FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI GLASNIK - 13. TRAVNJA

HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 13. TRAVNJA ZAGREB - Zločin je individualan, i u interesu je Hrvatske kažnjavanje individualnih zločina koji štete slici Domovinskog rata. Temeljna je to ideja deklaracije o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu čiji je prijedlog u četvrtak utvrdila hrvatska Vlada. Tekst deklaracije novinarima nije poznat, a pojedinosti se nisu mogle saznati ni za rasprave na sjednici hrvatske Vlade. U Vladi pak kažu da će već tijekom danaa prijedlog deklaracije biti upućen u Hrvatski državni sabor, koji se o njoj treba očitovati. Premijer Ivica Račan istaknuo je da se predloženom deklaracijom još jednom željelo pokazati strateško Vladino opredjeljenje da štiti vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo hrvatskih braitelja. Vlada je utvrdila mjere za podmirenje dugova proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova zatečenih na dan 31. prosinca prošle godine, a koji iznose oko 9,5 milijardi kuna. Usvojila je i mjere za pripremu ovogodišnje turističke sezone. ZAGREB - U Deklaraciji o suradnji s Međunarodnim sudom u Haagu koju je hrvatska Vlada u četvrtak uputila Saboru neupitnim se smatra nadležnost Haaškog tribunala u odnosu na ratne zločine počinjene u vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata. U načelnom dijelu Deklaracije se navodi da Republika Hrvatska smatra da svi
ZAGREB - Zločin je individualan, i u interesu je Hrvatske kažnjavanje individualnih zločina koji štete slici Domovinskog rata. Temeljna je to ideja deklaracije o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu čiji je prijedlog u četvrtak utvrdila hrvatska Vlada. Tekst deklaracije novinarima nije poznat, a pojedinosti se nisu mogle saznati ni za rasprave na sjednici hrvatske Vlade. U Vladi pak kažu da će već tijekom danaa prijedlog deklaracije biti upućen u Hrvatski državni sabor, koji se o njoj treba očitovati. Premijer Ivica Račan istaknuo je da se predloženom deklaracijom još jednom željelo pokazati strateško Vladino opredjeljenje da štiti vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo hrvatskih braitelja. Vlada je utvrdila mjere za podmirenje dugova proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova zatečenih na dan 31. prosinca prošle godine, a koji iznose oko 9,5 milijardi kuna. Usvojila je i mjere za pripremu ovogodišnje turističke sezone. ZAGREB - U Deklaraciji o suradnji s Međunarodnim sudom u Haagu koju je hrvatska Vlada u četvrtak uputila Saboru neupitnim se smatra nadležnost Haaškog tribunala u odnosu na ratne zločine počinjene u vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata. U načelnom dijelu Deklaracije se navodi da Republika Hrvatska smatra da svi počinitelji ratnih zločina koje su oni počinili na području bivše Jugoslavije trebaju biti kažnjeni bez obzira na to koje su nacionalnosti, u kojim su postrojbama djelovali i koje su dužnosti obavljali. RH se obvezuje da će njeni pravosudni organi poduzeti sve zakonom predviđene mjere da bi počinitelji ratnih zločina bili otkriveni i primjereno kažnjeni, navodi se uz ostalo u Deklaraciji. Zastupnički će dom o Deklaraciji početi raspravljati poslijepodne u 16 sati, za kada je najavljen nastavak sjednice. Oporbeni HDZ traži da se istovremeno raspravlja i o njegovom tekstu pod nazivom "Zaštita dostojanstva Domovinskog rata". Stranka traži da parlament potvrdi svoju prijašnju odluku po kojoj Međunarodni kazneni sud nije nadležan za operacije 'Bljesak' i 'Oluja'. HDZ u tekstu proziva Vladu da je "krajnje nezainteresirana" da brani dostojanstvo Domovinskog rata, napose u odnosu na zahtjeve i namjere Haaškoga tužiteljstva. Klub SDP-a, nakon sastanka u stanci saborske sjednice, objavio je kako nema ništa protiv objedinjene rasprave, smatrajući kako se u HDZ-ovu prijedlogu nalaze važna