GS: PRODUBLJIVANJE GOSPODARSKE SURADNJE HRVATSKE I RUSIJE

ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Među najperspektivnijim pravcima razvitka buduće gospodarske suradnje između Hrvatske i Ruske Federacije su povezivanje naftovoda, kroz postavljanje posebnog tranzitnog koridora (kroz Bjelorusiju, Rusiju, Ukrajinu, Mađarsku i Hrvatsku), povećanje obujma isporuke u Hrvatsku prirodnog plina kao i suradnja na izgradnji projektne stanice za pretovar naftnih derivata. Među tim su pravcima i suradnja na području graditeljstva kao i agroindustrijskog kompleksa, istaknuo je ruski ministar gospodarstva Andrej Georgijevič Šapovaljanc prigodom današnjeg otvaranja drugog zasjedanja međuvladine hrvatsko-ruske Komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju u Zagrebu. #L# Hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić rekao je kako su Hrvatska i Rusija tradicionalni partneri čija se gospodarska suradnja i dalje treba produbljivati. Istaknuo je kako Hrvatska očekuje da će 3. svibnja ove godine postati članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a do konca godine očekuje sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s većinom zemalja CEFTE, što bi trebalo pomoći u povećanju hrvatskog izvoza u druge zemlje. U prvoj polovini iduće godine, naglasio je Fižulić, Hrvatska očekuje i sklapanje ugovora s Europskom unijom (EU). Fižulić drži da će sve to bitno utjecati i na prodbuljivanje suradnje Hrvatske i Rusije. Ministar Šapovaljanc je rekao kako se u protekle dvije godine hravstko-ruska gospodarska suradnja proširila i na područje transporta, pri čemu se zalažio za proširivanje suradnje u pomorskom i riječnom prometu, kao i za daljnji razvitak vojno- tehničke i suradnje u brodogradnji. Šapovljanac je napomenuo kako je Hrvatska nezadovoljna zbog toga što uvoz i izvoz u Rusiju nisu izbalansirani, pa bi na razini vlada i resornih ministarstava dviju zemalja trebalo poduzeti korake da se izabalansiraju vanjsko-trgovinski odnosi. U budućem bi razdoblju Rusija iz Hrvatske mogla uvoziti veće količine lijekova, a zauzvrat bi se u Hrvatsku isporučivale veće količine prirodnog plina, posebice u ljetnim mjesecima, kazao je Šapovaljanc. Lani je iz Rusije u Hrvatsku isporučeno 1,2 milijarde prostornih metara prirodnog plina i četiri milijuna tona nafte. Podsjetivši na reguliranje duga Rusije prema zemljama na području bivše Jugoslavije, Šapovaljanc je napomenuo kako postoje različita tumačenja oko toga koliki se iznosi tog duga odnose na pojedine države, spomenjući pritom pregovore koje ruska strana vodi s jugoslavenskom narodnom bankom. Stoga je predlažio da se zemlje bivše Jugoslavije dogovore oko tih iznosa. Na taj način Rusija, napomenuo je, potiču ideju multilateralnog sporazuma između zemalja bivše Jugoslavije i Rusije. Ministar Fižulić istaknuo je kako je "Hrvatska u proteklom desetogodišnjem razdoblju izgubila u trci s tranzicijskim zemljama, a sada u skokovima želi to nadoknaditi". "Nova će Hrvatska tako imati konkurentnije proizvode za isporuku na rusko tržište, a ujedno će omogućiti i kupovanje više ruskih proizvoda", mišljenja je Fižulić. U ovoj i u idućoj godini nastavit će se s privatizacijom bankarskog sektora, Croatia osiguranja, Hrvatske elektroprivrede (HEP) i INA- e, a izradit će se i energetska strategija Hrvatske za idućih deset godina, rekao je Fižulić. (Hina) splj ds