ZAGREB, 6. travnja (Hina) SKOPLJE - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u srijedu navečer u četiri oka sa svojim makedonskim kolegom Borisom Trajkovskim. Novinarima nije bio omogućen pristup u zgradu niti su mogli doći do
izjava dvojice predsjednika ili nekog od članova izaslanstva. Pretpostavlja se da su glavne teme razgovora bile bilateralna suradnja s naglaskom na gospodarstvo, sigurnosno stanje u regiji i euroatlantske integracije. Mesić nastavlja svoj službeni posjet u četvrtak razgovorima s predsjednikom Sobranja Savom Klimovskim. Također će se sastati s makedonskim premijerom Ljubčom Georgijevskim i bivšim predsjednikom Kirom Gligorovim. RIM - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula sastao se u srijedu navečer u zgradi hrvatskog veleposlanstva u Rimu s predstavnicima hrvatske manjine iz talijanske regije Molise te s predstavnicima hrvatskih udruga u Italiji. Predstavnici hrvatske manjine iznijeli su Piculi svoje probleme, a posebno su zatražili pomoć u očuvanju hrvatskog jezika koji u regiji Molise postoji više od pet stoljeća, ali koji bi mogao izumrijeti ako neće biti njegovan. Zatražili su i veću gospodarsku suradnju s Hrvatskom, što je Picula podržao, kao i punu suradnju na područjima obrazovanja i kulture.
ZAGREB, 6. travnja (Hina)
SKOPLJE - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u
srijedu navečer u četiri oka sa svojim makedonskim kolegom Borisom
Trajkovskim. Novinarima nije bio omogućen pristup u zgradu niti su
mogli doći do izjava dvojice predsjednika ili nekog od članova
izaslanstva. Pretpostavlja se da su glavne teme razgovora bile
bilateralna suradnja s naglaskom na gospodarstvo, sigurnosno
stanje u regiji i euroatlantske integracije. Mesić nastavlja svoj
službeni posjet u četvrtak razgovorima s predsjednikom Sobranja
Savom Klimovskim. Također će se sastati s makedonskim premijerom
Ljubčom Georgijevskim i bivšim predsjednikom Kirom Gligorovim.
RIM - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula sastao se u
srijedu navečer u zgradi hrvatskog veleposlanstva u Rimu s
predstavnicima hrvatske manjine iz talijanske regije Molise te s
predstavnicima hrvatskih udruga u Italiji. Predstavnici hrvatske
manjine iznijeli su Piculi svoje probleme, a posebno su zatražili
pomoć u očuvanju hrvatskog jezika koji u regiji Molise postoji više
od pet stoljeća, ali koji bi mogao izumrijeti ako neće biti
njegovan. Zatražili su i veću gospodarsku suradnju s Hrvatskom, što
je Picula podržao, kao i punu suradnju na područjima obrazovanja i
kulture.
NEW YORK - Uoči skorog ponovnog odlučivanja Vijeća sigurnosti UN-a
o sudbini promatračke misije na Prevlaci u srijedu je nastavljena
razmjena pisama hrvatske i jugoslavenske vlade s glavnim tajnikom
Kofijem Annanom, pri čemu se stajališta nisu nimalo približila.
Stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović ponovio je da
"Hrvatska vjeruje kako budućnost (Prevlake) leži u normalizaciji
odnosa i civilnom korištenju s obje strane međunarodne granice".
Hrvatska je vjerovala da dogovornom rješenju može pomoći stvaranje
povjerenja stanovnika s obje strane granice, pa su stoga u dogovoru
s Crnom Gorom otvoreni granični prijelazi i omogućeno kretanje
civilima. Beogradske vlasti se tome uporno protive, štoviše
predstavnike Crne Gore isključili su iz pregovaračkog izaslanstva
a odbacuju i prijedloge glavnog tajnika UN-a . Prijedlog glavnog
tajnika UN-a Kofija Annana da se da se civilima dopusti ograničen
pristup u tzv. plavu zonu na Prevlaci vođa jugoslavenskih
pregovarača Rodoljub Etinski u pismu Vijeću sigurnosti ocjenjuje
"protivnim načelima mirnog rješavanja sporova". Tvrdi, štoviše, da
od druge polovice 19. stoljeća na Prevlaci nije bilo ničeg osim
vojske, da mještani nisu obrađivali zemlju niti se bavili ribolovom
u tom području.
