NJ 12.4.SZ ORBAN:PRIJEM SUSJEDA U NATO

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 12. IV. 2000. Orban: "Europska unija propustila je prilike za proširenje" "Prije godinu dana Mađarska je stupila u NATO, a najkasnije za dvije godine ući će i u Europsku niju - tako po mađarskom premijeru Viktoru Orbanu izgleda politički rokovnik njegove zemlje. 37- godišnji konzervativac vodi vladu u Budimpešti od 1998. a na političkoj pozornici svoje zemlje aktivan je od 1989. Te je godine prilikom prenošenja posmrtnih ostataka premijera Imre Nagyja, smaknutog 1956., prvi zatražio povlačenje sovjetskih postrojba. S Orbanom je u Muenchenu razgovarao Daniel Broessler. - Zaklada Friedrich Ebert nedavno je objavila studiju po kojoj bi u interesu svih - i EU i kandidata - bilo da EU bude proširen tek g. 2006. Zašto se Mađarskoj toliko žuri da postane članicom već 2003. g.? = Bio sam jako razočaran kada sam čuo za tu studiju. Ona trpa sve kandidate u isti koš. Za neke bi zemlje bilo bolje da proširenje bude odgođeno do 2006. Za druge pak zemlje to ne vrijedi ni u kom slučaju. Njima pripada i Mađarska. Jasan interes Mađarske jest brzo proširenje. Ne znam zašto bi stanovništvo Mađarske trpjelo negativne posljedice brzog proširenja odnosno zašto mađarska privreda ne bi bila konkurentna u EU. Posebno ako uzmemo u obzir da gotovo 90 posto mađarske vanjskotrgovinske razmjene otpada na EU. U tom smo pogledu integriraniji s europskom tržištem nego zemlje- članice EU. Dakle, ne postoji ozbiljan argument koji bi podupro odgodu proširenja EU. - Smatrate li da je odnos prema Mađarskoj u pregovorima o pristupu EU fair? = Fairness nije kategorija kojom možete opisati pregovore. Govorimo o konkurenciji, o privredi, o ravnopravnom tretmanu. U pitanju je posao, a ne sastanak gentlemena. Ipak, očito je da EU nije poduzeo nikakve nepoštene korake. No, valja također reći da je EU propustio izvanredne prilike za ranije proširenje. Od 1990. ukazale su se dvije do tri očigledne prilike za proširenje EU - posljednji put 1998., prilikom proširenja NATO-a. No, moramo to prihvatiti. Bila je to legitimna odluka Europske unije. - Kako ocjenjujete politiku EU prema Vašem susjedu Austriji? = Nije moja zadaća ocjenjivati politiku EU prema Austriji. No, vidim da postoji razlika između politike EU i politike njezinih članica. Korake poduzimaju pojedine zemlje, a ne EU. Mi, Mađari, moramo se drugačije odnositi prema Austriji nego EU i njegove članice. Nemamo mogućnost pregovora s Austrijom u okviru EU te moramo održati bilateralne kontakte. - Pruža li koalicija OVP i FPO Mađarskoj povoda za zabrinutost? = Prisutna je samo jedna bojazan - naime, da Austrija neće jedinstveno glasovati za proširenje EU. To je ozbiljan problem. Mi u Mađarskoj primamo signal austrijske televizije. Za vrijeme predizborne borbe gledali smo tv-spotove koji su poticali na otpor članstvu Mađarske u EU. Želimo da sve austrijske stranke jasno iznesu svoje mišljenje o proširenju EU. - Mađarska je članica NATO-a već godinu dana. Koje bi zemlje trebale biti primljene u sljedećem krugu? = U interesu je Mađarske da NATO-u pristupe naše susjede - dakle, Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Rumunjska, pa čak i Austrija. No, vidjeli smo koliko je težak bio prvi krug proširenja. Drugi će biti još teži. Zato trebamo strategiju dva kolosijeka. S jedne strane moramo podupirati kandidate, a s druge trebamo i strategiju za prijelazno razdoblje. - U NATO-u se sada vodi rasprava o angažmanu na Kosovu. Je li zapadni savez ispravno postupao? = Držim da smo donijeli ispravnu odluku. Zaustavili smo etnička čišćenja. Pitanje je mogu li članice NATO-a sada pomoći ljudima na terenu da na pravi način rješavaju svoje probleme. Umjesto višedesetljetnog održavanja protektorata, treba stvoriti nešto organsko, državu, okvir za ljude koji tamo žive. U tom pitanju nismo tako uspješni kao pri svršetku rata. - U Vojvodini, u Srbiji, živi brojna mađarska manjina. Strahujete li od krize na tom području? = U prvom redu trebali bismo se prisjetiti da je Vojvodina izgubila svoju autonomiju u isto vrijeme kada i Kosovo. U Vojvodini žive brojne manjine. Najbrojnija su manjina Mađari - njih 350 tisuća - ali valja spomenuti i Hrvate, Slovake i Rumunje. Autonomija bi bila vrlo svrsishodno rješenje za zajednički život tih etničkih skupina. U interesu je međunarodne zajednice pokazati da je ta multietnička koegzistencija moguća. Mađari su posljednja velika manjina na području pod utjecajem Beograda. Tamo su na vlasti radikalni nacionalisti. Oni slijede logiku po kojoj sve velike manjine treba napasti. Sada preostaju još samo Mađari. Zato preporučujem svim kandidatima za pristup NATO-u da neprekidno prate zbivanja u Vojvodini. Vojvođanske Mađare ne bismo trebali smatrati mađarskom već NATO-ovom manjinom. NATO si ne može dopustiti još jedno etničko čišćenje nakon angažmana u krizi na Kosovu.