NJ 19.4. SZ RAZG. SA STOJANOVIM-BUGAR.

-Organizacije/savezi NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 19. IV. 2000. Stojanov: "Kucnuo je trenutak da umjesto povijesti počnemo proizvoditi robu" "Bugarska ima velike planove i velike probleme. Ratom obilježeno desetljeće na Balkanu teško je pogodilo tu zemlju u privrednom i političkom pogledu i zacijelo je nije približilo cilju - članstvu u EU i NATO-u. Kada je 47-godišnji predsjednik Petar Stojanov 1997. preuzeo svoju dužnost kao kandidat Unije demokratskih snaga, Bugarska se nalazila u najgoroj fazi privredne bijede. Danas Stojanov gradi svoje nade na Stabilizacijskom sporazumu u jugoistočnoj Europi. Sa Stojanovom, koji će se ove srijede u okviru posjeta Njemačkoj sastati u Berlinu s predsjednikom Johannesom Rauom, razgovarao je Peter Muench. - Gospodine predsjedniče, za vrijeme rata na Kosovu Bugarska je poduprla NATO. Ubrajate li se danas, godinu dana kasnije, među pobjednike ili među gubitnike? = Poduprli smo NATO-ovu operaciju iz humanitarnih razloga i zato što smo željeli završetak ratova na području bivše Jugoslavije. Sukobi u proteklih devet godina donijeli su Bugarskoj velike gubitke i oduzeli nam najvažniju prednost u gospodarskom pogledu - riječ je o položaju tranzitne zemlje za robu iz zapadne Europe na putu prema Bliskom istoku. I ulagači su se prestrašili. Dakle, ratovi su ugrozili uspjeh reforma u bugarskom gospodarstvu. Rat na Kosovu ostavio nam je problem blokade plovidbe po Dunavu zbog uništenih mostova u Srbiji. - Možete li brojkama odrediti visinu gubitaka? = Samo nas je embargo za vrijeme rata u Bosni, u razdoblju od 1992. do 1995., stajao najmanje pet do šest milijarda dolara. I rat na Kosovu sigurno je nanio štetu našoj nacionalnoj privredi u visini nekoliko milijarda dolara. - Želite li i nakon tih iskustava i dalje postati članicom NATO-a i u prvom redu - želi li to stanovništvo Bugarske? = Podjednako čvrsto težimo tom članstvu kao i prije rata na Kosovu. Naravno, u to su se vrijeme među stanovništvom javile velike bojazni - posebno zato što su pogrešno navođene rakete pogodile naš teritorij. No, danas pristup NATO-u ponovno podupire između 57 i 62 posto stanovništva. - Vaša zemlja nalazi se zapravo u ambivalentnom položaju: s jedne je strane kandidat za članstvo u EU, a s druge primatelj pomoći u okviru Stabilizirajućega sporazuma za Balkan. Držite li da ste bliže EU ili Balkanu? = Te dvije regije zapravo čine cjelinu. Balkan je sastavni dio Europe. - Zar ne strahujete da bi balkanski image mogao biti teška hipoteka na Vašem putu u EU? = Ne možete se jednostavno riješiti svoje povijesti i zemljopisnog položaja. Budućnost Bugarske najtješnje je povezana s budućnošću čitave regije. Važno je danas zajednički promicati zamisao o europskom Balkanu. Ova je regija proteklih godina proizvela previše povijesti - vrijeme je da počnemo proizvoditi robu. - Bugari su stekli reputaciju dobrih računarnih stručnjaka. Može li inicijative Zelene karte, koju je pokrenula njemačka vlada (dozvola boravka za mlade stručnjake koji bi trebali pokriti nestašicu stručnog osoblja u Njemačkoj - op. prev.), biti zanimljiva i za Vaše sunarodnjake? - Sasvim je razumljivo da naši mladi stručnjaci - a riječ je uistinu o vrhunskim specijalistima - žele otići u svijet. Sigurno je i Njemačka atraktivna. Meni je važno samo da se bar dio njih vrati u Bugarsku. Obveza je političara da život oblikuju tako da Bugarska ponovno postane privlačna. Dakle, Nijemci ne bi trebali previše dugo računati na naše računarske stručnjake.