ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Hrvatska tradicijska kultura dio je cjelokupne hrvatske kulture. Projekt "Hrvatska etnografska baština" prvi put cjelovito prikazuje tradicijsku kulturu svih hrvatskih krajeva, koja je do sada predstavljana
tematski, rekla je u razgovoru za Hinu voditeljica projekta dr. Zorica Vitez, znanstvenica zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkoloristiku.
ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Hrvatska tradicijska kultura dio je
cjelokupne hrvatske kulture. Projekt "Hrvatska etnografska
baština" prvi put cjelovito prikazuje tradicijsku kulturu svih
hrvatskih krajeva, koja je do sada predstavljana tematski, rekla je
u razgovoru za Hinu voditeljica projekta dr. Zorica Vitez,
znanstvenica zagrebačkoga Instituta za etnologiju i
folkoloristiku. #L#
Projekt "Hrvatska etnografska baština" potaknulo je i novčano
poduprlo Ministarstvo kulture, a ostvaren je u suradnji
znanstvenika i stručnjaka Instituta za etnologiju i folkloristiku
s tim ministarstvom. Ideja "vodilja" bila je kvalitetno i stručno
predstaviti hrvatsku etnografsku baštinu u inozemstvu, rekla je
voditeljica projekta.
Cijeli projekt "čine" tri dijela - izložba "Hrvatska etnografska
baština" i video-zapis istoga naziva te opsežna monografija
"Croatian Folk Culture: At the Crossroads of Worlds and Eras",
djelo 23 etnologa i folklorista zagrebačkog Instituta za
etnologiju i folkloristiku. Urednice monografije su Zorica Vitez i
Aleksandra Muraj, a urednik fotografije Vid Barac.
U kratkom osvrtu na početke rada, Zorica Vitez podsjetila je da je
projekt "startao" 1998., nakon što je te iste godine Matica
hrvatska objavila knjigu "Hrvatska etnografija" u sklopu svoje
serije "Hrvatska". Ta je knjiga dobila status udžbenika, ali zbog
nedostatka novčanih sredstava, nakladnik nije mogao tiskati knjigu
na engleskomu jeziku te njezin sadržaj "učiniti" dostupnim i
inozemnomu čitatelju.
Ideja projekta "Hrvatska etnografska baština" tako je postupno
sazrijevala u "osloncu" na "Hrvatsku etnografiju", knjigu osmorice
autora, djelatnika Instituta za etnologiju i folkloristiku,
dometnula je dr. Vitez. Zbog potreba projekta, autori "Hrvatske
etnografije" mijenjali su svoje tekstove i prilagođavali ih na
način da tekstovi postanu pristupačniji stranome čitatelju. Njima
su se pak pridružili i drugi znanstvenici te stručnjaci Instituta
za etnologiju i folkloristiku tekstovima o temama koje nisu bile
objavljene u "Hrvatskoj etnografiji".
Tekstovi u monografiji, istaknula je dr. Vitez, tematski "prate" i
nadopunjuju izložbu koja je sada u tijeku u Umjetničkome paviljonu
u Zagrebu. Prvi put izložba je predstavljena javnosti 19. siječnja
u Budimpešti, gdje je bila otvorena do konca veljače.
Zagrebačka kulturna javnost može razgledati izložbu u Umjetničkome
paviljonu do 26. ožujka.
Što će pak s izložbom, a i sa cijelim projektom, biti nakon toga,
pitanje je na koje se, rekla je dr. Vitez, u ovome trenutku ne može
odgovoriti.
Opetujući da je cilj projekta bio predstavljanje hrvatske
tradicijske kulture u inozemstvu, Zorica Vitez drži da je u ovome
trenutku potpuno nejasno hoće li se to ostvariti ili će projekt biti
"ugašen".
Odgovor na to pitanje tek treba stići od Ministarstva kulture, jer
istaknula je, "Hrvatska etnografska baština" projekt je toga
ministarstva i samo ono može odlučiti o njegovoj "sudbini".
(Hina) ip mc