FR-IT-DE-kriza-Financijsko-poslovne usluge-Diplomacija-Organizacije/savezi-Parlament FR-L'EXPRESS13.4.PRODI I EU POVJEREN. FRANCUSKAL'EXPRESS13. IV. 2000.Prodi koji je ostao bez Europe"U srijedu 5. travnja u Bruxellesu se dogodilo
nešto nečuveno. Pred predstavnicima glasila koji su se, kao i svakoga dana, okupili u podne, Ricardo Levi, službeni predstavnik Romana Prodija, predsjednika Europskog povjerenstva, drži se turobno. Glasom kao iz groba, izjavljuje da su se tog jutra, iza strogo zatvorenih vrata, okupili svi povjerenici i nakon dvoipolsatne rasprave potvrdili 'svoju jednodušnost da Europsko povjerenstvo nastavi djelovati u istom pravcu kojim je išlo do sada'. Na talijanskoj političkoj pozornici kojom vladaju krhke stranačke koalicije, to se zove 'la verifica': zahvaljujući dramatiziranju, nejedinstvena većina zbija redove oko predsjednika vlade. Ili se potvrđuje ostavka ovog zadnjeg.No u Bruxellesu, europskoj prijestolnici, ovaj scenarij dostojan opere buffe, bio je iznenađenje. Kakva je nova mušica spopala profesora Prodija? Jesu li za to odgovorni kritički napisi koji su se prije nekoliko dana pojavili u njemačkom tisku, među kojima je najodvažniji, u inače ozbiljnom 'Frankfurter Allgemeine Zeitungu'
FRANCUSKA
L'EXPRESS
13. IV. 2000.
Prodi koji je ostao bez Europe
"U srijedu 5. travnja u Bruxellesu se dogodilo nešto nečuveno. Pred
predstavnicima glasila koji su se, kao i svakoga dana, okupili u
podne, Ricardo Levi, službeni predstavnik Romana Prodija,
predsjednika Europskog povjerenstva, drži se turobno. Glasom kao
iz groba, izjavljuje da su se tog jutra, iza strogo zatvorenih
vrata, okupili svi povjerenici i nakon dvoipolsatne rasprave
potvrdili 'svoju jednodušnost da Europsko povjerenstvo nastavi
djelovati u istom pravcu kojim je išlo do sada'. Na talijanskoj
političkoj pozornici kojom vladaju krhke stranačke koalicije, to
se zove 'la verifica': zahvaljujući dramatiziranju, nejedinstvena
većina zbija redove oko predsjednika vlade. Ili se potvrđuje
ostavka ovog zadnjeg.
No u Bruxellesu, europskoj prijestolnici, ovaj scenarij dostojan
opere buffe, bio je iznenađenje. Kakva je nova mušica spopala
profesora Prodija? Jesu li za to odgovorni kritički napisi koji su
se prije nekoliko dana pojavili u njemačkom tisku, među kojima je
najodvažniji, u inače ozbiljnom 'Frankfurter Allgemeine Zeitungu'
pod nazivom 'Klimavo povjerenstvo', govorio o uroti britanskih
povjerenika protiv Prodija? Kako god, to je ozračje krize bilo
dovoljno da bruxelleski mikrokozmos s 'nestabilnim vremenskim
prilikama', prema riječima jednog povjerenika, ne bez užitka, uđe u
područje ciklona. Je li to 'njemačka urota' (engleska inačica)
kojom se želi okrnjiti ugled britanskih povjerenika? Tajni uzvrat
eurokrata koji se protive reformi europske uprave koju je započeo
britanski povjerenik Neil Kinnock (opet engleska inačica)? Spletka
okružja Javiera Solane, 'g. Pesca' (zajednička vanjska i
sigurnosna politika) koji bi rado bio u Prodijevu naslonjaču
(španjolska inačica)? Novi dokaz prikrivenog prijezira Europljana
prema talijanskim političarima (talijanska inačica, akutna
paranoična sklonost)? Ili smicalica samog Povjerenstva kako bi se
razoružao Europski parlament spreman da se obračuna s njim u
prigodi provjere proračunskih troškova istog Povjerenstva koja se
planira u svibnju? Uh! Za sada, sve te mogućnosti koje hitaju
hodnicima Berlaymonta i Justusa Lipsiusa, jesu nevjerojatne. No
ipak upućuju, kao i pretjerano dramatičnan Prodijev odgovor, na
tegobe koje stvarno postoje. (...)
