AU 11.4.DS: IZBOR.REZULTATI-ETNIK SKUPINA

AUSTRIJA DER STANDARD 11. IV. 2000. Promjena raspoloženja među bosanskim Muslimanima "Ovo je tek prvo poluvrijeme, izjavljuje Zlatko Lagumdžija, predsjednik Socijaldemokratske stranke (SDP). Na parlamentarnim izborima u listopadu bit će donesena konačna odluka želi li 'Bosna postati dijelom Europe ili bijednom siromašnom zemljom besperspektivnih građana', objašnjava on. Zasad Lagumdžija računa da će socijaldemokrati imenovati 20 gradonačelnika; dosad su imali samo jednog - međunarodno poznatog Selima Bešlagića u Tuzli. Po prvim, još neslužbenim rezultatima koje su stranke postigle na općinskim izborima u Bosni i Hercegovini, SDP je u Zenici, trećem po veličini gradu u BiH, izborio blistavu pobjedu nad nacionalnom muslimanskom Strankom demokratske akcije pod vodstvom predsjednika Alije Izetbegovića, dodatno proširivši svoju većinu i u Tuzli i okolici. U deset općina navodno je dobio apsolutnu, a u još deset relativnu većinu. Multietnički orijentirani SDP zahvaljuje svoju izbornu pobjedu zasićenosti muslimanskih birača korupcijom i težnjom Izetbegovićeve stranke - koja vlada zemljom već deset godina - da ostvari apsolutnu vlast. No, promjena neće bitno promijeniti odnose između etničkih skupina. I srpski i hrvatski birači pretežno su se na općinskim izborima odlučili za ekstremnije varijante. U republici srpskoj trijumfirala je srpska demokratska stranka, koju je osnovao Radovan Karadžić. Naslijedila je glasove 'radikala', koji su zbog protuustavnih ciljeva isključeni iz izbora, a na seoskim područjima istočne Bosne osvojila je do 78 posto glasova. SDS je postao najjačom strankom i u Banja Luci, glavnom gradu republike srpske. U bloku umjerenih snaga socijaldemokrati premijera Milorada Dodika profitirali su od gubitaka ostalih stranaka u sastavu koalicije 'Sloga' - kao što je slučaj sa 'Srpskim narodnim vijećem' pod vodstvom bivše predsjednice Biljane Plavšić. Poseban povod za zabrinutost je izborni rezultat u hrvatskim općinama: HDZ koji je osnovao Franjo Tuđman ostao je dominantan i nakon promjene vlasti u Zagrebu - uspio je čak umjerenim snagama ponovno preoteti jedinu hrvatsku općinu - Usoru. Radikalni bosanski Hrvati moraju se nakon promjene u Hrvatskoj snalaziti bez financijske potpore matične zemlje", napominje na kraju analize Norbert Mappes-Niediek.