BEOGRAD - Jugoslavenska vlada zatražila je u pismu Vijeću
sigurnosti UN-a hitno oslobađanje bosanskog Srbina Momčila
Krajišnika kojeg drži Međunarodni sud za ratne zločine u Den Haagu
(ICTY), javlja u srijedu France presse pozivajući se na
jugoslavensku državnu agenciju Tanjug. Jugoslavenska je vlada od
Vijeća sigurnosti također zatražila da "odmah ukine" Haaški sud
koji je, kako smatra Beograd, "kreacija bez zakonitog
utemeljenja", prenosi France presse.
BANJA LUKA - Istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) ispitali su
dvadesetak bosanskih Srba u Banjoj Luci, i to uglavnom o pokolju u
Srebrenici, priopćila je u srijedu UN-ova policija u BiH (IPTF).
Ispitivanja su u posljednja dva tjedna provodila dvojica
istražitelja ICTY-a, rekao je glasnogovornik IPTF-a Alun Roberts
odbivši, međutim, reći koliko je točno ljudi ispitano.
Glasnogovornik je kazao da su bosanski Srbi ispitani kao svjedoci
ili osumnjičenici za ratne zločine.
WASHINGTON - Sjedinjene države podupiru proširenje Europske unije
uvjerene da taj proces može pridonijeti ukupnom napretku i
stabilnosti u svijetu, kazala je u srijedu američka državna tajnica
Madeleine Albright. Ona je u Washingtonu razgovarala s Guenterom
Verheugenom, povjerenikom za proširenje EU. Obostrano je
ocijenjeno da je proces proširenja Europske unije dobio na zamahu
nakon što je u prosincu lani proširen popis potencijalnih novih
članica na 13 zemalja.
ANKARA - Njemački predsjednik Johannes Rau stigao je u srijedu
navečer iz Atene u Ankaru u prvi posjet jednog njemačkog
predsjednika Turskoj u posljednjih 14 godina. Tijekom posjeta bit
će riječi o europskim temama, izvijestila je agencija Anadolija.
U četvrtak ujutro će njemački predsjednik imati službene razgovore
s predsjednikom Suleymanom Demirelom, a zatim će razgovarati s
premijerom Bulentom Ecevitom i predsjednikom parlamenta Yildirom
Akbulutom.
JERUZALEM - Europska unija spremna je financijski pomoći obnovi
južnog Libanona i Golanske visoravni nakon povlačenja Izraela iz
tih područja, izjavio je u srijedu europski povjerenik za
vanjskopolitičke odnose Chris Patten. "Rekli smo da želimo imati
ulogu u uspostavi mira, pa moramo početi s razmatranjem cijene koju
ona ima, a to je uostalom i jedan od razloga zbog kojeg sam ovdje",
dodao je Patten.
HARARE - Predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe izjavio je u srijedu
da je spreman zaratiti s Velikom Britanijom zbog crnačkog
preuzimanja bjelačkih farmi. Procjenjuje se da je gotovo 3.000
veterana rata za neovisnost Zimbabvea 70-ih godina zauzelo gotovo
600 bjelačkih farmi u znak podrške zahtjevima za preraspodjelu
zemlje koju su tijekom kolonijalne vladavine zauzeli bijelci.
Britanija pak optužuje Mugabea, koji je na vlasti od 1980., da
potkopava program povrata zemlje dijeljenjem zemlje svojim
štićenicima, a ne siromašnim ljudima kojima je ona najpotrebnija.
(Hina) rj