ZAGREB, 17. travnja (Hina)ZAGREB - Izvjestitelji Vijeća Europe sastali su se u ponedjeljak u Zagrebu s predsjednikom hrvatskog parlamenta Zlatkom Tomčićem na početku trodnevnog posjeta Hrvatskoj nakon kojega će odlučiti treba li
zatražiti zatvaranje procesa moritoringa nad Hrvatskom.Mariju Stojanovu iz Bugarske i Jerzyja Jaskierniju iz Poljske, izvjestitelje Odbora za praćenje preuzetih obveza zemalja članica VE trebao bi tijekom dana primiti i predsjednik Stipe Mesić. Oni bi se također trebali sastati s predsjednikom Ustavnog suda Smiljkom Sokolom, predstavnicima nekoliko saborskih odbora, predsjednicima Klubova zastupnika vladajuće koalicije i oporbenih stranaka, predstavnicima nevladinih udruga, nacionalnih manjina, te elektronskih medija i tiska.ZAGREB - Proces monitoringa Vijeća Europe nad Hrvatskom trebao bi biti završen do kraja godine, a problemi koji se do tada trebaju riješiti su prije svega donošenje Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, povratak izbjeglica i sloboda medija, zaključili su u ponedjeljak u Zagrebu izvjestitelji VE i hrvatski predstavnici.Na njihovom sastanku s Tomčićem sudjelovali su i voditeljica hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE Mirjana Ferić-Vac i i potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku
ZAGREB, 17. travnja (Hina)
ZAGREB - Izvjestitelji Vijeća Europe sastali su se u ponedjeljak u
Zagrebu s predsjednikom hrvatskog parlamenta Zlatkom Tomčićem na
početku trodnevnog posjeta Hrvatskoj nakon kojega će odlučiti
treba li zatražiti zatvaranje procesa moritoringa nad Hrvatskom.
Mariju Stojanovu iz Bugarske i Jerzyja Jaskierniju iz Poljske,
izvjestitelje Odbora za praćenje preuzetih obveza zemalja članica
VE trebao bi tijekom dana primiti i predsjednik Stipe Mesić. Oni bi
se također trebali sastati s predsjednikom Ustavnog suda Smiljkom
Sokolom, predstavnicima nekoliko saborskih odbora,
predsjednicima Klubova zastupnika vladajuće koalicije i oporbenih
stranaka, predstavnicima nevladinih udruga, nacionalnih manjina,
te elektronskih medija i tiska.
ZAGREB - Proces monitoringa Vijeća Europe nad Hrvatskom trebao bi
biti završen do kraja godine, a problemi koji se do tada trebaju
riješiti su prije svega donošenje Ustavnog zakona o nacionalnim
manjinama, povratak izbjeglica i sloboda medija, zaključili su u
ponedjeljak u Zagrebu izvjestitelji VE i hrvatski predstavnici.
Na njihovom sastanku s Tomčićem sudjelovali su i voditeljica
hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE Mirjana Ferić-
Vac i i potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku
politiku Zdravko Tomac. On je naglasio da bi proces monitoringa
mogao čak biti završen i do lipnja, ako Hrvatska donese Ustavni
zakon. Jaskiernia je naglasio da će izvješće o Hrvatskoj biti
najprije predstavljeno Odboru za monitoring u Parizu u lipnju, a
potom će hrvatska Vlada imati dva mjeseca da na njega odgovori.
ZAGREB - Hrvatska i Slovačka imaju zajednički interes za što bržim
uključivanjem u euroatlantske asocijacije te za jačanjem
međusobnih gospodarskih veza, ustvrdili su u ponedjeljak nakon
sastanka u Zagrebu ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovačke,
Tonino Picula i Eduard Kukan. "Hrvatska i Slovačka imaju zajedničko
vanjskopolitičko usmjerenje prema euroatlantskim integracijama u
čemu Slovačka trenutačno ima više iskustva. Hrvatska je za to
iskustvo zainteresirana jer želimo predvidjeti mogućnost razvoja
političkih i gospodarskih odnosa između Hrvatske i EU, odnosno
NATO-a", izjavio je nakon jednosatnog sastanka Picula. On je
napomenuo kako Hrvatska od Slovačke želi potporu u ostvarenju
svojih ciljeva, posebice za ulazak u Partnerstvo za mir i u
zagovaranju bržeg pristupanja Hrvatske EU.
