FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 15.4.SZ:POLJOPRIVREDA-PROŠIRENJE EU

DE-E-PL-POLJOPRIVREDA-INTEGRACIJE-POLITIKA-Organizacije/savezi-Politika-Poljoprivreda NJ 15.4.SZ:POLJOPRIVREDA-PROŠIRENJE EU NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG15. IV. 2000.Nevolje na pomolu u procesu proširenja EU"Europska unija nalazi se na pragu najteže etape na svom putu prema proširenju. Uskoro će započeti konkretni pregovori s prvim kandidatima iz srednje i istočne Europe o zajedničkoj agrarnoj politici. Njihov će ishod znatno utjecati i na poračun EU i na strukturu poljoprivrede u Poljskoj, Mađarskoj, Estoniji, Sloveniji i Češkoj Republici. U petak je Povjerenstvo EU dostavilo Vijeću ministara EU svoj nacrt okvira pregovora. Iz tog će nacrta članice razviti konkretna stajališta EU. Jedan od brojnih sukoba vezan je uz tvrdnju da kandidati iz srednje i istočne Europe žele pristupom u EU povećati svoju poljoprivrednu proizvodnju. To bi pak značilo pojačanu dostavu mesa, žitarica i mlijeka na tržište koje već sada ima velikih problema s prevelikom proizvodnjom. Vlade istočnoeuropskih zemalja pozivaju se pritom na relativno visoke proizvodne kvote koje su bilježile prije sloma komunističkog sustava. Povjerenstvo EU odbacuje takve zahtjeve.Loše znamenje za pregovore o poljoprivredi, koji bi trebali započeti ovog ljeta, predstavljaju aktualne atmosferske smetnje na
ivreda NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 15. IV. 2000. Nevolje na pomolu u procesu proširenja EU "Europska unija nalazi se na pragu najteže etape na svom putu prema proširenju. Uskoro će započeti konkretni pregovori s prvim kandidatima iz srednje i istočne Europe o zajedničkoj agrarnoj politici. Njihov će ishod znatno utjecati i na poračun EU i na strukturu poljoprivrede u Poljskoj, Mađarskoj, Estoniji, Sloveniji i Češkoj Republici. U petak je Povjerenstvo EU dostavilo Vijeću ministara EU svoj nacrt okvira pregovora. Iz tog će nacrta članice razviti konkretna stajališta EU. Jedan od brojnih sukoba vezan je uz tvrdnju da kandidati iz srednje i istočne Europe žele pristupom u EU povećati svoju poljoprivrednu proizvodnju. To bi pak značilo pojačanu dostavu mesa, žitarica i mlijeka na tržište koje već sada ima velikih problema s prevelikom proizvodnjom. Vlade istočnoeuropskih zemalja pozivaju se pritom na relativno visoke proizvodne kvote koje su bilježile prije sloma komunističkog sustava. Povjerenstvo EU odbacuje takve zahtjeve. Loše znamenje za pregovore o poljoprivredi, koji bi trebali započeti ovog ljeta, predstavljaju aktualne atmosferske smetnje na relaciji EU-Poljska kao kandidat za pristup. Predmet sukoba je 'rješenje dvostrukih nula', koje je uoči proširenja preferiralo Povjerenstvo EU: naime, kada je riječ o proizvodima poput svinjskog mesa, peradi ili sira, kandidati bi već sada trebali početi smanjivati svoje uvozne carine dok bi članice EU zauzvrat trebale smanjiti svoje subvencije za izvoz. S Estonijom je već postignut odgovarajući sporazum, ali Poljska očito namjerava zadržati spomenute carine. EU je ovog tjedna otkazao razgovore s vladom u Varšavi zbog slabog napretka u tom pitanju. Pravi pregovori o poljoprivredi postavit će pred Poljsku kao državu sa snažnim seljačkim lobijem, izrazito orijentiranu na poljoprivredu, još veće zahtijeve - naime, po riječima Franza Fischlera, 'duboku strukturnu promjenu'. Primjerice, jedan od ciljeva jest prilagodba broja zaposlenih u poljoprivredi u zemljama-kandidatima standardu Europske unije. Ta je zadaća sama po sebi herkulski posao budući da je u Europskoj uniji trenutno u poljoprivredi zaposleno u prosjeku sedam do osam posto zaposlenih (u Njemačkoj dva do tri posto). U Poljskoj pak broj zaposlenih u poljoprivredi još iznosi 25 posto. Najosjetljivija tema u pregovorima s Poljskoj i ostalim kandidatima bit će izravne subvencije koje seljaci u Europskoj uniji dobivaju već neko vrijeme u zamjenu za niže cijene. Zemlje kandidati zahtijevaju da tu pomoć dobiju i njihovi seljaci - i to u stopostotnim vrijednostima. Agrarna politika EU nalazi se stoga pred dilemom. Popusti li EU zahtjevima kandidata, prijeti opasnost da europska agrarna politika nadmaši mogućnosti financiranja te da nužne reforme u zemljama-kandidatima budu zapriječene: 'U tom će slučaju, primjerice, u Poljskoj sektor poljoprivrede uskoro zapošljavati 50 posto ljudi', napominje njemački dužnosnik u bruxeleskom odjelu za poljoprivredu. Ako pak, s druge strane, seljaci iz istočnoeuropskih zemalja ne dobiju izravnu pomoć, prijeti opasnost da će povećati proizvodnju kako bi podmirili svoje troškove. Pritom valja napomenuti da, načelno gledano, ni u Europskoj uniji ne može trajno funkcionirati sustav dvorazredne agrarne politike. 'Ja bih to posljednji prihvatio', potvrdio je nedavno povjerenik EU za poljoprivredu Franz Fischler. Mogući izlaz Fischler vidi u 'postupnom uvođenju izravnih subvencija'. Odgovarajuća financijska sredstva trebala bi u zemljama-kandidatima biti uložena u prvom redu u razvoj 'alternativnih mogućnosti privređivanja'. Fischler nije konkretnije objasnio tu mogućnost. 'Bilo bi prerano kada bismo već danas špekulirali o ishodu pregovora', smatra on. Možda će oni biti daleko manje dramatični no što se danas misli. U svakom slučaju, njemački dužnosnik u bruxelleskom odjelu za poljoprivredu drži da 'nema razloga za veliku zabrinutost'. Sasvim je prirodno što su kandidati na početku pregovora povećali kvote i financijske zahtjeve, napominje on. 'Njemačka je također tako postupila prilikom uključivanja svojih istočnih saveznih zemalja'. No, dužnosnik EU ima dovoljno hrabrosti i za mudro obećanje: 'Političari zaduženi za poljoprivredu bit će u razgovorima o pristupu prvi koji će obaviti svoj posao'", prenosi novinar na kraju izvješća.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