ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Poznati hrvatski muzeolog, kolekcionar i veliki donator umjetnina Antun Bauer umro je jučer ujutro u 89. godini u zagrebačkoj Bolnici milosrdnih sestara. Antun Bauer posvetio je čitav život brizi za
hrvatsku kulturu i umjetnost boreći se za njezinu afirmaciju. Bio je pokretač i utemeljitelj brojnih muzeja i galerija, sakupljač i donator. Uz njegovo ime ostat će vezano mnogo toga, od otkrića Vučedolske golubice do zasluga za spas spomenika bana Jelačića.
ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Poznati hrvatski muzeolog,
kolekcionar i veliki donator umjetnina Antun Bauer umro je jučer
ujutro u 89. godini u zagrebačkoj Bolnici milosrdnih sestara. Antun
Bauer posvetio je čitav život brizi za hrvatsku kulturu i umjetnost
boreći se za njezinu afirmaciju. Bio je pokretač i utemeljitelj
brojnih muzeja i galerija, sakupljač i donator. Uz njegovo ime
ostat će vezano mnogo toga, od otkrića Vučedolske golubice do
zasluga za spas spomenika bana Jelačića.#L#
Rođen je u Vukovaru 18. kolovoza 1911. Povijest umjetnosti i
arheologiju diplomirao je 1935. u Zagrebu, gdje je i doktorirao.
Najprije je bio asistent i docent za arheologiju na Katedri za
arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1936.-1945.) te
nastavnik povijesti umjetnosti (1936.-1938.) na zagrebačkoj Višoj
školi za primijenjenu umjetnost.
Bio je direktor Gipsoteke u Zagrebu (1937.-1952.), Hrvatskoga
školskog muzeja u Zagrebu (1952.-1966.) i zagrebačkoga Muzejsko-
dokumentacijskoga centra (1964.-1975.)
Osnivač je i voditelj poslijediplomskoga studija muzeologije u
sklopu Centra za studij bibliotekarstva, dokumentacije i
informacijskih znanosti Referalnoga centra Sveučilišta u Zagrebu
(1966.-1989.).
Skupljao je umjetnine, povijesno-umjetničku literaturu,
dokumentaciju i građu te vlastitim zbirkama osnovao ili sudjelovao
u osnivanju brojnih muzejskih i galerijskih ustanova u Hrvatskoj.
Donator je i osnivač Gipsoteke grada Zagreba (1937.) - danas
Gliptoteka HAZU-a, Arhiva za likovne umjetnosti, Odjela HAZU-a u
Zagrebu (1944.), Galerije umjetnina u Osijeku (1940./1941.),
pokrenuo je osnivanje Gradskoga muzeja u Vukovaru (1946.) i
Muzejsko-dokumentacijskoga centra u Zagrebu (1955.).
Sakupio je jednu od najcjelovitijih zbirki hrvatskih umjetnina
XIX. i XX. st. - Zbirka "Bauer" i Galerija umjetnina, koja je
otvorena 1959. u sastavu vukovarskoga Gradskog muzeja. Za vrijeme
srpske agresije na Hrvatsku 1991.-1992. muzej i ta zbirka poharani
su i opljačkani. Najvrjedniji dio Bauerove zbirke s oko 500
umjetnina sada se nalazi u Novom Sadu.
Antun Bauer organizirao je izložbe "Srednjovjekovna umjetnost
naroda Jugoslavije" u Parizu (1950.) i Zagrebu (1951.) te "Zlato i
srebro Zadra" u Zadru i Zagrebu (1951.).
U razdoblju od 1955. do 1994. predao je niz donacija umjetnina i
dokumentacije muzejima u Hrvatskoj uz osnivanje galerija s
radovima hrvatskog likovnog amaterizma.
Sudjelovao je od 1937. na brojnim arheološkim istraživanjima od
kojih su najznačajnija u Osijeku, Vučedolu pokraj Vukovara (od
1938.) i Iloku (od 1951.).
Uredio je i tiskao "Muzejski arhiv" u 54 sveska (1946.) i 31 svezak
"Bibliografije i građe za umjetnost i srodne struke" (1951.-
1958.). Pokrenuo je izdavanje više muzeoloških publikacija, bio je
urednik i suradnik zbornika "Muzeologija" (1953.-1975.),
muzeološkog časopisa Informatica Museologica (1970.), kojega je
glavni urednik do 1975. te urednik (1967.-1968.) i stalni suradnik
časopisa "Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske".
Svoje priloge iz područja arheologije, numizmatike, muzejske i
muzeološke problematike objavljivao je u časopisima u zemlji i
inozemstvu.
Predavao je na sveučilištima i međunarodnim skupovima u Beču,
Grazu, Muenchenu, Brnu, Pragu, Firenzi i dr.
Dobitnik je strukovnih nagrada za muzeologiju 1950. i 1986.
Bio je član HAZU-a u dijaspori, u Baselu, i Družbe Hrvatskoga zmaja
te brojnih strukovnih organizacija u zemlji i inozemstvu.
(Hina) mc