pitanja koja čine "kostur" buduće deklaracije. Klub HSLS-a neprihvatljivim smatra dijelove HDZ-ova prijedloga i protivi se objedinjenoj raspravi. No, parlamentarna većina podupire Deklaraciju kojom Vlada izražava uvjerenje da je suradnja s Haaškim sudom od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku. ZAGREB - HDZ je najavio bojkot poslijepodnevne rasprave u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom, ne prihvati li vladajuća koalicija da se ta rasprava odgodi za iduću srijedu. Vladimir Šeks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, objasnio je da su zastupnici dobili premalo vremena za ozbiljnije proučavanje teksta Deklaracije o suradnji s Haaškim tribunalom, što ga je Vlada jutros dostavila Saboru. Šeks je novinarima rekao da je HDZ-u neprihvatljiva točka Vladine Deklaracije po kojoj 'Hrvatska smatra neupitnim da je Haaški tribunal nadležan za ratne zločine počinjene u vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata'. ZAGREB - Zastupnički dom Sabora ponovno je u četvrtak, unatoč suspenzivnog veta Županijskog doma, prihvatio odgodu primjene novoga Zakona o doplatku za djecu do 1. siječnja 2001. Po tom novom Zakonu koji se trebao početi primjenjivati 1. srpnja prošle godine dječji doplatak primala bi i djeca nezasposlenih, poljoprivrednika i obrtnika. Zastupnički dom danas je obvezao Vladu da do 1. srpnja podnese izvješće o tijeku priprema za primjenu zakona te da iznađe sredstva za mogućnost ranije primjene i to bilo smanjenjem osnovice doplatka ili pak rebalansom proračuna. Na prijepodnevnom dijelu sjednice Zastupnički dom raspravljao je o izmjenama dvaju zakona kojima bi se omogućilo osnivanje Općinskog vijeća općine Murter. Većina je zastupnika u raspravi podržala izmjene, a protiv je bio samo Klub zastupnika HDZ-a koji smatra da za to nisu stečeni uvjeti. Dom je u prvom čitanju prihvatio Prijedlog zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te Prijedlog zakona o Poslovnom registru. ZAGREB - Sukladno odlukama Središnjeg odbora Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata (UHVDR) o aktivnijem uključivanju veterana u zaštitu digniteta Domovinskog rata, hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, UHVDR uputila je u četvrtak saborskom Odboru za ratne veterane "Promemoriju o zaštiti digniteta Domovinskog rata". Promemorija je, kako je priopćeno iz UHVDR-a, dostavljena i Predsjedniku Republike, premijeru te predsjedniku Sabora. U Promemoriji UHVDR uz ostalo zahtijeva provođenje cjelovite rasprave o Domovinskom ratu s ciljem njegovog vrednovanja u stvaranju Republike Hrvatske, preispitivanje odluka o suradnji s Haaškim tribunalom, te osnivanje Instituta za povijest Domovinskog rata, koji će ispitati istinitost ratnih operacija i ulogu pojedinaca. UHVDR traži i zaštitu dostojanstva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. ZAGREB - "Danas smo u situaciji da ne možemo govoriti o lijepim stvarima, već samo o ružnim događanjima, koja šokiraju branitelje. Na djelu je očita sotonizacija Domovinskog rata", kazao je u četvrtak na konfereciji za novinare Branko Borković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskog rata (UHBDDR). Borković je iznio niz optužaba na račun nove vlasti, ocijenivši da ne ispunjava svoje obveze prema stradalnicima, te da ne želi riješiti problem branitelja i ispunjavanja njihovih prava, već da ih želi "razgraditi i uništiti". Tvrdi da vlast još nije ispunila brojne obveze prema braniteljima, spomenuvši pritom stambeno zbrinjavanje te najavljenu privatizaciju javnih poduzeća. GOSPIĆ - Dolazak istražiteljskog tima Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu koji već peti dan borave na širem području Gospića, stvara ozračje neizvjesnosti i omalovažavanja branitelja Domovinskog rata i mještana Gospića, priopćila je u četvrtak gospićka organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS). Ističući