AU 6. IV. DS: OPĆINSKI IZBORI U BIH

AUSTRIJA DER STANDARD 6. IV. 2000. Kolokvij za bosansku demokraciju "Plakati na cestama najavljuju da u velikom programu odgoja naoda u Bosni ponovno slijede kolokviji: 8. travnja bit će pod nadzorom OESS-a izabran novi sastav skupštine u 145 od ukupno 146 bosanskohercegovačkih općina. Općinski izbori daleko snažnije utječu na život od sastava nadređenih skupština budući da će odlučiti koja će etnička skupina obilježiti život određenog mjesta. Dva i pol milijuna birača, od kojih je više od pola moralo za vrijeme rata promijeniti mjesto stanovanja, moći će kao i na prethodnim izborima ostvariti svoje biračko pravo u matičnom ili privremenom mjestu stanovanja. U nekim su mjestima protjerane većine u rujnu 1997. osvojile općinske skupštine, iako se u toj općini u međuvremenu naselila druga etnička skupina. Primjerice, u Srebrenici su pobijedile muslimanske stranke, iako se nijedan Musliman ne usudi doći u to mjesto nakon što ga je srpska vojska zauzela u srpnju 1995. Osim u Srebrenici, stari i novi stanovnici postigli su u međuvremenu kompromis svuda u Bosni; no, u planinskim gradićima na istoku Bosne Srbi ne dopuštaju povratak Muslimana. Zato su općinski izbori u Srebrenici privremeno odgođeni - zasad do listopada ove godine. Izbori će biti važna provjera i za odnose snaga između tri velike etničke skupine. Izborne rezultate posebno napeto očekuju Hrvati. Bosanski odvojak HDZ-a slijedio je upute hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, koji je umro u prosincu prošle godine, a nakon izbornog poraza i započetog raspada matične organizacije konstituirao se kao zasebna 'kršćanskodemokratska' stranka. Nakon promjene vlasti u Zagrebu, ta stranka više ne može računati na financijsku i političku potporu Republike Hrvatske. Pesimisti strahuju da bi se posebno mogli radikalizirati hercegovački Hrvati u okolici Mostara. Protiv HDZ-a kandidira se umjerena Nova hrvatska inicijativa pod vodstvom nekadašnjeg predsjednika Krešimira Zubaka, koja dosad nije uspijevala osvojiti uporište među stanovništvom, ali sada može kao svoj adut istaknuti dobre odnose s novom većinom u Zagrebu. Kod Srba i dalje konkuriraju umjerena koalicija 'Sloga' s premijerom Miloradom Dodikom, na jednoj, i nekadašnja Karadžićeva stranka SDS i radikali, na drugoj strani. Na dosadašnjim je izborima utjecaj ekstremista uglavnom slabio. Kao posljednja od tri nacionalne zajednice, i muslimanska skupina danas otvoreno vodi svoje sukobe. U Mostaru muslimanski obilježena Socijaldemokratska stranka predbacuje nacionalno muslimanski orijentiranom SDA pod vodstvom predsjednika Alije Izetbegovića da ne može i ne želi ponovno ujediniti taj grad. U starom dijelu Sarajeva nastupit će liberalni nekadašnji premijer Haris Silajdžić i pokušati oteti Izetbegovićevoj stranci najvažniju utvrdu. U općini starog dijela Sarajeva većina gostionica ne nudi ni alkohol ni svinjetinu, izazivajući ljutnju liberalnih Bošnjaka", ističe na kraju izvješća Norbert Mappes- Niediek.