DNEVNI GLASNIK - 6. TRAVNJA

ZAGREB - Glavna haška tužiteljica kazala je u srijedu u Zagrebu da je dosadašnja istraga pokazala da odgovornost za zločine, koje istražuje Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), seže u hrvatski vrh, no odbila je jasno odgovoriti postoje li u ovom trenutku optužnice protiv visokih hrvatskih časnika za zločine počinjene u operacijama "Oluja" i "Bljesak". "Bez obzira na to koliko to za obične hrvatske građane može biti teško prihvatiti da su neki hrvatski lideri odgovorni za zločine i ratne zločine, moja je istraga utvrdila da je to slučaj. U skladu s tim moja je dužnost podići optužnice u tim slučajevima", rekla je Carla del Ponte na kraju svog posjeta Zagrebu na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem. Na izričito pitanje može li potvrditi postojanje optužnica protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mirka Norca, Ivana Čermaka i Ivana Korade, kazala je da ne komentira tekuće istrage, a upitana je li izvijestila hrvatsku stranu o tajnim optužnicama protiv hrvatskih časnika, Del Ponte je kazala da je s ministrom pravosuđa razgovarala o "tekućim istragama, optužnicama i zapečaćenim optužnicama" jer je to nužno za suradnju, te da ministar Ivanišević "zna sve što treba". ZAGREB - Hrvatska je Vlada u četvrtak na svojoj sjednici donijela odluku o izdavanju zamjenskih obveznica za restrukturiranje gospodarstva kao izravnu pomoć ozdravljenju bankarskog sustava i banaka u problemima, u iznosu od 89,3 milijuna kuna. Tim će se obveznicama zamijeniti obveznice izdane 1991. bez kamatne stope. Time, ističe potpredsjednik Vlade Slavko Linić, Istarska banka nema negativnog kapitala i prestaju razlozi za privremenog upravitelja kao i za primjenu ostalih zakonskih instrumenata Hrvatske narodne banke namijenjenih rješavanju poteškoća u poslovanju banaka. Linić napominje da će se za nove obveznice primjenjivati pet postotna kamata, a do dospijeća 2011. godišnja kamata po tim obveznicama iznosila bi ukupno 150 milijuna kuna. Što se pak tiče rješavanja problema u Istarskoj banci i vinkovačkoj Cibalae banci Vlada upućuje dioničare i nadzorne odbore da u roku 60 dana sklope ugovore sa strateškim partnerom o dokapitalizaciji banke, povećaju vlastiti udjel u kapitalu banke i prodaju dio vlasničkog portfelja. Štediše i komitenti ovim su odlukama zaštićeni, rekao je Linić. ZAGREB- Hrvatska Vlada donijela je u četvrtak odluke slijedom kojih će se izbori za Gradsku skupštinu Zagreba i Gradsko vijeće Velike Gorice održati u nedjelju, 7. svibnja. Vlada je danas donijela i rješenja o raspuštanju gradskih vijeća Vrbovca, Samobora, Otočca i Ivanić Grada te imenovala i svoje povjerenike. Do raspuštanja četiri gradska vijeća došlo je ili zbog ostavki vijećnika, ili zbog toga što nije donijet proračun tih gradova. SKOPJE - Makedonija i Hrvatska imaju vrlo dobru suradnju i iste strateške ciljeve, a to je ulazak u članstvo EU i NATO-a, izjavio je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji boravi u službenom posjetu Makedoniji, nakon polaganja vijenca na grob Goce Delčeva i razgledanja crkve sv. Spasa. "Suradnja s Makedonijom odvija se u najboljem redu jer mi nemamo niti jedan međusobni problem. Imamo nekoliko otvorenih pitanja koja će uskoro biti riješena a onda ćemo se založiti za ostvarenje svojih strateških ciljeva" istaknuo je Mesić u izjavi za novinare. Jučer se predsjednik Mesić susreo s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim, a danas je imao susrete s predsjednikom parlamenta Savom Klimovskim i premijerom Ljupčom Georgijevskim. RIM - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Italije, Tonino Picula i Lamberto Dini u četvrtak su se u Rimu dogovorili o pripremi akcijskog plana o suradnji hrvatske i talijanske vlade koji će omogućiti određivanje razvoja buduće pojačane suradnje. Poslije razgovora objavljena je zajednička izjava u kojoj se izražava da demokratski zaokret u Hratskoj nakon posljednjih izbora dodatno učvršćuje i jača vezu stvorenu između dviju zemalja otvarajući put partnerskim odnosima. Hrvatska i Italija se zalažu za promicanje demokratskih vrijednosti, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, građanskih sloboda i mirnog suživota. Posebno je razmotrena europska i regionalna problematika a Italija je potvrdila da će podržavati Hrvatsku u njezinim težnjama za što skorijim ulaskom u Europsku Uniju i Sjevernoatlanski savez. Ministar Picula jučer se sastao s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama, Jean Louis Tauranom te s predstavnicima hrvatske manjine iz talijanske regije