da nakon osam godina dnevni tisak ponovno objavljuje 'navodne' istinite tvrdnje haaških svjedoka da posjeduju zapise i videosnimke o nestanku Srba u Gospiću, gospićki HSS navodi da je "u cilju istine krajnje vrijeme da se takav materijal objavi i zauvijek ukloni nametnuti sindrom kolektivne odgovornosti, kojom se namjerno ili slučajno blati Domovinski rat i časna uloga hrvatskih branitelja". HSS također podsjeća da međunarodna zajednica nije poduzela ništa da se pronađu i kazne počinitelji zlodjela nad Hrvatima Široke Kule, Lovinca, Urija, Čanka, Podlapače i drugih mjesta. ZAGREB - Srpska narodna stranka (SNS) poziva bivše članove Vlade nacionalnog jedinstva (1991.-92.) da otkriju imena počinitelja zločina nad civilnim srpskim stanovništvom u okolici Gospića sredinom listopada 1991. Predsjednik SNS-a Milan Đukić smatra da su oni bili upoznati s odvođenjima i likvidacijama Srba. U četvrtak na konferenciji za novinare Đukić je rekao da je SNS 1991. svakodnevno upozoravao na pogubljenja ličkih Srba, te da je u prosincu te godine uputio izvješće predsjedniku Republike, premijeru i predsjedniku Sabora, izvijestivši ih o stradanju 63 građana Gospića. Kao najtragičnije razdoblje u Gospiću Đukić je naveo 15. i 16. listopada 1991., kada je, po njegovim riječima, ubijeno 49 srpskih intelektualaca. Kazao je da su najviši državni dužnosnici bili upoznati i sa stradanjem 45 Srba u tzv. Medačkom džepu. ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) izrazila je u četvrtak ponovo nezadovoljstvo poslodavaca radom Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV), istaknuvši da prve četiri sjednice GSV-a u novom sazivu sve više liče debatnom klubu, a manje se rješavaju izuzetno bitni problemi u gospodarstvu. Osnovni prigovor HUP-a radu GSV-a je izvlačenje malih segmenata velikih problema, kazao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević na konferenciji za novinare. HUP stoga predlaže ubrzanje dogovora između Vlade, poslodavaca i sindikata kako bi se pripremio dokument kojim bi se zajamčio socijalni mir uz obvezu triju socijalnih partnera za postizanjem konsenzusa o najvažnijim gospodarskim pitanjima - nelikvidnosti, politici plaća, poreznim rasterećenjima. Pozdravio je i odluku Vlade da se zakoni kojima se regulira pojedina gospodarska djelatnost prije koordinacije dostave HUP-u na mišljenje. ZAGREB - Turski ulagači zainteresirani su za iskorištavanje kredita u iznosu od 100 milijuna dolara turske Exim banke za izgradnju i ulaganja u hrvatski turizam, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon povratka iz trodnevnog posjeta Turskoj. Turci su prvenstveno zainteresirani za hotele visokih kategorija i izgradnju golf terena, u čemu imaju veliko iskustvo jer su u samo tri godine uspjeli svoju zemlju uvrstiti u međunarodna golf odredišta, rekao je Fižulić. Govoreći o konkretnim rezultatima posjeta, Fižulić je istaknuo da hrvatski izvođači mogu sudjelovati u izgradnji velikog vodovoda koji će povezivati tursku mediteransku obalu s Jordanom i Izraelom. Također, Končar može očekivati nastavak posla na izvozu i preradi električnih lokomotiva za potrebe turskih željeznica. Fižulić je dogovarao i nove poslove za domaću brodogradnju, i to kooperacijom s turskim brodogradilištima. ZAGREB - Posebni kordinator Pakta stabilnosti Bodo Hombach u srijedu je, u svom govoru pred Europskim domom u Zagrebu, pozdravio sve veći doprinos i aktivnost Hrvatske u procesima Pakta, ističući da je hrvatska uloga ključna za stabilnost cijele regije. Podsjetivši na skepsu s kojom su Pakt stabilnosti i on osobno prije pola godine dočekani u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, on je izrazio zadovoljstvo sadašnjim pozitivnim i aktivnim pristupom kako Hrvatske, tako i Slovenije, Mađarske i drugih zemalja u regiji. Hombach je istaknuo da je sadašnji glavni prioritet Pakta što skoriji početak