražitelji izgleda otkrili masovne grobnice s oko 15.000 časnika poljske vojske koje su sovjetske snage smaknule tijekom Drugog svjetskog rata. Taj se događaj duboko urezao u poljsko sjećanje. Otkrivena su tijela samo trećine žrtava. Vremenski se poziv poklopio sa šezdesetom obljetnicom pokolja, a Putin je pozvao poljske istražitelje da se priključe Rusima u pregledavanju grobnica."