ZAGREB - Haški sud u ponedjeljak je pozdravio prihvaćanje saborske
Deklaracije o suradnji Republike Hrvatske s Haškim sudom
ocijenivši da su prestali razlozi važeće prijave protiv Hrvatske
Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. "Prihvaćanjem ove
deklaracije Sud je uvjeren da postoji istinska suradnja i neće više
tražiti djelovanje Vijeća sigurnosti", rekao je u telefonskom
razgovoru za Hinu iz Haaga glasnogovornik tužiteljstva
Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše
Jugoslavije (ICTY) Paul Risley. Bivša predsjednica haškog suda
Gabrielle Kirk McDonald u kolovozu prošle godine, na zahtjev
tadašnje tužiteljice Louise Arbour, prijavila je Hrvatsku Vijeću
sigurnosti zbog nesuradnje te zatražila poduzmanje mjera kojima bi
se ta suradnja osigurala.
LONDON - Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u ponedjeljak
strane investitore na ulaganje u "novu Rusiju", ističući da će sve
biti učinjeno kako bi se moderniziralo rusko gospodarstvo.
U govoru vodećim britanskim poslovnim ljudima na početku posjeta
Londonu Putin je naglasio kako je održiv gospodarski rast u Rusiji
postao realnost te da su potencijali za poslovnu suradnju "golemi".
"Naš je glavni cilj učiniti rusko gospodarstvo privlačnim za strana
ulaganja. Učinit ćemo sve da moderniziramo naše gospodarstvo",
istaknuo je Putin dodavši da su ruske poteškoće složene, a uspjeh
ovisi o njezinim partnerima. Putin će se kasnije tijekom dana
sastati s britanskim premijerom Tonyjem Blairom.
MOSKVA - Neće biti postavljeno nikakvo "povjerenstvo" glede
eventualnog nasilja ruskih snaga u Čečeniji, suprotno onome što
traži EU, izjavio je u ponedjeljak predstavnik Kremlja za ljudska
prava u Čečeniji, Vladimir Kalamanov, a prenosi agencija Itar-
Tass. Prema riječima Kalamanova, "postoje državne službe koje
istražuju zločine u toj republici". "Ako postoji nepovjerenje u
njih, postoji nepovjerenje i prema ruskom predsjedniku", dodao
je.
TAŠKENT - Američka državna tajnica Madeleine Albright pozvala je u
ponedjeljak čelnike Uzbekistana da ne koriste prijetnje terorizmom
u nastojanju da obuzdaju muslimansko stnovništvo u toj zemlji.
"Jedna od najopasnijih kušnji za vladu jedne zemlje koja je suočena
s prijetnjama nasiljem je na to nasilje odgovoriti diktatorski, jer
se na taj način krše prava nedužnih građana", kazala je Albright u
govoru održanom tijekom turneje po trima državama središnje Azije.
Ona je, u govoru pred studentima i profesorima Sveučilišta za
svjetsko gospodarstvo i diplomaciju u Taškentu, izjavila kako će
Amerika pomoći zemljama središnje Azije u borbi protiv trgovaca
drogom i širenju militantnih vjerskih skupina.
LJUBLJANA - Stabilnost koju je Slovenija na političkom i
gospodarskom planu postigla u zadnjih osam godina nije nešto što je
zajamčeno samo po sebi, upozorio je u razgovoru za tjednik
"Mladina" Janez Drnovšek, rezimirajući godine u kojima je kao
predsjednik liberalnih demokrata (LDS) s premijerskog položaja
vodio dvije koalicijske vlade. "Osam godina je prilično dugo
razdoblje u kojemu je Slovenija bila politički stabilna,
ostvarivala konstantan ekonomski razvoj i stekla priličan
međunarodni ugled. Ono što se događa sada učinit će nas svjesnim da
bismo neodgovornom politikom i poigravanjem to mogli izgubiti jer
nije riječ o nečemu što se podrazumijeva samo po sebi." - rekao je
Drnovšek, osvrćući se na događaje koji su doveli do izglasavanja
nepovjerenja njegovoj vladi u parlamentu.