radova na jednogodišnjim "quick start" projektima, kojih je u Bruxellesu odobreno 35, a od toga pet Hrvatskoj. Provođenje u djelo tih projekata, po njemu, preduvjet je kako za ostvarenje idućih projekata tako i za uspjeh iduće donatorske konferencije, koja bi se trebala održati krajem ove ili početkom iduće godine. Glavnu opasnost za neuspjeh projekata, a posredno i ukupnog procesa Pakta, Bodo Hombach vidi u "tromosti i sporosti birokracije". WASHINGTON - "Hrvatska je područje najuspješnijeg povratka izbjeglih pripadnika nacionalnih manjina" među zemljama na prostoru bivše Jugoslavije, zaključak je u posebnom izvješću američkog Instituta za mir (USIP) objavljenom u Washingtonu. Ocjena je da se povratak, posebice u Podunavlju, tijekom 1999. godine odvijao znatno uspješnije nego prethodnih godina. Navode se podaci da se 27 tisuća Srba iz Podunavlja vratilo svojim domovima u druge krajeve Hrvatske, 40 tisuća je povratnika u Podunavlje a još oko 33 tisuće Srba vratilo se iz BiH i SRJ u Hrvatsku. Brad Blitz, koji je sastavio izvješće "Balkanski povraci" upozorava da malobrojno vraćanje izbjeglica, osobito u Republiku Srpsku, "ugrožava obnovu, zaustavlja proces pomirenja i spriječava trajni prestanak neprijateljstava". On smatra da je uklanjanje ratnih zlošinaca bitan preduvjet povratka a kao drugi važan uzrok njihove sporosti bilježi neriješena imovinska pitanja. Također drži da je trenutno najteža situacija s izbjeglicama u SRJ. ZAGREB - Knjiga zapisa iz leksikografskog rokovnika uglednog leksikografa, publicista i novinara Josipa Šentije "S Krležom, poslije '71.", u nakladi "Masmedije", javnosti je u srijedu predstavljena u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" u nazočnosti velikog broja uglednih javnih i kulturnih djelatnika. U knjizi su prikupljeni razgovori između Krleže i Šentije od 1971. do 1981., zadnjih deset godina Krležina života. SARAJEVO - Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY) još nije podigao optužnice protiv osoba odgovornih za ubojstva hrvatskih civila u Grabovici i Uzdolu jer nije okončna istraga o zapovjednoj odgovornosti koja bi vodila do bošnjačkog vojnog i političkog vrha, objavio je u četvrtak sarajevski tjednik "Slobodna Bosna". Pozivajući se na svoje izvore iz suda u Den Haagu "Slobodna Bosna" ističe međutim kako je u slučaju "nestanka" veće skupine Hrvata na području Bugojna 1993. godine stanje puno jasnije te da je potpuno izvjesno podizanje optužnice protiv dugogodišnjeg prvog čovjeka Stranke demokratske akcije (SDA) na tom području Dževada Mlaće. Dokazni materijal o zločinima u Grabovici i Uzdolu kojega je ICTY dobio od tužiteljstva Sarajevske županije sadržavao je podatke samo o osobama koje bi mogli biti neposredni počinitelji te o pojedincima iz prve spone u lancu zapovjedne odgovornosti, ističe obično dobro inforirani sarajevski tjednik. SARAJEVO - Misija OESS-a u BiH objavila je u četvrtak preliminarne rezultate općinskih izbora za svih 145 općina te za Gradsko vijeće Mostara. Na temelju nešto manje od 200 tisuća glasačkih listića prebrojanih do 13. travnja OESS je potvrdio kako je pojedinačno najuspješnija Srpska demokratska stranka. SDS je osvojio relativnu ili apsolutnu većinu glasova u 52 od 61 općine na teritoriju Republike Srpske. Na području Federacije BiH pojedinačno najuspješnija stranka je HDZ BiH. Ta je stranka dobila većinu glasova u 28 općina. Stranka demokratske akcije pobijedila je u 24 općine, a u još 11 općina većinu glasova dobila je nastupajući u savezu sa Silajdžićevom strankom za BiH. Stranka za BiH sama je dobila većinu samo u jednoj općini. OESS je potvrdio kako je HDZ, prema preliminarnim rezultatima, vodeća i u izbornoj utrci za novi sastav Gradskog vijeća Mostara. Prebrojavanje glasačkih listića se nastavlja i za sada nije poznato kada će taj proces biti završen. (Hina) td

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