Molise i predstavnicima hrvatskih udruga u Italiji. NEW YORK - Uoči skorog ponovnog odlučivanja Vijeća sigurnosti UN-a o sudbini promatračke misije na Prevlaci u srijedu je nastavljena razmjena pisama hrvatske i jugoslavenske vlade s glavnim tajnikom Kofijem Annanom, pri čemu se stajališta nisu nimalo približila. Stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović ponovio je da "Hrvatska vjeruje kako budućnost (Prevlake) leži u normalizaciji odnosa i civilnom korištenju s obje strane međunarodne granice". Prijedlog glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da se da se civilima dopusti ograničen pristup u tzv. plavu zonu na Prevlaci vođa jugoslavenskih pregovarača Rodoljub Etinski u pismu Vijeću sigurnosti ocjenjuje "protivnim načelima mirnog rješavanja sporova". ZAGREB - Bivši premijer Zlatko Mateša, za čijeg mandata je prodan Večernji list, ponovio je u četvrtak pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom da ne zna tko je njegov stvarni vlasnik. U Vladi smo razgovarali o prodaji Večernjeg lista, ali ime vlasnika nisam dobio, rekao je Mateša kojega je povjerenstvo prvo pozvalo da svjedoči o okolnostima prodaje većinskog paketa dionica najtiražnijih dnevnih novina u Hrvatskoj. Mateša je potvrdio da je Vlada na raspravu o prodaji Večernjaka bila prvenstveno potaknuta zastupničkim pitanjima ondašnje oporbe. Potvrdio je i da je pitanje prodaje Večernjaka spomenuto na jednoj sjednici VONS-a, kojom je predsjedao pok. predsjednik Tuđman, ali se nije mogao sjetiti tko je pokrenuo to pitanje. Članica parlamentarnog povjerenstva Đurđa Adlešić ustvrdila je da je netko od Predsjednikovih savjetnika tada "vrlo spretno" skinuo tu raspravu s dnevnog reda, ali joj je Mateša odgovorio da se niti toga ne može sjetiti. Smatrajući otkrivanje imena toga savjetnika mogućim tragom za početak rasvjetljavanja slučaja, povjerenstvo je prihvatilo prijedlog Đurđe Adlešić da se kao svjedok pozove Vesna Škare Ožbolt, tadašnja predstojnica Ureda Predsjednika Republike. Pred povjerenstvom je kao stručni svjedok govorio i odvjetnik Neven Cirkveni, koji smatra da bi trebalo pronaći jasne indicije je li riječ o pranju novca. ZAGREB - Radnici PIK-a Vrbovec koji su u četvrtak u 7.00 sati blokirali cestovni promet na području Vrbovca, priopćili su da će blokadu prekinuti kad im Uprava isplati dvije akontacije plaće i putne troškove za siječanj i veljaču. Radnici podsjećaju da su iskoristili sve demokratske metode da bi došli do svojih plaća, a to su razgovor s Vladom i nadležnim ministarstvima, Fondom za privatizaciju, Nadzornim odborom i Upravom PIK-a. Čelnik PIK-ova sindikata Stjepan Leboš potvrdio je odlučnost radnika da ustraju u blokadi cesta, sve dok im se ne isplati dogovorena akontacija. OSIJEK - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) organizirat će 11. ili 12. travnja novu blokadu prometnice Osijek- Đakovo kod Čepina, ako do tada ne počne isplata novca za prošlogodišnju šećernu repu i suncokret, izjavio je u četvrtak u Osijeku tajnik udruge Stanko Zdravčević na konferenciji za novinare. Istaknuo je da će blokada biti "intenzivnija nego prošli put jer će se onemogućiti protok prometa sporednim cestama". Zdravčević je rekao da se prosvjed neće održati ako počne isplata. Dodao je da je ranije bilo obećanja o isplati, kao i pritisaka uprava poduzeća te resornih ministarstava da se prosvjedi ne održe jer su navodno riješene sve tehničke pojedinosti oko isplate, na koju se poslije ponovno moralo čekati. ZAGREB - Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) smatra da odlaganje rješenja o usklađivanju mirovina ugrožava provedbu odluke Ustavnog suda iz 1998., te da sve veći rast duga prema umirovljenicima svojom veličinom može dovesti u pitanje i samu obvezu. Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare rekao predsjednik HSU-a Rudolf Mažuran, dug umirovljenicima za razdoblje od 1993. do 1998. iznosi oko 15 milijardi kuna, a gotovo dvostruko iznosi razlika neusklađene mirovine za 1999. i 2000. godinu, što ukupno doseže oko 45 milijardi kuna. Ocijenio je da je vladajuća koalicija odstupila od predizbornog dogovora i početak rješavanja prolongirala za šest mjeseci. ZAGREB - Umirovljenici pozdravljaju početak izrade zakona o povratu duga umirovljenicima i imaju razumijevanja za financijske poteškoće države, ali nemaju za blagi odnos prema kriminalnim radnjama koje su, prema nalazima Državne revizije, činjene s dionicama u vlasništvu mirovinskog fonda. Istaknuo je to u četvrtak na izbornoj skupštini Sindikata umirovljenika Hrvatske novoizabrani predsjednik Ivan Nahtigal. Sindikat stoga traži od Vlade da kazneno goni one koji su u proteklih deset godina opljačkali mirovinski fond pogrešnim upravljanjem i nezakonitim postupanjima sa portfeljom dionica. ZAGREB - U Ured pučkog pravobranitelja u prošloj su godini pristigle 1623 pritužbe ili obavijesti o povredama prava građana. U odnosu na godinu prije, kada je zaprimljeno 2029 predmeta, to je smanjenje od 20 posto. Kao i ranijih godina, najveći broj pritužbi - oko trećine, odnosi se na povrede imovinskih ili stambenih prava. Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja u 1999., treće je izvješće tog instituta koji ima zadaću promicati i štititi ljudska prava, slobode čovjeka i građanina. O pravobraniteljevu izvješću Hrvatski državni sabor raspravljat će sredinom travnja. Najdrastičnija kršenja ljudskih prava - ugrožavanje života i slobode (u prošloj godini) u Uredu pučkog pravobranitelja nisu zabilježena, što ne znači da ih ponegdje nije i bilo, kazala je zamjenica pučkog pravobranitelja Marta Vidaković. Po njenim riječima, u prošloj, za razliku od prethodnih godina, nije bilo dojava da su nečiji život ili sloboda bili ugroženi. ZAGREB - Ogranak Hrvatskog novinarskog društva (HND) u Hini pozvao je u četvrtak Hrvatski državni sabor i Vladu, kao osnivače Hine, da u okviru svojih nadležnosti hitno poduzmu mjere za normalizaciju rada nacionalne informativne agencije, suočene s financijskim teškoćama i sukobima u vodstvu kuće. Uvjeti za rad i poslovanje Hine već se dulje vrijeme pogoršavaju, da bi nakon smanjenja ovogodišnjih proračunskih sredstava i teškoća s naplatom potraživanja "poprimili gotovo paralizirajuća obilježja i pružili povod za novinska razračunavanja članova Uprave u ostavci", ističe ogranak HND-a u pismu upućenom predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i premijeru Ivici Račanu. Pismo je upućeno na temelju zaključaka s jučerašnjeg sastanka ogranka HND-a na kojem je još jednom odbačen prijedlog Uprave da, u okviru nužnih mjera štednje, prva mjera bude raskid ugovora s honorarnim suradnicima i ukidanje inozemne dopisničke mreže. U pismu se također traži što hitnija izrada novog Zakona o Hini, budući da je važeći zakon donesen još u srpnju 1990. godine i već je odavno postao neprimjeren okolnostima u kojima Hina djeluje. Ogranak HND-a o svojim je zahtjevima izvijestio i Ured Predsjednika Republike. ZAGREB - Predsjednik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak izrazio je u četvrtak u Zagrebu zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska odlučila i dalje pomagati Hrvatima u BiH, ali je rekao kako način distribucije pomoći nije odgovarajuć te kako pomoć treba raspodijeliti na pravedniji način. "Iskazali smo zadovoljstvo činjenicom da će Hrvatska nastaviti pomagati hrvatski narod u BiH", rekao je Zubak u izjavi novinarima nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog državnog sabora Zlatkom Tomčićem koji je sa svoje strane rekao da sredstva "treba uistinu nastojati raspodijeliti na najpravedniji način svim Hrvatima u BiH", dodajući kako Hrvatska nema dovoljno sredstava da financira sve potrebe Hrvata u BiH zbog svog vrlo "skromnog proračuna". MOSTAR - Član Predsjedništva BiH Ante Jelavić u srijedu je na svečanosti obilježavanja osme obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) izjavio kako "HVO ne smije, niti može biti ukinut". Svako drastično ugrožavanje normalnog funkcioniranja ili donošenje političke odluke o ukidanju HVO-a izravno bi kršilo daytonski Mirovni sporazum, rekao je Jelavić. Upozorio je da bi bez HVO-a sigurnost i snaga hrvatskog naroda u BiH bile dovedene u pitanje, što bi, dodao je, moglo potaknuti novi val iseljavanja Hrvata iz BiH. Jelavić je neočekivanim ocijenio 60-postotno smanjenje proračunskih stavka iz Republike Hrvatske, čime je, kako je rekao, znatno otežano djelovanje HVO-a. BEOGRAD - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Živadin Jovanović pozvao je srijedu Vijeće sigurnosti UN da ukine Haški tribunal za ratne zločine kao "tvorevinu bez pravne osnove", koja je u funkciji "genocida nad srpskim narodom". U pismu predsjedajućem Vijeća sigurnosti, Jovanović je, u ime jugoslavenske vlade, zatražio da se iz zatvora Haškog tribunala odmah pusti na slobodu nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Srpske (RS) Momčilo Krajišnik, koji je prije dva dana uhićen i odveden u Haag. Uhićenje Krajišnika opisano je u pismu Vijeću sigurnosti kao "podmuklo i sramno", izvedeno na "teroristički način, korištenjem eksploziva", "zastrašivanjem i vezivanjem njegove djece u stilu Gestapoa". (Hina) td