HARARE, 11. travnja (Hina/AFP) - Visoki sud Zimbabvea, koji bi trebao presuditi je li bespravno zauzimanje uglavnom bjelačkih obiteljskih gospodarstava kazneno djelo ili politički čin takozvanih crnačkih ratnih veterana, stoji pred
teškom dilemom.
HARARE, 11. travnja (Hina/AFP) - Visoki sud Zimbabvea, koji bi
trebao presuditi je li bespravno zauzimanje uglavnom bjelačkih
obiteljskih gospodarstava kazneno djelo ili politički čin
takozvanih crnačkih ratnih veterana, stoji pred teškom dilemom.
#L#
Državni odvjetnik Patrick Chinamasa došao je u utorak pred Visoki
sud braniti argumente policije koja tvrdi da ne može evakuirati
nezakonite crne useljenike jer za to nema dovoljno ljudi. Policija
strahuje da će prisilna evakuacija voditi k izbijanju nasilja.
Chinamasa tvrdi da je oko 60.000 navodnih ratnih veterana bespravno
zauzelo oko tisuću gospodarstava u cijeloj zemlji dok je policajaca
samo oko 20.000. Situacija je na rubu eksplozije, tvrdi on.
Branitelj bijelih zemljoposjednika Adrian de Bourbon priznaje sa
svoje strane da je situacija zatrovana, eksplozivna, visoko
ispolitizirana jer su u nju uključene zimbabveanska vlada, Velika
Britanija i međunarodna zajednica, te bijeli zemljoposjednici i
političke stranke.
No treba li stoga policiju osloboditi njezinih dužnosti održavanja
javnog reda pita se De Bourbon koji, braneći prava 4.000 bijelih
zemljoposjednika, smatra da time zastupa pravo svakog običnog
građanina Zimbabvea. Jer niti zakon niti ustav ne mogu se tumačiti
ovisno o političkim razlozima, drži de Bourbon.
Predsjednik Robert Mugabe je u svojem prvom govoru u izbornoj
kampanji, održanome 7. travnja, izjavio da je pokret zauzimanja
bjelačkih gospodarstava prosvjed protiv rasne i kolonijalne
podjele zemlje.
Većina Zimbabveanaca - i bijelci i crnci - drže takvo objašnjenje
nedovoljnim i zakašnjelim. Mugabe je na vlasti od 1980. "Poznaje
zakon i ustav, a imao je 20 godina vremena da ga promijeni",
najčešći je komentar otkako je predsjednik potaknuo "veterane" da
nastave okupirati posjede.
Svjestan hitnosti situacije, sudac Visokog suda Moses Hungwe
Chinhengoa objavio je da će ovoga tjedna, vjerojatno u četvrtak 13.
travnja, presuditi o obvezi policije da djeluje ili ne.
U ponedjeljak se oglasila i skupina zadužena nadzirati rad
zimbabveanskih medija, optuživši ih za nekorektno i iskrivljeno
praćenje referenduma o promjenama ustava održanog u veljači.
Skupina zamjera državnim medijima da su potpuno podupirali pokušaj
predsjednika Roberta Mugabea da nametne prijedlog ustava za koji
kritičari tvrde da je skrojen kako bi ga učvrstio na vlasti.
Opoziciju se uglavnom priječilo da iznese vlastito mišljenje. A
državni mediji nisu pak ispunili svoju temeljnu obvezu
"informiranja biračkog tijela o čemu će zapravo glasovati i
poticanja rasprave o tim pitanjima", kazao je Andrew Puddephatt iz
jedne od triju organizacija koje su pratile medijski rad.
Mugabe je ipak izgubio referendum u kojemu su, među ostalim, bile i
klauzule da se administraciji dopusti prisilno zauzimanje
bjelačkih seoskih gospodarstava kako bi se u njima nastanili crni
bezemljaši. No prošlog je tjedna parlament Zimbabvea odobrio takve
promjene, a bivša kolonijalna sila Britanija trebala bi isplatiti
kompenzacije svakome zemljoposjedniku kojemu zemlja bude
oduzeta.
Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook optužio je Mugabea u
ponedjeljak da pokušava parlamentarne izbore idućeg mjeseca
pretvoriti u spektakl između Londona i bivše britanske kolonije.
"Željeli bismo da predsjednik Mugabe ne vodi kampanju kao da je
riječ o kandidaturi protiv Britanije", rekao je Cook za BBC radio.
Ministri EU poduprli su Cooka i "pozvali vladu Zimbabvea da
uspostavi zakon i red i poštuje međunarodne zakone i standarde", te
načelno pristali uputiti promatrače na opće izbore u svibnju kako
bi osigurali slobodne i poštene izbore.
Za taj se korak zauzimala i zimbabveanska oporba. Prema riječima
vodećeg oporbenog čelnika Morgana Tsvangiraija, čelnika Pokreta za
demokratske promjene, "međunarodna zajednica ima moralnu obvezu
osigurati da Zimbabve ne degenerira u državu parija.
Predsjednički izbori trebali bi se održati tek 2002.
(Hina) rt rb