14.4. RDW PAKT ZA STABILNOST-MEDIJI

RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 14. IV. 2000. "Medijska mreža" - doprinos stabilnosti u jugoistočnoj Europi? Deutsche Welle i zaklada Friedrich Ebert organizirali su u Podgorici konferenciju o položaju medija na području bivše Jugoslavije. "Nakon raspada bivše Jugoslavije broj radio i televizijskih postaja u regiji upravo je eksplodirao: stotine elektronskih medija nicale su posvuda poput gljiva poslije kiše. U međuvremenu su zbog oštre borbe za raspodjelu privrednih dobara i skromne vlastite proizvodnje, ali i zbog državne represije nastale brojne mreže. Radio postaje su se udružile kako bi - kao, na primjer, u Bosni i Hercegovini - zajedničkom marketinškom strategijom osigurali gospodarski opstanak. Nadalje, udružili su se i kako bi - kao u Srbiji - razmjenjivali programe koji predstavljaju alternativu medijima pod kontrolom države. Milorad Tadić, koordinator mreže 'ANEM' u okviru koje surađuje 34 lokalnih radio i 19 televizijskih postaja u Srbiji, izjavljuje: 'ANEM je dosad učinio puno toga kako bi zaštitio našu profesiju koja očigledno u Srbiji spada među najveće državne neprijatelje. Govorim to zato što se sve naše postaje danas suočavaju s istim problemom: sa zabranom medija i zatvaranjem novinara. Ovih se dana navršava godinu dana od ubojstva novinara Slavka Ćuruvije. To znači da novinari nisu zaštićeni čak ni od ubojstva'. ANEM-ovi programi, koji se u Srbiji emitiraju putem modema ili uz pomoć kaseta, dopiru do 60 posto slušateljstva. No, ANEM-ove programe preuzimaju i postaje u Crnoj Gori i na Kosovu. Cilj regionalne konferencije, koju su u glavnom gradu Crne Gore Podgorici organizirali Deutsche Welle i zaklada Friedrich Ebert, bilo je ispitivanje mogućnosti za transgraničnu suradnju raznih mreža. Sastanak je održan u kontekstu Pakta za stabilnost u jugoistočnoj Europi, koji promiče i slobodne medije, posebno podupirući njihovu regionalnu suradnju radi preventivne reakcije na krize i sukobe u regiji. Ta se zamisao pokazala vrlo korisnom kao što pokazuje primjer Alternative informativne mreže (AIM), u okviru koje već osam godina surađuju novinari tiskanih medija iz svih regija bivše Jugoslavije. Njihove analize socijalne i političke situacije u njihovim republikama mogu se pročitati na Internetu. Sponzorira ih Europska unija i Vijeće Europe. Dragica Mugoša, jedna od utemeljiteljica AIM-a, izjavljuje: 'Kada se osvrnemo osam godina unatrag, znate da u to vrijeme rat u Hrvatskoj još nije bio završen, da je rat u Bosni upravo započeo te da je prekid svih komunikacija bio sastavni dio stvarnosti te regije. U to smo se vrijeme suočili s pitanje kako ljudima koji su dotada živjeli u jednoj zemlji, a bili su povezani obiteljskim i prijateljskim vezama s građanima drugih republika omogućiti pristup pravim i objektivnim informacijama'. U AIM-u su utočište pronašli brojni novinari koji nisu željeli surađivati u državnim propagandnim mašinama a nisu pronašli posao u financijski slabim privatnim medijima. Danas u AIM-ovoj mreži, koju redovito koristi 90 medija na čitavom prostoru bivše Jugoslavije, radi 120 novinara. Novinar Zvonko Tarle bio je motiviran sličnim zamislima pri izgradnji mreže, sačinjene od njegovih multietničkih radio- postaja 'Radio Kontakt' u Banjoj Luci, Novom Sadu i Prištini. Cilj: promicanje tolerancije među pripadnicima različitih etničkih skupina. Zvonko Tarle, srpski izbjeglica iz hrvatske krajine, otvorit će uskoro multietničku radio-postaju i u kriznom žarištu Kosovskoj Mitrovici. Ta će postaja emitirati program na srpskom, albanskom, bosanskom i turskom jeziku. Iako je njegovu novosadsku postaju prije nekoliko dana progutao plamen dok njegovi srpski suradnici na Kosovu strahuju za vlastite živote, Tarleova hrabrost ne jenja: 'Naš Radio Kontakt počeo je emitirati u Prištini 1999. Tjedan dana nakon početka emitiranja srpska vlada oduzela nam je odašiljač. Kada su pak počeli NATO-ovi zračni udari, upravo nas je opljačkala. Tada je na vlast došla nova skupina vlastodržaca - i oni su nas opljačkali. Tako zapravo na Kosovu ne postoji nijedna etnička skupina koja nas nije na određeni način opljačkala. No, takav je odnos istodobno ojačao naš otpor. Radimo u uistinu teškim uvjetima za život: naši novinari ne smiju u javnosti govoriti srpski, njihova imena nikad se ne spominju u emisijama jer inače više ne bi mogli biti sigurni hoće li moći u miru otići kući'. Jedna od odluka konferencije u Podgorici obuhvatila je pružanje potpore radu ugroženih novinara u cijeloj regiji i jačanje međusobne suradnje. Potaknuti su i sasvim konkretni projekti: primjerice, transgranične mjere za obuku novinara i razmjena marketinških strategija. Tako je konferencija u Podgorici bila malen ali važan korak za poticanje regionalne suradnje medijskih mreža u regiji", ističe na kraju izvješća Verica Spasovska.