Ponekad, Prodijeve izjave koje se smatraju 'nepriličnima',
izazivaju nezadovoljstvo u prijestolnicama. Tako je, primjerice,
bilo kada je zatražio pet i pol milijarda eura za Balkan u sljedećih
pet godina, a da nije rekao odakle bi mogao namaknuti taj novac.
Također kad traži da se odmah utvrdi nadnevak ulaska nekih zemalja u
Europsku uniju. Ili kada pukovnika Gadafija poziva u Bruxelles a da
nikoga o tome nije obavijestio. (...)
Čemu treba služiti Povjerenstvo u novim prilikama? I to se pitanje
treba riješiti. Povijesne su faze u izgradnji Europe iza nas.
Zajedničko je tržište danas gotovo stvoreno. Za euro je odgovorna
Središnja europska banka. Za zajedničku vanjsku i sigurnosnu
politiku zadužene su vlade. One su, uostalom, sklone da pomalo
povećavaju svoj utjecaj na svakom susretu na vrhu: u Tampereu, u
listopadu 1999., šaljivi Španjolac Aznar rekao je Prodiju koji je
predsjednicima vlada obrazlagao svoju odluku o tome da 'mudraci'
razmišljaju o reformi ustanova: 'Mudraci smo mi!' 'Sve su češći
susreti među vladama i neslužbeni susreti na vrhu, brine se
europski zastupnik Jean-Louis Bourlanges. S tehnokratizacijim
rasprave o reformi ustanova mi smo zapravo svjedoci odlučne volje
petnaesterih državnih uprava da se uništi sustav čiji prirodni
razvoj postaje nepodnošljiv'. Jedan je povjerenik pak primijetio:
'Jasno je da Velika Britanija i Francuska nisu zadovoljne podjelom
suverenosti. A Njemačka se plaši da će se dovesti u pitanje sadašnja
ravnoteža koja je rezultat strpljivih pregovora između Laendera,
savezne razine i Bruxellesa.'
Sučeljeno s Europskim parlamentom koji se ne može oporaviti nakon
prošlogodišnjeg rušenja Santerove momčadi - 'Ubojice se još
šuljaju po kući', šapuće zastupnik u parlamentu - i samo je
Povjerenstvo zapalo u krizu identiteta. Kako surađivati a da se
odveć ne popušta? 'Snaga Povjerenstva da se odupire Parlamentu
dobar je pokazatelj njegove moći', kaže zastupnik u strasbourškoj
skupštini. Jer, u polukružnoj se dvorani komešaju euroskeptičari i
strastveni protivnici, među kojima najviše njemački kršćanski
demokrati koje je Schroeder ostavio bez povjerenika. 'Možemo se
zapitati ne krije li se iza te zadnje afere pokušaj destabilizacije
Povjerenstva, budući da ta ustanova utjelovljuje federalno
shvaćanje Europe', u povjerenju kaže Nicole Fontaine.
Sučeljen sa svim tim pitanjima, Prodi traži vremena. 'Ja sam poput
dizela, ima običaj reći. Moram se zagrijati prije nego krenem.'
Bijela knjiga o upravi koja bi trebala pokazati novi izgled Unije u
2001., trebala bi razbistriti profesorovo gledanje na sljedeće
faze u izgradnji Europe. Dok čekamo da preda kopiju, bruxelleski bi
barometar mogao biti nestabilan", pišu Jean-Michel Demetz i
Francois Geoffroy.