ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Formiranje apsolutno nove geopolitičke strategije što se tiče protoka nafte i plina u sklopu transeuropskog koridora koji će prolaziti kroz šest zemalja (od Hrvatske do Rusije), jedan je od temelja budućeg
multilateralnog konzorcijskog sporazuma koji bi se trebao potpisati na razini vlada tih zemalja. Izjavili su to hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić i ruski ministar gospodarstva Andrej Gergijevič Šapovaljanc nakon današnjeg potpisivanja Protokola sa drugog zasjedanja međuvladine hrvatsko-ruske Komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju.
ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Formiranje apsolutno nove geopolitičke
strategije što se tiče protoka nafte i plina u sklopu
transeuropskog koridora koji će prolaziti kroz šest zemalja (od
Hrvatske do Rusije), jedan je od temelja budućeg multilateralnog
konzorcijskog sporazuma koji bi se trebao potpisati na razini vlada
tih zemalja. Izjavili su to hrvatski ministar gospodarstva Goranko
Fižulić i ruski ministar gospodarstva Andrej Gergijevič
Šapovaljanc nakon današnjeg potpisivanja Protokola sa drugog
zasjedanja međuvladine hrvatsko-ruske Komisije za trgovinsko-
gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. #L#
U uvjetima globalizacije gospodarskih veza, povezivanjem
naftovoda Družba-Adria i izgradnjom mađarsko-hrvatskog plinovoda
te uključivanjem u sustav protoka, cijela bi Europa mogla na taj
način biti opskrbljena tim energentima, rekao je Šapovaljanc.
Hrvatsko-ruska Komisija za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-
tehničku suradnju poduprijela je stvaranje sporazuma u području
poljoprivrede i prehrambene industrije. Komisija preporuča
ministarstvima znanosti tehnologije Hrvatske i Ruske Federacije
usaglašavanje u vezi sporazuma o znanstveno-tehničkoj suradnji.
Hrvatska strana pozdravlja zainteresiranost Ruske Federacije za
privatizaciju hrvatskih energetskih sistema, naglasio je
Fižulić.
Govoreći o problemu rješavanja klirinškog duga bivšeg Sovjetskog
Saveza prema zemljama bivše Jugoslavije, Fižulić je kazao kako
Hrvatska po toj osnovi od Rusije potražuje 28,4 posto od tog duga
(po modelu MMF-a). No, jedna od pet zemalja bivše Jugoslavije (SRJ)
s tim se ne slaže, rekao je, pa je stoga potrebno organizirati
multilateralni susret zemalja bivše Jugoslavije i Rusije kako bi se
riješio taj problem. Dotad, smatra Fižulić, Rusija i Hrvatska mogu
razmatrati modalitete vraćanja toga duga Hrvatskoj. Usputno je
spomenuo i mogućnost vraćanja duga putem vojno-tehničke suradnje
ili da "Rusija u Zagrebu sagradi metro".
Hrvatsko-ruska gospodarska suradnja, naglasili su Fižulić i
Šapovaljanc, još bi bolja ubuduće trebala biti u sektorima
energetike, brodogradnje, strojogradnje, stanogradnje, turizmu,
graditeljstvu, prometu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru i
trgovini.
Kako je istaknuto, iduće zasjedanje hrvatsko-ruske Komisije za
trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnje održat će
se u drugom tromjesečju 2001. godine u Moskvi.
(Hina) splj ds