DE-E-PL-POLJOPRIVREDA-INTEGRACIJE-POLITIKA-Organizacije/savezi-Politika-Poljoprivreda NJ 15.4.SZ:POLJOPRIVREDA-PROŠIRENJE EU NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG15. IV. 2000.Nevolje na pomolu u procesu proširenja EU"Europska unija nalazi se
na pragu najteže etape na svom putu prema proširenju. Uskoro će započeti konkretni pregovori s prvim kandidatima iz srednje i istočne Europe o zajedničkoj agrarnoj politici. Njihov će ishod znatno utjecati i na poračun EU i na strukturu poljoprivrede u Poljskoj, Mađarskoj, Estoniji, Sloveniji i Češkoj Republici. U petak je Povjerenstvo EU dostavilo Vijeću ministara EU svoj nacrt okvira pregovora. Iz tog će nacrta članice razviti konkretna stajališta EU. Jedan od brojnih sukoba vezan je uz tvrdnju da kandidati iz srednje i istočne Europe žele pristupom u EU povećati svoju poljoprivrednu proizvodnju. To bi pak značilo pojačanu dostavu mesa, žitarica i mlijeka na tržište koje već sada ima velikih problema s prevelikom proizvodnjom. Vlade istočnoeuropskih zemalja pozivaju se pritom na relativno visoke proizvodne kvote koje su bilježile prije sloma komunističkog sustava. Povjerenstvo EU odbacuje takve zahtjeve.Loše znamenje za pregovore o poljoprivredi, koji bi trebali započeti ovog ljeta, predstavljaju aktualne atmosferske smetnje na
ivreda
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
15. IV. 2000.
Nevolje na pomolu u procesu proširenja EU
"Europska unija nalazi se na pragu najteže etape na svom putu prema
proširenju. Uskoro će započeti konkretni pregovori s prvim
kandidatima iz srednje i istočne Europe o zajedničkoj agrarnoj
politici. Njihov će ishod znatno utjecati i na poračun EU i na
strukturu poljoprivrede u Poljskoj, Mađarskoj, Estoniji,
Sloveniji i Češkoj Republici. U petak je Povjerenstvo EU dostavilo
Vijeću ministara EU svoj nacrt okvira pregovora. Iz tog će nacrta
članice razviti konkretna stajališta EU. Jedan od brojnih sukoba
vezan je uz tvrdnju da kandidati iz srednje i istočne Europe žele
pristupom u EU povećati svoju poljoprivrednu proizvodnju. To bi pak
značilo pojačanu dostavu mesa, žitarica i mlijeka na tržište koje
već sada ima velikih problema s prevelikom proizvodnjom. Vlade
istočnoeuropskih zemalja pozivaju se pritom na relativno visoke
proizvodne kvote koje su bilježile prije sloma komunističkog
sustava. Povjerenstvo EU odbacuje takve zahtjeve.
Loše znamenje za pregovore o poljoprivredi, koji bi trebali
započeti ovog ljeta, predstavljaju aktualne atmosferske smetnje na
relaciji EU-Poljska kao kandidat za pristup. Predmet sukoba je
'rješenje dvostrukih nula', koje je uoči proširenja preferiralo
Povjerenstvo EU: naime, kada je riječ o proizvodima poput svinjskog
mesa, peradi ili sira, kandidati bi već sada trebali početi
smanjivati svoje uvozne carine dok bi članice EU zauzvrat trebale
smanjiti svoje subvencije za izvoz. S Estonijom je već postignut
odgovarajući sporazum, ali Poljska očito namjerava zadržati
spomenute carine. EU je ovog tjedna otkazao razgovore s vladom u
Varšavi zbog slabog napretka u tom pitanju.
Pravi pregovori o poljoprivredi postavit će pred Poljsku kao državu
sa snažnim seljačkim lobijem, izrazito orijentiranu na
poljoprivredu, još veće zahtijeve - naime, po riječima Franza
Fischlera, 'duboku strukturnu promjenu'. Primjerice, jedan od
ciljeva jest prilagodba broja zaposlenih u poljoprivredi u
zemljama-kandidatima standardu Europske unije. Ta je zadaća sama
po sebi herkulski posao budući da je u Europskoj uniji trenutno u
poljoprivredi zaposleno u prosjeku sedam do osam posto zaposlenih
(u Njemačkoj dva do tri posto). U Poljskoj pak broj zaposlenih u
poljoprivredi još iznosi 25 posto.
Najosjetljivija tema u pregovorima s Poljskoj i ostalim
kandidatima bit će izravne subvencije koje seljaci u Europskoj
uniji dobivaju već neko vrijeme u zamjenu za niže cijene. Zemlje
kandidati zahtijevaju da tu pomoć dobiju i njihovi seljaci - i to u
stopostotnim vrijednostima. Agrarna politika EU nalazi se stoga
pred dilemom. Popusti li EU zahtjevima kandidata, prijeti opasnost
da europska agrarna politika nadmaši mogućnosti financiranja te da
nužne reforme u zemljama-kandidatima budu zapriječene: 'U tom će
slučaju, primjerice, u Poljskoj sektor poljoprivrede uskoro
zapošljavati 50 posto ljudi', napominje njemački dužnosnik u
bruxeleskom odjelu za poljoprivredu.
Ako pak, s druge strane, seljaci iz istočnoeuropskih zemalja ne
dobiju izravnu pomoć, prijeti opasnost da će povećati proizvodnju
kako bi podmirili svoje troškove. Pritom valja napomenuti da,
načelno gledano, ni u Europskoj uniji ne može trajno funkcionirati
sustav dvorazredne agrarne politike. 'Ja bih to posljednji
prihvatio', potvrdio je nedavno povjerenik EU za poljoprivredu
Franz Fischler. Mogući izlaz Fischler vidi u 'postupnom uvođenju
izravnih subvencija'. Odgovarajuća financijska sredstva trebala
bi u zemljama-kandidatima biti uložena u prvom redu u razvoj
'alternativnih mogućnosti privređivanja'. Fischler nije
konkretnije objasnio tu mogućnost. 'Bilo bi prerano kada bismo već
danas špekulirali o ishodu pregovora', smatra on. Možda će oni biti
daleko manje dramatični no što se danas misli. U svakom slučaju,
njemački dužnosnik u bruxelleskom odjelu za poljoprivredu drži da
'nema razloga za veliku zabrinutost'. Sasvim je prirodno što su
kandidati na početku pregovora povećali kvote i financijske
zahtjeve, napominje on. 'Njemačka je također tako postupila
prilikom uključivanja svojih istočnih saveznih zemalja'. No,
dužnosnik EU ima dovoljno hrabrosti i za mudro obećanje:
'Političari zaduženi za poljoprivredu bit će u razgovorima o
pristupu prvi koji će obaviti svoj posao'", prenosi novinar na
kraju izvješća.