BEOGRAD - Od velikog mitinga protiv vlasti , održanog prošlog petka
u Beogradu, predstavnici vlasti i državni mediji ne prestaju s
kampanjom protiv oporbenih stranaka i njihovih čelnika koje
optužuju za "izdaju i za služenje interesima NATO-a". Najburnija
reagiranja predstavnika vlasti izazvao je predsjednik Lige
socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak. Njegove pogrdne riječi
upućene predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, prijetnje da će mu
suditi narod i da će biti obješen u središtu Beograda, bile su povod
za seriju napada i prijetnji kaznenim gonjenjen. Uzimajući za
primjer Čankov govor, kao i nekoliko rečenica istrgnutih iz
konteksta govora oporbenih čelnika Vuka Dršakovića i Zorana
Đinđića, državna propaganda zaključuje da oporbene stranke
pozivaju na nasilje, prijete "vješanjem, progonima i ubojstvima".
MOSKVA - Rusija neće biti kadra uništiti svoje kemijsko oružje do
2007. godine kao što je predviđeno međunarodnim sporazumima i to
zbog financijskih razloga, ustvrdio je u ponedjeljak šef snaga za
obranu od kemijsko-biološkog oružja, citira agencija Interfax.
"Kasnimo gotovo četiri godine unutar programa", izjavio je general
Stanislav Petrov. "Rusija je tehnički sposobna uništiti kemijsko
oružje bez odgode, ali joj nedostatak novca to onemogućava".
Moskva je tražila u studenom 1998. međunarodnu financijsku pomoć za
uništenje kemijskog oružja. Nekoliko zemalja je već dalo priloge.
Pomoć u tome Rusiji već pružaju Sjedinjene Države, Švedska,
Njemačka, Nizozemska, Italija, Finska, Kanada, Norveška i EU.
ALEKSANDRIJA - Kineski predsjednik Jiang Zemin u ponedjeljak se
sastao s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom s kojim bi
trebao razgovarati o bliskoistočnom mirovnom procesu i
gospodarskoj suradnji dviju zemalja. U razgovoru s Jiangom i
članovima njegova izaslanstva, osim egipatskog predsjednika
sudjelovat će i egipatski ministar obrane, vanjskih poslova i
informacija. Jiang je u Egipat doputovao nakon posjeta Palestini i
Izraelu.
NEW DELHI - Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook zatražio
je od nigerijskog predsjednika Oluseguna Obasanja da izvrši
pritisak na Zimbambe kako bi se zaustavio val napada veterana
oslobodilačkog rata 70-tih na bjelačke farme, doznaje se u
ponedjeljak iz britanskih službenih izvora. Prema istom izvoru,
Cook, koji boravi u posjetu Indiji, razgovarao je telefonom s
Obasanjom o nasilju u Zimbabeu u nedjelju navečer. U napadima crnih
ratnih veterana tijekom vikenda poginula su tri vlasnika farmi, a
predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe izjavio je da ne namjerava
izdati naredbu o prekidu okupacije.
LJUBLJANA - Potres snage 3,2 stupnja po REichterovoj ljestvici koji
su u nedjelju oko 22.30 sati zabilježili instrumenti slovenskog
zavoda za geofiziku nije imao imao materijalnih posljedica,
objavljeno je danas u Ljubljani. Kako javljaju slovenski mediji
potres je zabilježen u 22.29 sati, a imao je epicentar 70 kilometara
jugoistočno od Ljubljane, u blizini Rake na Dolenjskem. Trajao je
nekoliko sekundi, ali nisu zabilježeni kasniji potresni udari.
Nuklearka Krško projektirana je naime tako da izdrži i mnogo jače
potresne udare od sinoćnjeg i građena je po najvišim sigurnosnim
standardima.
KINSHASA - Od posljedica požara koji je nakon niza eksplozija izbio
u petak u skladištu streljiva u zračnoj luci Ndjili blizu Kinshase,
prema posljednjim podacima poginule su 104 osobe, objavio je
gradonačelnik Kinshase Theophile Mbemba Fundu. "Prema posljednjim
podacima poginule su 104 osobe, od kojih je 76 tijela
identificirano, a ozlijeđeno je 237 osoba", kazao je Mbemba Fundu.
Vlasti su pokrenule istragu kako bi se ustvrdili uzroci i okolnosti
izbijanja požara.
(Hina) br br